Iz Hrvatske stižu oprezne reakcije na najnoviji dogovor Hrvatske i Slovenije da se dug štedišama „Ljubljanske banke“ iznova pokuša riješiti unutar pregovora o sukcesiji. Slovenija je odmah deblokirala poglavlje o slobodi kretanja kapitala u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji. U međuvremenu su se u Zagrebu i Ljubljani pojavile različite interpretacije dogovora dvoje premijera.
Problem oko 150 milijuna eura što ga 130.000 štediša zagrebačke podružnice „Ljubljanske banke“ iz osamdesetih potražuje od pravnih sljednika „Ljubljanske banke“ vraća se u sukcesijski kompleks!
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor u isto su vrijeme u četvrtak izvijestili svoje javnosti: na tragu dogovora pred dva i po mjeseca na Bohinju nastavljaju se pregovori koji su pred deset godina neuspješno vođeni, pa prekinuti pred baselskom Bankom za međunarodna poravnanja.
„Premijer Pahor i ja rekli smo u Rovinju, a ja to sada ponavljam, da se dogovorom postignutim između dviju država ne ograničavaju prava pojedinaca“, kazala je Kosor.
Nakon što je Hrvatska baselskoj banci i pismeno u četvrtak izjavila suglasnost da se tamo nastave pregovori o dugu štedišama, slovenska Vlada je na to u četvrtak uveče odgovorila davanjem suglasnosti da se privremeno zatvori poglavlje 4 u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji – Sloboda kretanja kapitala.
Međutim, već su se pojavila prva različita tumačenja u četvrtak postignutog dogovora.
U HNB-u ostaju neumoljivi
Dok temeljem te suglasnosti Slovenija sada očekuje da Hrvatska više neće spriječavati ulazak slovenskih financijskih i kreditnih institucija u Hrvatsku, kako je naveo Ured za tisak slovenske vlade, u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ostaju na poziciji da nema ulaska „Nove ljubljanske banke“ na hrvatsko tržište, dok se ne vrati dug starim deviznim štedišama.
„Gledajte, stav HNB oko stare devizne štednje u 'Ljubljanskoj banci' je poznat i tu se ništa nije promijenilo. U najkraćem – vi znate da se HNB već dugo zalaže da se to pitanje riješi, i prema tome podržava svaki napor i svaki put koji bi mogao dovesti do rješenja, pa tako i pregovore u Baselu. A mogući put do nekog rješenja još nije rješenje“, kaže za RSE savjetnica guvernera Hrvatske narodne banke Ružica Vuger.
Kada se postigne dogovor, onda će se i stav središnje banke promijeniti, potvrdio je slovenskim medijima član Savjeta Hrvatske narodne banke Damir Novotny.
„Ja sam siguran – kada se potpiše sporazum o načinu rješavanja tog pitanja – da će Hrvatska narodna banka ponovno razmotriti mogućnost i vjerojatno odobriti 'Novoj ljubljanskoj banci' poslovanje na hrvatskom tržištu, odnosno otvaranje filijale u Hrvatskoj“, kazao je Novotny.
Kako je Hrvatska svih ovih godina odbijala da se problem stare štednje tretira kao sukcesijsko pitanje, našto je u četvrtak – eto – premijerka pristala, odmah su se pojavila prozivanja da je Vlada iznevjerila hrvatske štediše. To ne stoji, odgovara u petak ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.
„Dogovor je takav da se nastave razgovori u Baselu, međutim osnovni preduvjet i osnovni rezultat svih ovih pregovora mora biti povrat duga svima onima koji su štedili u 'Ljubljanskoj banci'“, kaže Jandroković.
Za štediše ništa korisno
Međutim, štediše nisu sretni sa ovakvim razvojem događaja. Splićanin Andro Perić je za naš radio podsjetio da već 15 godina vodi bitku sa „Ljubljanskom bankom“ oko povrata svoje štednje, posljednjih godina preko ljubljanskog odvjetničkog ureda „Jadek i Pensa“.
„Mislim da se povijest ponavlja, jer to je već jednom bilo u Baselu, to je već bilo u okviru sukcesije, onda je prekinuto i sada se ponovo aktivira... Ja put prema rješenju mog problema preko sukcesije ne vidim baš jasno...“, kaže Perić.
Odmah se pojavila bojazan da bi Slovenija mogla iznova zamrznuti sve postupke koji štediše iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine vode protiv nje pred slovenskim sudovima za isplatu stare štednje.
Naime, kada su se sredinom devedesetih štediše počeli javljati s takvim tužbama, slovenski je Parlament izglasao zakonsku odredbu po kojoj se sve te tužbe zamrzava, dok se to pitanje ne riješi u postupku sukcesije bivše jugoslavenske federacije. Slovenski Ustavni sud je ovu odredbu ukinuo tek početkom ove godine.
Zagrebački odvjetnik Milivoje Žugić, koji je pred Europskim sudom za ljudska prava zastupao neke od hrvatskih štediša protiv Slovenije, kaže za naš radio kako ta mogućnost nije vjerojatna.
„Sa stajališta štediša – ništa korisno, a ništa ni štetno, jer to zapravo nije moguće. Mislim da ovaj dogovor nije moguće interpretirati na način da slovenski sud sada kaže: 'Mi sada obustavljamo postupak, jer će se Hrvatska i Slovenija dogovoriti tko će to platiti, a s obzirom da je postupak obustavljen , neka štediše plate dosadašnje parnične troškove!' Ne, to neće biti moguće!“, tvrdi Žugić.
Problem oko 150 milijuna eura što ga 130.000 štediša zagrebačke podružnice „Ljubljanske banke“ iz osamdesetih potražuje od pravnih sljednika „Ljubljanske banke“ vraća se u sukcesijski kompleks!
Hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor u isto su vrijeme u četvrtak izvijestili svoje javnosti: na tragu dogovora pred dva i po mjeseca na Bohinju nastavljaju se pregovori koji su pred deset godina neuspješno vođeni, pa prekinuti pred baselskom Bankom za međunarodna poravnanja.
„Premijer Pahor i ja rekli smo u Rovinju, a ja to sada ponavljam, da se dogovorom postignutim između dviju država ne ograničavaju prava pojedinaca“, kazala je Kosor.
Nakon što je Hrvatska baselskoj banci i pismeno u četvrtak izjavila suglasnost da se tamo nastave pregovori o dugu štedišama, slovenska Vlada je na to u četvrtak uveče odgovorila davanjem suglasnosti da se privremeno zatvori poglavlje 4 u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji – Sloboda kretanja kapitala.
Međutim, već su se pojavila prva različita tumačenja u četvrtak postignutog dogovora.
U HNB-u ostaju neumoljivi
Dok temeljem te suglasnosti Slovenija sada očekuje da Hrvatska više neće spriječavati ulazak slovenskih financijskih i kreditnih institucija u Hrvatsku, kako je naveo Ured za tisak slovenske vlade, u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) ostaju na poziciji da nema ulaska „Nove ljubljanske banke“ na hrvatsko tržište, dok se ne vrati dug starim deviznim štedišama.
„Gledajte, stav HNB oko stare devizne štednje u 'Ljubljanskoj banci' je poznat i tu se ništa nije promijenilo. U najkraćem – vi znate da se HNB već dugo zalaže da se to pitanje riješi, i prema tome podržava svaki napor i svaki put koji bi mogao dovesti do rješenja, pa tako i pregovore u Baselu. A mogući put do nekog rješenja još nije rješenje“, kaže za RSE savjetnica guvernera Hrvatske narodne banke Ružica Vuger.
Kada se postigne dogovor, onda će se i stav središnje banke promijeniti, potvrdio je slovenskim medijima član Savjeta Hrvatske narodne banke Damir Novotny.
„Ja sam siguran – kada se potpiše sporazum o načinu rješavanja tog pitanja – da će Hrvatska narodna banka ponovno razmotriti mogućnost i vjerojatno odobriti 'Novoj ljubljanskoj banci' poslovanje na hrvatskom tržištu, odnosno otvaranje filijale u Hrvatskoj“, kazao je Novotny.
Kako je Hrvatska svih ovih godina odbijala da se problem stare štednje tretira kao sukcesijsko pitanje, našto je u četvrtak – eto – premijerka pristala, odmah su se pojavila prozivanja da je Vlada iznevjerila hrvatske štediše. To ne stoji, odgovara u petak ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.
„Dogovor je takav da se nastave razgovori u Baselu, međutim osnovni preduvjet i osnovni rezultat svih ovih pregovora mora biti povrat duga svima onima koji su štedili u 'Ljubljanskoj banci'“, kaže Jandroković.
Za štediše ništa korisno
Međutim, štediše nisu sretni sa ovakvim razvojem događaja. Splićanin Andro Perić je za naš radio podsjetio da već 15 godina vodi bitku sa „Ljubljanskom bankom“ oko povrata svoje štednje, posljednjih godina preko ljubljanskog odvjetničkog ureda „Jadek i Pensa“.
„Mislim da se povijest ponavlja, jer to je već jednom bilo u Baselu, to je već bilo u okviru sukcesije, onda je prekinuto i sada se ponovo aktivira... Ja put prema rješenju mog problema preko sukcesije ne vidim baš jasno...“, kaže Perić.
Odmah se pojavila bojazan da bi Slovenija mogla iznova zamrznuti sve postupke koji štediše iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine vode protiv nje pred slovenskim sudovima za isplatu stare štednje.
Naime, kada su se sredinom devedesetih štediše počeli javljati s takvim tužbama, slovenski je Parlament izglasao zakonsku odredbu po kojoj se sve te tužbe zamrzava, dok se to pitanje ne riješi u postupku sukcesije bivše jugoslavenske federacije. Slovenski Ustavni sud je ovu odredbu ukinuo tek početkom ove godine.
Zagrebački odvjetnik Milivoje Žugić, koji je pred Europskim sudom za ljudska prava zastupao neke od hrvatskih štediša protiv Slovenije, kaže za naš radio kako ta mogućnost nije vjerojatna.
„Sa stajališta štediša – ništa korisno, a ništa ni štetno, jer to zapravo nije moguće. Mislim da ovaj dogovor nije moguće interpretirati na način da slovenski sud sada kaže: 'Mi sada obustavljamo postupak, jer će se Hrvatska i Slovenija dogovoriti tko će to platiti, a s obzirom da je postupak obustavljen , neka štediše plate dosadašnje parnične troškove!' Ne, to neće biti moguće!“, tvrdi Žugić.