Evropska unija je u proteklih 25 godina svojim djelima, kao i riječima, pokazala posvećenost evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, napisao je u svom blogu šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler.
Dodaje da je Bosni i Hercegovini iz EU stigla „ogromna materijalna pomoć, diplomatska podrška, te milijarde eura finansijske pomoći i investicija kako bi se zemlji pomoglo na njenom putu ka prosperitetnoj i sigurnoj budućnosti“.
„Unatoč pandemiji COVID-19, možemo dogovoriti reforme koje su utvrđene u Mišljenju Evropske komisije i osigurati da BiH brže ostvaruje rezultate na svom evropskom putu. Cilj ovih reformi je osigurati puno poštivanje ljudskih prava svih građana BiH, bolje upravljanje javnim uslugama i njihovu veću pristupačnost kao i efikasnost i nepristrasnost pravosuđa. Ovi ciljevi jesu ambiciozni, ali ne i nemogući“, napisao je Sattler.
Naglašava da je na izabranim predstavnicima BiH da poduzmu korake potrebne za napredak ka prosperitetu i, u određenom trenutku, članstvu u EU.
„To je činjenica – izvršne i zakonodavne vlasti odgovorne su za predlaganje, raspravu i usvajanje zakona. U odnosu na ‘97, postoji veća spremnost da se bude pragmatičniji. Mnogi od ovih pomaka su mi se tada činili nedostižni, danas su puno izvjesniji, i vjerujem da mogu biti ostvareni. Znam da ljudi u BiH žele promjene. Trudim se da pomognem da se one i ostvare“, ističe Sattler prisjećajući se svog boravka u BiH 1997. godine u sklopu posmatračke misije tadašnje Evropske zajednice.
Evropska komisija je u svom Mišljenju (Avis) pred BiH u maju 2019. godine postavila 14 prioritetnih uslova koje mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu. Među njima su i izmjene izbornog zakona.
Vlasti u BiH su do sada (djelomično) ispunile tri uslova, a ispunjavanje svih ostalih upitno je budući da neka pitanja zahtijevaju izmjene odredbi Ustava BiH.
Naime, prema Ustavu ekskluzivna prava kod izbora ili imenovanja u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast data su konstitutivnim narodima – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, odnosno njihovim političkim predstavnicima.
Pročitajte i ovo: Skoro 400 presuda protiv BiH zbog kršenja ljudskih pravaEvropski sud za ljudska prava donio je, zaključno s 1. decembrom 2020. godine, 395 presuda protiv BiH, pri čemu su tužbu podnijeli pojedinci ili više njih. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.