Zakon dozvoljava, praksa zloupotrebljava: Kako se imenuju savjetnici u vlasti BiH?

Više od godinu dana savjetnica u Parlamentu Bosne i Hercegovine Marija Ćosić obavljala je istovremeno dvije javne funkcije. Nakon što je sankcionirana zbog sukoba interesa dužna je do 28. marta podnijeti ostavku na jednu od njih.

Ćosić je od 2022. godine šefica kabineta predsjedavajućeg Zastupničkog doma državnog Parlamenta Marinka Čavare, dok je decembru 2024. preuzela mandat vijećnice Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u općinskom vijeću u Busovači, u srednjoj Bosni.

Pozivajući se na državni zakon, prema kojem dužnosnici i njihovi savjetnici mogu obnašati samo jednu javnu funkciju, Komisija za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH izrekla joj je početkom marta novčanu kaznu i zatražila da podnese ostavku.

Dvadesetak dana nakon odluke, Ćosić se i dalje zvanično vodi na obje funkcije, prema podacima na web stranicama institucija. Na upite Radija Slobodna Evropa za razgovor o odluci Komisije nije odgovorila.

Predsjedavajuća Komisije Ilma Mehić Jusufbašić navela je u odgovoru za RSE da Komisija nema informaciju da li je Ćosić, u međuvremenu, podnijela ostavku.

• Nema ko da utvrdi jesu li milionski javni poslovi za firme ministara u BiH sukob interesa

Ćosić je jedna od 15 savjetnika koji su angažirani u kabinetima rukovodstva oba doma Parlamenta BiH, prema podacima iz ovogodišnjeg parlamentarnog izvještaja.

Njihova mjesečna plaća, sa uključenom naknadom topli obrok, prelazi 3.000 maraka (oko 1.500) eura.

To znači da se iz državnog budžeta, samo za njihove plaće, izdvaja više od pola miliona maraka (oko 250 hiljada eura) godišnje. Taj trošak dodatno raste kada sa dodaju ostale naknade, poput onih za topli obrok, stanove, putovanja i rad u komisijama.

Istovremeno, u BiH, u kojoj je prema zvaničnim evidencijama nezaposleno više od 300.000 osoba, prosječna plaća iznosi nešto više od 1.600 maraka (oko 800 eura)

Zbog obnašanja duplih funkcija, na poziciji savjetnice u Parlamentu BiH i vijećnicu u općinskom vijeću, prijavu protiv Ćosić podnijela je u julu prošle godine organizacija Transparency International (TI) BiH.

Odluka kojom je utvrđen sukob interesa donesena je tek nakon višemjesečnog izostanka konsenzusa među članovima Komisije za utvrđivanje sukoba interesa u institucijama BiH.

Damjan Ožegović, iz organizacije TI u BiH kazao je za RSE da nema informacije šta se dalje događalo i da postoji zabrinutost da bi moglo sve završiti na toj novčanoj sankciji, koja joj je izrečena u iznosu od 5.000 maraka (2.500 eura).

"Vodile su se polemike u Komisiji da li je taj vijećnićki mandat na puno radno vrijeme ili ne, ali ne može se sukob interesa svoditi na primanje plate. Oni koji obavljaju duple funkcije mogu da ih koriste za ličnu korist ili za političku, partijsku i drugu korist", kazao je.

ZakonU BiH je Zakonom o sprečavanju sukoba interesa koji je stupio na snagu u martu 2024. godine, uvedena zabrana istovremenog obavljanja više javnih funkcija na različitim nivoima vlasti.

Predviđeno je da Komisija, koja je započela s radom u novembru 2024., za kršenje tog zakona može izreći upozorenje, novčanu kaznu do 20 hiljada maraka (oko 10 hiljada eura), te pokrenuti razrješenje ili zatražiti ostavku. omogućava pokretanje postupka ukoliko nosilac javne funkcije ne postupi po odluci Komisije. U tom slučaju, Komisija, u roku od 15 dana, pokreće postupak za utvrđivanje povrede zakonskih odredbi, ali nije precizirano o kojim mjerama se radi.

Čitajte:

Ministar u BiH može biti i zastupnik u dva parlamentaPotraga za 'neradnicima' u institucijama Republike SrpskeKome rastu plaće u BiH?

Zapošljavanje savjetnika

Zbog kompleksne strukture vlasti, BiH spada među države sa brojnom i skupom administracijom dok se godinama bori da provede reformu javne uprave, kao jedan od uvjeta na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

BiH nema jedinstveni registar uposlenika javne uprave, koja se u izvještajima međunarodnih institucija opisuje kao glomazna i neučinkovita.

Osim državnih službenika koji se zapošljavaju putum javnih konkursa, propisi omogućavaju imenovanje savjetnika u institucijama na svim nivoima vlasti - od državnog, preko entitetskih, kantonalnih do lokalnih.

Savjetnici, prema domaćoj regulativi, ne spadaju u državne službenike, već ih, bez konkursa, imenuju izabrani zvaničnici i nosioci izvršnih funkcija.

To znači da ih imaju članovi Predsjedništva BiH, državni, entitetski i kantonalni premijeri i ministara, te entitetski predsjednici i potpredsjednici, rukovodstava parlamenata i skupština na svim nivoima, kao i čeknici fradova i općina.

Mogu biti angažirani najduže dok traje mandat dužnosnika koji su ih imenovali, bez obaveze raspisivanja konkursa, a njihove plaće i drugi benefiti iz budžeta variraju na različitim nivoima vlasti.

Ko ima najviše savjetnika?

Među nabrojnijima je, kada je riječ o broju savjetnika, kabinet člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića. Uz šefa kabineta, Bećirović ima osam savjetnika, prema podacima sa web stranice Predsjedništva BiH.

Na upit RSE o njihovom radnom statusu, iz Bećirovićevog kabineta su za RSE naveli da "imaju jasno definiran radni status u skladu s relevantnim propisima i odlukama koje uređuju organizaciju i rad Predsjedništva BiH".

Šef kabineta Alija Kožljak naveo je i da je "popunjen manjim brojem savjetnika nego što je predviđeno važećim aktima Predsjedništva BiH", u koje RSE nije imao uvid.

"Radi kompletnije slike i objektivnog informiranja, bitno je naglasiti da kabineti druga dva člana Predsjedništva BiH, imaju veći broj savjetnika od Bećirovića", naveo je u odgovoru za RSE.

Prema podacima na sajtu, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, uz šefa kabineta, ima četiri savjetnika, dok podatak o broju savjetnika trećeg člana, Željka Komšića, nije javno objavljen.

Popis savjetnika članova Predsjedništva BiH na web stranici te insitucije, mart 2026.

Većina institucija na svim nivoima vlasti u BiH, kojima se RSE obratio sa zahtjevom za dostavu podataka o savjetnicima, nije odgovorila na upit. Odgovor je stigao iz nekoliko ministarstava u Vladi Federacije BiH, a iz njih proizlizlazi da imaju, uglavnom, između jednog i tri savjetnika.

Prema entitetskim propisima savjetnici, uz plaće, ostvaruju pravo na naknadu za topli obrok, za odvojeni život od obitelji, naknadu troškova smještaja u mjestu rada kao i prijevoza do mjesta prebivališta obitelji četiri puta mjesečno.

Ekonomistica i nekadašnja ministrica finansija Republike Srpske Svetlana Cenić kaže za RSE da se savjetničke pozicije u BiH često koriste za zbrinjavanje stranačkih kadrova, uz izostanak jasnih kriterija i mjerila efikasnosti rada.

"To je zbrinjavanje i nagrađivanje stranačkih ljudi, rodbine i prijatelja. Dobar savetnik je retkost i taj govori šefu sa stručnog aspekta ono što jeste, a ne ono što bi šef hteo da čuje. Postoje, kao, neki pravilnici o unutrašnjoj organizaciji, ali oni se menjaju kako kome odgovara", kazala je Cenić.

BiH nema jedinstveni propis koji precizira njihov angažman i ograničava broj, pa je to pitanje obuhvaćeno pravilnicima i drugim aktima, pojedinačno na nivou insitucija.

Institucije vlasti entiteta Republika Srpska nisu odgovorile na upit RSE koji se odnosi na savjetnike benefite koji su im omogućeni.

No, na njihov veliki broj upozoravano je, prethodnih godina, u revizorskim izvještajima. Prema izvještaju Glavne službe za reviziju javnog sektora RS za 2021. godinu, u Uredu predsjednika RS bilo je, angažirano 16 savjetnika, u vrijeme dok je entitetska predsjednica bila Željka Cvijanović.

Savjetnici i u kantonima

Pravo da imenuju savjetnike u kabinetima imaju i članovi Vlada i rukovodstva skupština u deset kantona u Federaciji BiH.

Zastupnica u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona Sanja Renić prošle godine je problematizirala troškove savjetnika u Vladi tog kantona u centralnoj Bosni.

Tada je navela da, prema njenim saznanjima, 11 savjetnika godišnje košta više od 380.000 maraka (oko 190.000 eura), bez dodatnih naknada poput toplog obroka, prijevoza i drugih troškova.

Renić je ove godine ponovno zatražila detaljan pregled troškova za savjetnike koji su angažirani po ministarstvima.

"Od tada se situacija promijenila. Povećavala im se i plata tako da su i troškovi sada veći. Tražila sam informacije da vidim druge naknade. Tu su upravni odbori, rad u komisijama. Nije rijedak slučaj da oni poslije završaju na nekim direktorskim pozicijama", kazala je za RSE.

Čitajte: U BiH 'uspješan službenik', u Grčkoj čeka presudu za krijumčarenje migranta

Politički savjetnici postoje i u insitucijama vlasti u zemljama regije i EU, ali se BiH, prema izvještajima međunarodnih insitutcija, izdvaja zbog višeslojne strukture vlasti i izostanka koordinacije i neujednačene primjene propisa između različitih nivoa.

U izvještajima SIGMA-e, zajedničke inicijative Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj i EU, upozoreno je i na problem političkog utjecaja na zapošljavanje i ograničene profesionalizacije.

Prema principima javne uprave, koje razvija ta inicijativa, prostor za politička imenovanja treba biti ograničen kako bi se osigurala profesionalnost i stabilnost javne uprave.

I iz Evropske komisije je u izvještajima o napretku BiH upozoravano je, također, da je javna uprava politizirana i da zapošljavana nisu zasnovana na jasnim kriterijima.

Prema ranijim izvještajima EU, između 17 i 19 posto zaposlenih u BiH radi u javnom sektoru, dok Svjetska banka procjenjuje da plaće u javnom sektoru iznose u prosjeku 11,6 posto bruto domaćeg proizvoda.