Policijski kordoni u Beogradu između dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Policijski kordoni razdvajaju dva skupa, jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji, povodom četvrte godišnjice invazije Rusije na Ukrajinu, 24.2.2026.

Dva skupa, jedan mirovni, a drugi u znak podrške ruskoj agresiji, održali su se istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini 24. februara.

Dve grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni, javila je reporterka RSE.

Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesne grupe "Narodne patrole" Damnjan Knežević koja je organizovala proruski skup.

Koju su poruku poslali mirovni aktivisti?

Mirovni aktivisti, i građani okupljeni na njihov poziv, nosili su zastave Ukrajine, poruke "ratu ne", zastave Evropske unije, dok su se sa razglasa puštale pesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.

Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.

U delu govora, dok se obraćao grupi pristalica "Narodnih patrola", Nikitin je podsetio na ratne zločine tokom četvorogodišnje invazije na Ukrajinu.

Nabrajajući zločine, poručio im je "to je učinio vaš Putin (predsednik Rusije)".

Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.

Na povike desničara "Idite kući" jedan od aktivista im je sa govornice poručio:

"Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina", rekao je on.

Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji "Antiratna Srbija". Srbija je, od početka ruske invazije, postala dom hiljadama Rusa koji su pobegli od Putinovog režima i mobilizacije.

Vlasti u Beogradu, međutim, nastavile su da održavaju bliske veze sa Kremljom i odbijaju da uvedu sankcije Moskvi, na šta ih poziva Zapad.

Protest podrške ruskoj invaziji

Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske "Narodne patrole", koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.

Nosili su zastavu Rusije i simbol "Z" ruske invazije na Ukrajinu.

Na skupu podrške Rusiji demonstranti drže zastavu Rusije sa simbolom invazije na Ukrajinu, Beograd, 24.2.2026.

Na tom skupu čuli su se uzvici "Srbi i Rusi braća zauvek", "Kosovo je Srbija, Krim je Rusija" i povici protiv NATO-a.

Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima "Fašisti" i "Ratu ne".

Grupa "Narodne patrole" dospela je u žižu javnosti nakon antimigrantskih akcija 2020. Njihov vođa Damnjan Knežević više puta je hapšen, pored ostalog, pod optužbama za diskriminaciju.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, "Narodne patrole" su održale nekoliko skupova podrške Putinu.

Čitajte: Širenje dezinformacija o migrantima u Srbiji bez pravosudnih sankcija

Neke od skupova je policija, međutim, i zabranjivala.

Skup podrške Rusiji ili provokacija

Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava skup "Narodnih patrola" za Radio Slobodna Evropa (RSE) opisuje kao "provokaciju".

"Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na jedan nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina", ukazuje ona.

Podsećajući na ranije akcije "Narodne patrole", Todorović upozorava da ova grupa "napada građane, šalje eksplicitne pretnje i ponaša se kao da sve što rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju".

"A naši zakoni i vrednosti koje jemči Ustav Republike Srbije su vrlo jasni po tom pitanju – da njihovo ponašanje nije primereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe", kaže ona.

Ukazuje, međutim, da osuda najviših predstavnika vlasti zbog delovanja ekstremno desničarskih grupa izostaje.

"Nikada nismo čuli odgovor nekoga sa visoke javne funkcije, nismo čuli javnu osudu ili kategorizaciju ovakvog ponašanja kao neprihvatljivog, neprimerenog, uvredljivog", dodaje ona.

Ukazuje i da policija, prilikom zabrana skupova "Narodnih patrola", nije saopštavala detalje.

"Takvi skupovi kad se zabrane, mi nemamo jasno saopštenje MUP-a što su zabranjeni i koje sve zakone krše. Ali građani zaslužuju takvu vrstu odgovora institucija, to bi bila vrednosna poruka", ukazuje Todorović.

Ističe i da vlasti u Srbiji šire proruski narativ.

"Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo i kreira prostor da ovakve grupe nesmetano deluju i funkcionišu i čak zapravo imaju pristalice, a to su najčešće vrlo mladi ljudi", rekla je Todorović.

Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankciji Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Čitajte: 'More bola': Emotivne ceremonije širom Ukrajine dok ruska invazija ulazi u petu godinu

Antiratni skup i u Novom Sadu

Antiratni skup povodom četvrte godišnjice od početka rata u Ukrajini održan je i u Novom Sadu, na severu Srbije, prenela je agencija Beta.

Skup je organizovan kod spomenika ukrajinskom piscu Tarasu Ševčenku, koji su nepoznati počinioci oskrnavili crnom farbom. Uništen je i deo natpisa sa Ševčenkovim prezimenom.

Okupljeni građani su nosili ukrajinske zastave, a na spomenik su položili cveće i oko spomenika palili sveće i napisali "Ne ratu" ("No War").

Oni su prikupljali i donacije za kupovinu agregata za bolnice i škole u Ukrajini.

Spomenik Tarasu Ševčenku postavljen je 2021. godine kao poklon ukrajinskog grada Lavova i delo je ukrajinskog vajara Volodimira Cisarika.

Oskrnavljeni spomenik ukrajinskom piscu Tarasu Ševčenku, Novi Sad, 24.2.2026.

Kod tog spomenika ranije su održavani skupovi solidarnosti sa Ukrajincima, ali je bio u više navrata i oskrnavljen, najčešće iscrtavanjem simbola specijalne ruske vojne operacije.

Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. i to je najveći je oružani sukob u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Prema procenama UN, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.

Prema procenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa je poginulo, ranjeno ili nestalo.

Radio Slobodna Evropa na Telegramu

Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!

Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.