Sjedeća odbojka: Uloga sporta u integraciji ratnih invalida

Međunarodni turnir u Derventi

Stotinjak sportista sa invaliditetom iz BiH, Srbije i Hrvatske, mahom ratnih vojnih invalida, okupilo se na 16. međunarodnom turniru u sjedećoj odbojci „Memorijal princeze Dajane“ koji je održan u Derventi. Organizator turnira je nevladina organizacija „Inicijativa preživjelih od mina“, koja na ovaj način doprinosi i izgradnji mira među pripadnicima bivših zaraćenih strana u zemljama regije.

Na turniru u Derventi učestvovalo je osam klubova iz BiH, Srbije i Hrvatske koji okupljaju uglavnom ratne vojne invalide.

Među ratnim veteranima nastradalim od mina iz ovih država sjedeća odbojka je najpopularniiji sport i na ovaj način se promoviše značaj sportskih aktivnosti u njihovoj rehabilitaciji i integraciji.

Također, ovakva takmičenja doprinose i izgradnji povjerenja među ljudima koji su tokom ratova na području bivše Jugoslavije bili na različitim stranama, kaže izvršni direktor NVO „Inicijativa preživjelih od mina“ Amir Mujanović:

„Mi govorimo o ljudima koji su imali neposredno iskustvo. Oni ožele da ispričaju to iskustvo i da podsjete na njega, žele da podijele naučene lekcije sa drugima. Mislim da je ovaj turnir, a i druge, slične aktivnosti, dobar način da se to uradi", navodi Mujanović.

Među učesnicima turnira u Derventi bio je i Vilijem Maksimović iz Srbije. On je i predsjednik kluba sjedeće odbojke „Smeč“ iz Beograda. Kaže da se članovi ovog kluba rado odazivaju na pozive za učešće na takmičenjima sa ratnim vojnim invalidima iz susjednih država BiH i Hrvatske:

„Da pokažemo i EU i svim ostalim državama u regionu da ovaj rat koji je bio na teritoriji bivše SFRJ nije bio izazvan od strane običnog naroda", kaže Maksimović.

Slično razmišlja i bivši pripadnik Vojske RS Spasoje Kulaga koji vodi Odbojkaški klub invalida Derventa. Kulaga ističe i da su njihove mirnodopske aktivnosti dobar model koji može poslužiti kao primjer mlađim stanovnicima u regiji, koji su danas skloni da izazivaju incidente na nacionalnoj osnovi na sportskim događajima:

„Ovi ljudi su upoznali nasilje i rat na svojoj koži. Oni su upoznali ta ružna iskustva. Ja bih volio da mladi navijači pogledaju iskustva ljudi i da dođu i vide ljude koji su bili do juče neprijatelji kako mogu zajedno da igraju, da se raduju i da se takmiče, da poslije zajedno sjednu, zapjevaju, popiju, pojedu i druže se dalje", konstatuje Kulaga.

Druženje i rehabilitacija su glavni dijelovi statuta ovakvih ekipa, kaže nekadašnji pripadnik Armije RBiH Haris Smajić, koji je sekretar odbojkaškog kluba Čelić:

„Poručio bih svim akterima u ostalim sportovima, posebno na fudbalskim terenima, neka dođu da pogledaju naše susrete, da vide i poslije susreta druženja i način na koji mi to radimo, bez obzira što smo nekada bili na različitim borbenim stranama. Ovo što danas doživljavamo, za mene je nezaboravno", kaže Smajić.

Predsjdnik odbojkaškog kluba invalida Marsonia iz Slavonskog Broda Vladimir Miščančuk kaže da žali što mediji u regiji daleko više pažnje poklanjaju nacionalističkim ispadima na sportskim događajima nego porukama koje šalju ratni veterani sa svojih takmičenja:

„Meni je jako žao što ovo nije bolje medijski popraćeno pa da svi mladi ljudi, pa i stari i ekstremi ovakvi i onakvi vide da život ide dalje, da ne možemo više živjeti u povijesti, da moramo ići naprijed, da se moramo družiti, da moramo surađivati - a na našem primjeru. Mi smo prije 20-ak godina možda jedan na drugoga pucali, a sad na ovaj način surađujemo, i to bi bio najbolji primjer svim ostalima - samo da se to malo bolje medijski poprati", smatra Miščančuk.

Sa 16. internacionalnog turnira u sjedećoj odbojci „Memorijal princeze Dajane“ političarima u regiji NVO „Inicijativa preživjelih od mina“ uputila je i apel da poštuju Konvenciju o zabrani kasetne municije.

„I sve zemlje iz kojih dolaze današnje ekipe, BiH, Srbija i Hrvatska, imaju problem sa kasetnom municijom, odnosno negativnim posljedicama kasetne municije u smislu da imaju zalihe koje trebaju uništiti, zatim u smislu da imaju kontaminirane površine u svojim zemljama i imaju stradalnike, odnosno žrtve kasetne municije. Tražićemo i poslaćemo poruku u smislu zahtjeva prema vladama BiH, Srbije i Hrvatske da daju svoj dodatni doprinos kroz ratifikaciju i odgovornu implementaciju Konvencije o zabrani kasetne municije i time daju doprinos u građenju sigurnije regije Zapadnog Balkana", zaključuje predstavnik ove organizacije Amir Mujanović.