Nastavak konstitutivne sednice Skupštine Srbije zakazan je za ponedeljak 11. mart.
Konstitutivna sednica parlamenta započeta je 6. februara, kada su potvrđeni mandati poslanika novog skupštinskog saziva, ali nisu izabrani predsednik i potpredsednici.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da je kandidatkinja vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) za predsednicu Skupštine dosadašnja premijerka Ana Brnabić.
Čitajte: Hoće li Ana Brnabić spustiti tenzije u Skupštini Srbije?Na početku konstitutivne sednice 6. februara poslanici dela opozicije su zakletvu položili u skupštinskom holu, a ne u sali.
Oni optužuje vlast za izbornu krađu, što državni vrh i Srpska napredna stranka odbacuju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Jedni u sali, drugi u holu: Poslanici Skupštine Srbije položili zakletvu
Evropski parlament (EP) je 8. februara izglasao rezoluciju kojom se traži međunarodna istraga o navodnim nepravilnostima tokom decembarskih izbora u Srbiji, kao i suspenzija evropskih fondova, ukoliko se dokaže da su vlasti bile direktno umešane u prevaru birača.
Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) je 28. februara u finalnom izveštaju navela da je na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji "dominiralo odlučujuće učešće predsednika, što je, zajedno sa sistemskim prednostima vladajuće stranke, stvorilo nepravedne uslove za učesnike".
U tom izveštaju je navedeno i da su "osnovne slobode generalno poštovane u kampanji, ali je bila narušena oštrom retorikom, pristrasnošću u medijima, pritiscima na zaposlene u javnom sektoru i zloupotrebom javnih resursa".
ODIHR je dao i 25 preporuka koje bi trebalo usvojiti kako bi se izborni proces unapredio.
Na nepravilnosti na parlamenternim izborima u Srbiji ukazali su domaći i međunarodni posmatrači.
Na vanrednim parlamentarnim izborima u decembru mandate je osvojilo 10 izbornih lista, od kojih je pet manjinskih.
Srpska napredna stranka (SNS) sa koalicionim partnerima ima većinu u parlamentu.
Njena izborna lista "Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane" osvojila je 129 od 250 mandata. Za većinu u parlamentu potrebno je 126 mandata.
Čitajte: Hoće li Ana Brnabić spustiti tenzije u Skupštini Srbije?
Druga po snazi u republičkom parlamentu je opoziciona koalicija "Srbija protiv nasilja" sa 65 mandata.
Slede izborna lista socijalista sa koalicionim partnerima koja ima 18 mandata, a po 13 poslanika imaju desna koalicija "Nada" i desna i proruska lista "Mi – glas iz naroda".
Od manjinskih stranaka, šest mandata osvojila je Stranka vojvođanskih Mađara.
Po dva mandata imaju izborne liste Usame Zukorlića i Stranke demokratske akcije, dok će po jedan mandat imati izborne liste "Politička borba Albanaca se nastavlja" i Ruske stranke.
Lokalni izbori u Beogradu biće ponovljeni jer nijedna grupacija nije osvojila dovoljnu većinu za formiranje vlasti. Datum ponavljanja beogradskih izbora još nije poznat.