Sažetak
- Državljanin BiH Selver Hrustić zarobljen je u Ukrajini nakon što je, prema vlastitom svjedočenju, ratovao za rusku vojsku, dok njegovo ime nije bilo poznato Tužiteljstvu BiH.
- Njegov slučaj otvara pitanje pravnog statusa i odgovornosti bh. državljana koji se pridružuju stranim oružanim snagama.
Ime Selvera Hrustića, državljanina Bosne i Hercegovine, kojeg je kao ruskog plaćenika zarobila ukrajinska vojska, nije poznato Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, saznaje Radio Slobodna Evropa.
Hrustić je ratovao za rusku vojsku od septembra 2025., prije nego je zarobljen u Ukrajini.
Sada se ovaj bh. državljanin može naći u pravnom vakuumu između statusa ratnog zarobljenika i stranog plaćenika, što nosi različite posljedice prema međunarodnom i domaćem pravu.
Moguće je da bude procesuiran u Ukrajini, manje vjerovatno razmijenjen i vraćen u Rusiju, jer Moskva, uglavnom, ne traži strane borce, a mogao bi biti i vraćen u BiH, gdje je pridruživanje stranim vojskama krivično djelo.
U videu rekao da je poslan da ubija ljude
Medijski projekt ukrajinske vlade United24 Media objavio je, 17. januara, video na društvenoj mreži X u kojem Hrustić govori o sudjelovanju u ruskoj armiji.
"Potpisao sam ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", govori Hrustić u videu.
Muškarac u videu, prema United24 Media, imao je probleme sa zakonom u nekoj od EU zemalja i rekao je da mu je obećano da će nakon šestomjesečnog ugovora s ruskom vojskom dobiti odvjetnika koji će mu pomoći s njegovim problemima.
Radio Slobodna Evropa je saznao da je Hrustić, porijeklom iz Zenice, studirao historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, a potom neko vrijeme boravio i radio u Njemačkoj.
Ovaj 35-godišnjak u videu govori da osobe poput njega dolaze i budu poslane da ubijaju ljude za novac.
"Savjetujem svima da ne potpisuju ugovore s ruskom vojskom, jer oni drukčije gledaju na takve ljude. Jedan oficir mi je rekao da nas ne zovu vojnicima. On je rekao da smo mi plaćenici koji ubijaju druge ljude za novac. Jedan Rus je na to rekao – ali ja sam patriota, a on mu je rekao – ti ubijaš ljude za novac. To je sve."
Kaže i da mu je obećano da neće biti poslan u napade u Ukrajinu, ali da se desilo upravo to – naređeno mu je da pokušava proboj kroz ukrajinska sela, povremeno se skrivajući u podrumima.
Čitajte:
Poslije godine potrage, dobrovoljac iz BiH u Rusiji proglašen mrtvim, majka traži tijeloU BiH ima suprugu i kćerku
Hrustić je u Bosni i Hercegovini ostavio suprugu i kćerku.
Njegov brat, čije ime RSE neće objaviti, žali što ga nije spriječio da ide u Rusiju, kad je o tome govorio u ljeto 2025.
"Žao mi je što mene nije poslušao prošle godine, a odvraćao sam ga da ne ide. Žao mi je što cijela familija prolazi kroz ovakvu situaciju", rekao je za RSE.
Hrustić je i ranije boravio u Rusiji, u danima prije ruske invazije na Ukrajinu, početkom 2022. godine.
Njegov rođak iz Zenice za RSE kaže da ništa nije upućivalo da ima namjere da ide u rat, kad se sa Selverom čuo krajem ljeta prošle godine.
"To je jedna normalna porodica. Selver je bio nekoliko godina u Njemačkoj", rekao je Hrustićev rođak koji nije želio da mu objavljujemo ime i prezime.
Kaže da je odrastao sa Selverom, da su se družili i bili bliski.
"Kad sam vidio snimak na kojem on govori da je ratovao za Rusiju, iznenadio sam se. Nisam to očekivao i niko nije znao da je otišao", govori ovaj Zeničanin.
RSE je pokušao saznati o kojim problemima sa zakonom Hrustić govori u videu, ali članovi porodice nisu mogli reći o čemu je riječ.
Na nekoliko profila na društvenim mrežama, Hrustić je, uglavnom, objavljivao svoje fotografije. Na jednom Facebook profilu, u januaru 2025. podijelio je i fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Čitajte:
Triput uhapšen, državljanin BiH promijenio ime i ratuje za RusijuSrbin iz Bosne regrutira plaćenike za rat protiv Ukrajine i prijeti 'dolaskom na Kosovo'Koja je moguća procedura za Hrustića?
Koordinacijski stožer za postupanje s ratnim zarobljenicima je službena vladina agencija Ukrajine odgovorna za potragu i povratak ukrajinskih ratnih zarobljenika kući i postupanje s neprijateljskim ratnim zarobljenicima.
Hrustić je, s još desecima hiljada stranaca za koje se procjenjuju da su se pridružili ruskoj vojsci, jedan od tih neprijateljskim zarobljenika.
Ruski vojnici koji se bore u Ukrajini imaju pravni status boraca, što im daje specifična prava i zaštitu propisanu Ženevskim konvencijama iz 1949. godine.
S druge strane, strani plaćenici imaju poseban status prema međunarodnom pravu kao sudionici u oružanom sukobu.
Dok borac ne može biti procesuiran samo zbog sudjelovanja u neprijateljstvima – jer djeluje u ime vojske svoje zemlje – plaćenik nema takvu privilegiju.
Može biti procesuiran, što je upravo ono što čini ukrajinski sistem provođenja zakona, pisao je Institut za izvještavanje o ratu i miru (IWPR). Najčešće su pod istragom plaćenici privatne vojne kompanije Wagner. Dok su bili aktivni, regrutirali su strance iz svih dijelova svijeta.
Ženevske konvencije propisuju i humano postupanje s ratnim zarobljenicima, odnosno pripadnicima snaga zaraćenih zemalja.
Kad je riječ o onima koji su se nekoj vojsci pridružili iz treće zemlje, situacija nije jednostavna.
"Ako su uvršteni u oružane snage ruskog Ministarstva odbrane, imaju status borca. To im daje prava ratnih zarobljenika i uklanja im status plaćenika", govorio je o ovoj temi Andrii Yakovlev, stručnjak za međunarodno humanitarno pravo za ukrajinski Frontliner.
Ukrajinski medij u istom tekstu piše da je Rusija rijetko zainteresirana za sudbine zarobljenih stranaca. Prema informacijama navedenim u tekstu, Rusija nije zatražila nijednu razmjenu stranaca koji su zarobljeni u Ukrajini, izuzev nekoliko slučajeva državljana Bjelorusije i Uzbekistana.
RSE je zatražio odgovore od Službe sigurnosti Ukrajine, Glavne obavještajne uprave Ukrajine i Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, koje se bave radom s ratnim zarobljenicima i komunikacijom sa zemljama iz kojih dolaze, ali odgovor o mogućem ishodu za Hrustića do objave teksta nije stigao.
Odgovor nije stigao ni iz tri državna nadležna ministarstva sigurnosti, vanjskih poslova i pravde BiH o tome jesu li upoznati sa slučajem Selvera Hrustića.
Čitajte:
Tri pasoša, jedan front: Kako državljani BiH završe na ratištu u Ukrajini?Govorio i o teškim uvjetima na ratištu
Hrustić je u kratkom videu rekao i da plaćenike šalju na bojišnicu s pola litre vode i jednom ili dvije male kutije mesa.
"Dva čovjeka, ja i kolega, moramo podijeliti pola litre vode i malo hrane. Nekad neki izađu da nešto nađu i poginu. Mnogi griješe. Izađu i ubije ih dron. Dronovi su užasni", kaže ovaj državljanin BiH u videu.
On tvrdi da je smrtnost među ruskim plaćenicima visoka i da su šanse za preživljavanje jako male.
RSE nije mogao utvrditi kad je tačno Hrustića zarobila ukrajinska vojska.
Koordinacijski stožer za postupanje s ratnim zarobljenicima u Ukrajini nije odgovorio na pitanje RSE o tome kad i gdje je zarobljen bh. državljanin, kao ni koja je moguća procedura u njegovom slučaju.
Ranije je Ukrajina obavijestila Bosnu i Hercegovinu o 12 osoba za koje se sumnjiči da su kao plaćenici ruskih grupa Wagner i Redut sudjelovale u ratnim zločinima u Ukrajini.
Pridruživanje stranim vojskama je krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH.
Ranije je zbog odlaska na ratište u Ukrajinu, odnosno zbog pridruživanja ruskoj vojsci, procesiran jedan bh. državljanin Gavrilo Stević, koji je pravomoćno oslobođen optužbi da je ratovao u Ukrajini 2015. godine zbog nedostatka dokaza.
Drugi slučaj Darija Ristića, koji je po povratku u BiH u septembru 2025. uhapšen, je u toku. Kako RSE saznaje, očekuje se podizanje optužnice i sporazumno priznanje krivice.
RSE je krajem prošle godine pisao i o slučaju Petra Popovića, još jednog bh. državljanina koji se pridružio ruskoj vojsci, za kojeg je BiH zatražila raspisivanje potjernice, što je INTERPOL odbio.
Dosad je poznato da se nešto više od 20 osoba iz BiH priključilo ruskoj vojsci.