Predsednik SAD Donald Tramp (Trump), kineski lider Si Điping i ruski predsednik Vladimir Putin održali su istorijski sastanak na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Šenženu, koji je doneo skromne dobitke za svu trojicu, ali nikakve sporazume koji bi značajno promenili situaciju.
Samit s visokim ulozima 19. novembra bio je prvi put da su aktuelni šefovi država tri najveće nuklearne sile na svetu održali trilateralni sastanak bez prisustva drugih lidera, mada su se Putin i Si dosad sastajali oko 50 puta.
Iako je samit više bio stvar stila nego sadržaja, on ipak ima važne posledice po spoljnu politiku SAD, Kine i Rusije, pošto ističe njihov uticaj na svetskoj sceni, ali i dokle dopire njihova moć.
Imajući to u vidu, evo četiri zaključka o samitu na osnovu razgovora koje je RSE vodio s akademicima i analitičarima.
Putin dobio najviše
Putin je, uglavnom u međunarodnoj izolacije od početka opšte ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022, na APEC stigao s najnižom polaznom osnovom za uspeh od sve trojice lidera. Samim dolaskom na događaj, prvi put od 2017, i direktnim razgovorom o globalnoj bezbednosti s Trampom i Sijem, Putin se vratio na pozornicu.
"Putin je odneo mnogo. Bio je najveći pobednik na ovom sastanku", rekla je za RSE Elizabet Višnik (Elizabeth Wishnick), ekspertkinja za kinesko-ruske odnose u CNA Corporation, odbrambenom tink-tenku iz Virdžinije.
Izolacija ruskog lidera je "izuzetno smanjena u pogledu slike u javnosti, ali možda i u stvarnosti, zahvaljujući zajedničkoj 'mirovnoj deklaraciji' posle sastanka", rekla je Sari Aho Havren, pridružena saradnica Kraljevskog instituta za združene službe (RUSI), britanske organizacije za bezbednosna istraživanja.
Zajednička deklaracija poziva na smanjenje nuklearnih rizika i jačanje međunarodne stabilnosti, ali sadrži malo konkretnih obaveza.
Čitajte:
Na prvom trilateralnom sastanku Trumpa, Xija i Putina usvojena deklaracija u četiri tačkeHavren je primetila da su tri zemlje dovele u pitanje legitimitet Međunarodnog krivičnog suda (MKS), koji je u martu 2023. izdao nalog za hapšenje Putina zbog navodnih ratnih zločina u Ukrajini. Prema saopštenju, tri lidera su "prepoznala da su princip državne saglasnosti i poštovanje imuniteta državnih zvaničnika od najveće važnosti i složila se da Međunarodni krivični sud i slična tela ne smeju zloupotrebljavati svoju jurisdikciju".
U javnom delu sastanka, Tramp je MKS nazvao "odmetnutom globalističkom organizacijom”.
U saopštenju se dalje navodi da SAD, Kina i Rusija planiraju da "povećaju proizvodnju i snabdevanje rafinisanim naftnim derivatima u korist svih nacija", čime se faktički podržava ruski naftni sektor koji je u poteškoćama.
Sijev 'dobro režiran' samit isplatio se Kini
U poređenju s Putinom, Si Điping je imao manje da dobije od trilateralnog samita. Kina se ne suočava s uporedivim diplomatskim ili ekonomskim problemima. Iako postoje tenzije u odnosima sa SAD, Si je uspeo da odredi sadašnju putanju američko-kineskih odnosa svojim okvirom bilateralnih odnosa "konstruktivne strateške stabilnosti".
Ipak, Si je morao da dokaže da Kina može da organizuje sastanak s visokim ulozima na marginama vodećeg azijskog ekonomskog samita, a da pritom ne zaseni glavni događaj.
Samit je bio "istaknut i dobro režiran. Može se reći da je uspeh" za Kinu, rekla je za RSE Jun Sun, direktorka Programa za Kinu u vašingtonskom Stimson centru.
Ona je navela da "nije lako pregovarati o trilateralnoj zajedničkoj izjavi oko koje se sve strane mogu složiti. Ali cena je to što rezultati ne pokrivaju mnogo detalja o ovim pitanjima".
"Mislim da je Si Điping u velikoj meri dobio ono što je želeo, pokazavši da je za volanom u globalnim pitanjima", kaže Havren.
Kineski lider je rekao da je sastanak bio "pozitivan, konstruktivan i plodan", navela je kineska državna novinska agencija Sinhua.
Značajno je da je Si izašao u susret Trampovom interesovanju za razgovor o nuklearnom razoružanju, a da se nije obavezao na konkretne korake. S procenjenih 620 bojevih glava, naspram više od 5.000 koliko i SAD i Rusije imaju, Peking smatra da bi njegovo učešće u razgovorima o razoružanju bilo preuranjeno i potencijalno štetno po nacionalnu bezbednost.
Čitajte:
Ubrzava se trka SAD, Kine i Rusije u hipersoničnom naoružanjuU zajedničkom saopštenju, Si, Tramp i Putin "potvrdili su da se nuklearni rat ne može dobiti i da se nikada ne sme voditi", što je uobičajena formulacija koju kineski lider koristi godinama. Njihovo obećanje da će "voditi dijalog o smanjenju nuklearnih rizika i sprečavanju širenja nuklearnog oružja" dotle je nejasno i neobavezujuće.
Tramp ispunio svoja očekivanja
Američki predsednik je pred samit postavio skromna očekivanja i ispunio ih je, kažu analitičari.
"Predsednik Tramp je želeo da bude zabeležen, s pažnjom sveta fokusiranom na njega, da radi na kontroli nuklearnog naoružanja s druge dve velike nuklearne sile, i to je postigao", rekao je za RSE Ros Darel Fejngold (Ross Darrell Feingold), pravnik i politički analitičar za rizike iz Tajpeja.
Što se tiče rata s Iranom, o kome je Tramp pre samita rekao da želi da razgovara, zajednička izjava tri lidera nije spomenula sukob. Ni Putin ni Si nisu javno pominjali rat s Iranom na APEC-u.
"Kina i Rusija ne mogu, niti će, pomoći Trampu da okonča sukob s Iranom. Niti će se zalagati da Iran vodi borbu protiv SAD", rekao je Fejngold. "Siguran pristup za Kinu i Rusiju (koji oni nastavljaju da slede) jeste da pozivaju na mir".
Uprkos nedostatku suštinskih diplomatskih pobeda, Tramp ipak može da predstavi samit kao uspeh, rekao je za RSE bivši visoki zvaničnik američkog Ministarstva trgovine koji se bavio pitanjima Kine.
Američki predsednik Donald Tramp ide pored kineskog predsednika Si Đinpinga na svečani ručak na marginama samita APEC-a u Šenženu.
Uz uslov da ne bude imenovana da bi mogla da govori otvoreno, ta osoba je rekla da je "Si Điping uspeo da potpuno šarmira predsednika Trampa. Čak ga je i dočekao na aerodromu zagrljajem. To je ono do čega je Trampu zaista stalo".
Tramp je Sijev zagrljaj opisao kao "veliku pobedu za nas" i znak "velikog poštovanja".
Prijateljski odnosi s Trampom dobrodošla su promena za Sija posle turbulencija kroz koja su američko-kineski odnosi prolazili tokom Bajdenovog (Joe Biden) i prvog Trampovog mandata. Manji pritisak iz Vašingtona dao je Pekingu više prostora za ostvarivanje strateških spoljnopolitičkih ciljeva.
"Si mora da je prilično zadovoljan rezultatima, čak i ako zna da ovo ne može večno da traje", rekao je zvaničnik.
Diplomatija velikih sila ima svoje granice
Na kraju, trilateralni samit će možda biti upamćen koliko po onome što nije postigao, toliko i po upečatljivim slikama, kažu analitičari.
Kada je Putin prošlog meseca prvi put predložio samit, Ukrajina i Evropa izrazile su zabrinutost da će ruski lider pokušati da pregovara o mirovnom sporazumu bez njihovog učešća.
Ipak, to nikada nije bio realan ishod s obzirom na nespremnost Pekinga da naruši odnose s Evropom. "Kini je Evropa i dalje potrebna (ekonomski) i pokušava da se predstavi kao neutralna sila", rekla je Havren. Odbijanje da se Ukrajina stavi na dnevni red "bio je strateški izbor" Pekinga, dodala je ona.
Nije slučajnost što je Ukrajina pokrenula napade dronovima i raketama na Krimski most – usled kojih se srušio deo njegovog kolovoza – neposredno pre APEC samita, rekla je Višnik.
"To šalje poruku da svetski lideri ne mogu da okončaju ovaj sukob bez učešća Ukrajine i evropskih lidera", dodala je ona.
Čitajte:
Ruski zahtjevi velika prepreka za mirovni sporazum sa UkrajinomS druge strane, Iran je 18. novembra izveo napade na zalivske države. Napadi dronovima i raketama na Bahrein i Kuvajt bili su prvi u otprilike dva meseca.
A severnokorejski lider Kim Džong Un, koji je Rusiji obezbedio i oružje i trupe za rat u Ukrajini, otišao je s APEC bez sastanka s Trampom. Američki predsednik je ranije rekao da bi ta dva lidera mogla da se sastanu.
"Velike sile imaju veliki uticaj, ali ne mogu da kontrolišu događaje na terenu", rekla je Višnik. "Dani kada su lideri sedeli za stolom i odlučivali o sudbini sveta su prošli. Moraće da se šire angažuju s drugim državama da bi se problemi rešili".