Nova imena iz BiH u ruskoj vojsci, dok pravosuđe tvrdi da postoje prepreke u procesuiranju

U redovima ruske vojske, u ratu protiv Ukrajine, bori se ili se borilo, 15 osoba iz Bosne i Hercegovine, podaci su ukrajinskog projekta "Želim živjeti", osnovanog uz podršku Ministarstva odbrane Ukrajine i Odbrambene obavještajne službe Ukrajine.

Osim bh. državljana kojima se bavi pravosuđe BiH i o kojima je ranije pisao Radio Slobodna Evropa (RSE), na listi su imena koja dosad nisu bila poznata javnosti.

Iz ukrajinske službe su za RSE rekli da su u Oružanim snagama Rusije ove osobe porijeklom iz BiH: Dejan Aleksić, Mladen Bojanić, Ilija Bundalo, Andrej Vukašinović, Daniel Grubač, Duško Lukić, Petar Zunić, Anđelko Milićević, Daniel Mitrić, Sergej Mihić, Ivica Pilić, Davor Savić, Aleksandar Šekarić, Selver Hrustić i Senaid Delić.

Ime Senaida Delića pojavilo se na popisu projekta "Želim živjeti" na Telegram kanalu, u septembru 2025. godine.

Ovaj projekt Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, osnovan uz podršku Ministarstva obrane Ukrajine i Obrambene obavještajne službe Ukrajine, namijenjen je vojnicima ruskih oružanih snaga koji su spremni dobrovoljno se predati u zatočeništvo.

Navedeno je da se Delić ruskoj vojsci pridružio tokom 2025. godine, a kasnije je za RSE rečeno da je ugovor potpisao 14. februara iste godine.

Mladić iz središnje Bosne, u razgovoru za RSE, negirao je da ratuje u Rusiji. Rekao je da je otišao raditi i da je u jednoj firmi zaposlen kao varilac.

Međutim, sigurnosne službe BiH imaju saznanja da se Delić priključio vojsci u Rusiji, kao i da je boravio u Moskvi, saznao je RSE nezvanično.

"Ja živim ovdje. To je tačno. A to da sam u ratu, nek' pošalju dokaze, nek' dokaže neko da sam u ratu. Ovdje je zdrav život. Ovdje ljudi imaju život kao što su naši pradjedovi imali. Ja podržavam Rusiju. Ne mogu ne podržavati čovjeka kakav je ruski predsjednik Vladimir Putin", rekao je Delić.

Kaže da u Rusiji boravi preko radne vize i da čeka državljanstvo.

"Odradio sam tek godinu ugovora, čekam da dobijem državljanstvo", rekao je.

- RSE: Dobro, kažete da sad ne ratujete. A šta ako Vam u Rusiji kažu da morate?

- Delić: E sad, Vi niste zbog tog nazvali. Šta ako, ako budu... Vi ste nazvali da pitate – jesam li. Ja vam kažem – nisam.

Za pridruživanje stranim vojnim i paravojnim formacijama u BiH je predviđena kazna od tri mjeseca do deset godina zatvora.

Čitajte:

Zašto je zatražena dopuna optužnice protiv ruskog dobrovoljca?

Optužnica zbog ratovanja u Ukrajini podignuta je, trenutno, jedino protiv Darija Ristića iz Modriče.

Dario Ristić u Sudu BiH, septembar 2025.

U ovom predmetu, Sud BiH treba potvrditi optužnicu Tužiteljstva BiH, koja Ristića tereti da se pridružio ruskoj vojsci tokom 2023. godine. Prema riječima njegovog odvjetnika, Ristić je spreman sporazumno priznati krivnju.

Međutim, Sud BiH zatražio je dopunu optužnice koju je Tužiteljstvo podiglo 6. februara. Razlog je, kako je rekao glavni tužitelj Milanko Kajganić, činjenica da je Ristić dobio rusko državljanstvo.

Kajganić je kazao da tu postoji problem, ističući da za djela pridruživanja stranim vojnim ili paravojnim formacijama, Zakon ne predviđa procesuiranje osoba koje su na zakonit način dobila državljanstvo te zemlje.

Milanko Kajganić: Ne želimo da te osobe idu ratovati u druge zemlje

"Imamo situaciju gdje naši državljani dobivaju državljanstva Rusije ili Ukrajine. Vidjet ćemo kako će Sud BiH tretirati našu optužnicu. Za nas su te osobe izuzetna sigurnosna prijetnja. Mi ne želimo da idu ratovati u druge zemlje", rekao je Kajganić.

Na pitanje RSE o tome je li poznato da su neki od bh. državljana najprije ratovali, a potom dobili državljanstva, Kajganić kaže da tužitelji nemaju te informacije i ne mogu to potvrditi.

"Imamo dokaze da su se naši državljani priključili, odnosno da su mogli potpisati ugovor sa stranom vojnom silom, tek nakon što su postali državljani Rusije", kazao je.

Kajganić je najavio i mogućnost da prema Ministarstvu pravde BiH bude inicirana zakonska izmjena, u dijelu koji se odnose na dobivanje državljanstva "kako bi spriječili osobe da se pridružuju ratištima i kako bi mogle biti procesuirane u slučaju da to ipak urade".

Čitajte:

'Nema prepreka za procesuiranje'

Bosna i Hercegovina je 2014. izmijenila Krivični zakon i odlazak državljana na strana ratišta, uključujući Siriju i Ukrajinu, proglasila krivičnim djelom.

Do danas je osuđeno oko 30 osoba, većinom za ratovanje na ratištima u Siriji, dok je Gavrilo Stević jedini procesuiran i 2020. oslobođen optužbi za ratovanje u ruskim snagama u Ukrajini 2014.

Advokat Bakir Hećimović zastupao je nekoliko bh. državljana koji su procesuirani zbog ratovanja u Siriji, pridružujući se od 2012. različitim, militantnim grupama, većinom "Islamskoj državi".

Više od 80 ih se do danas vratilo, ili je deportirano u BiH, a 28 muškaraca osuđeno je u prosjeku na dvije godine zatvora,

Hećimović za RSE kaže da odredbe Krivičnog zakona BiH ne ograničavaju pravosudne institucije u procesuiranju osoba koje ratuju na ukrajinskom ratištu, u sastavu ruske vojske.

Objašnjava da ako imaju dvojno državljanstvo, bosanskohercegovačko i rusko, to ne predstavlja zapreku za Tužiteljstvo da ih procesuira zbog ratovanja u stranim vojnim formacijama.

Kao jedinu mogućnost da, u slučaju dvojnog državljanstva, izbjegnu procesuiranje u BiH, navodi mogućnost da Rusija odbije da ih isporuči BiH.

"Druga je situacija ukoliko se neko od njih odrekao državljanstva BiH i sada ima samo rusko. Ključno je, dakle, pitanje da li su zadržali državljanstva BiH, jer ih ništa drugo ne može amnestirati od procesuiranja u BiH", kazao je.

Na upit da prokomentira mogućnost zakonskih izmjena, o kojima je govorio glavni državni tužitelj, Hećimović je kazao da to može biti dug i bespotreban proces, imajući u vidu da i trenutne odredbe ne predstavljaju prepreku za procesuiranje.

"Izmjene zakona zahtijevaju da politički prođe različite nivoe. Dug je to period. Da sam ja na mjestu tužitelja, to za mene ne bi bila nikakva prepreka, osim ako ne postoji neko drugo, političko pitanje koje se veže za ljude koji ratuju na stranim ratištima", kazao je.

Čitajte:

Slučaj zarobljenog Bosanca u Ukrajini

Kao ruski dobrovoljac, na ukrajinskom ratištu je boravio i bh. državljanin Selver Hrustić, koji je u januaru zarobljen u Ukrajini, u blizini Harkiva, objavio je United24 Media, medijski projekt ukrajinske vlade.

Selver Hrustić je kao ruski dobrovoljac boravio na ukrajinskom ratištu

U videu objavljenom na društvenim mrežama Hrustić je rekao da je potpisao ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine.

Glavni tužitelj Kajganić je, na pres-konferenciji 12. marta, na pitanje RSE o Selveru Hrustiću, bh. državljaninu koji je zarobljen u Ukrajini kao ruski dobrovoljac, rekao da će Tužiteljstvo tražiti da Hrustić bude isporučen BiH.

"Naravno da ćemo tražiti izručenje kao i u svakoj situaciji gdje imamo naše državljane da su počinili krivična djela u inostranstvu", rekao je Kajganić.

Član obitelji Hrustića za RSE kaže da nemaju nikakvih novih informacija o njemu, osim da je u zatvoru u Lavovu.

Ukrajinska služba sigurnosti ranije je za RSE rekla da bh. državljanin može biti "zadržan u Ukrajini do kraja rata ili prebačen u državu agresora na njen odgovarajući zahtjev, u okviru mjera usmjerenih na oslobađanje ukrajinskih branitelja koji se nalaze u zarobljeništvu".

Iz projekta "Želim živjeti" kažu da je dosad jedino Hrustić zarobljen u Ukrajini kao bh. državljanin.

Čitajte:

Pravni stručnjaci za RSE o zarobljenicima u Ukrajini

Hrustić je u videu za ukrajinske novinare rekao da je odlučio pridružiti se ruskoj vojsci, jer mu je obećano da će mu pomoći s pravnim problemima koje je imao u zemljama Europske unije.

"Potpisao sam ugovor s Ministarstvom odbrane u Moskvi u septembru 2025. godine. Oni to predstavljaju kao da mi nekoga branimo u Ukrajini. To je propaganda", rekao je Hrustić u videu.

Njegov pravni tretman u Ukrajini ovisi o statusu prema međunarodnom humanitarnom pravu, kažu za RSE iz Regionalnog centra za ljudska prava iz Ukrajine.

"Ključno je pitanje ima li osoba status borca, odnosno da li ispunjava uvjete da bude tretirana kao ratni zarobljenik, čime ima pravo na zaštitu Ženevske konvencije", kažu iz ove organizacije sa sjedištem u Kijevu, koja se bavi dokumentiranjem ratnih zločina i drugih kršenja ljudskih prava povezanih s ruskom agresijom na Ukrajinu.

Ženevska konvencija garantira humano postupanje i poštovanje dostojanstva, te propisuje da ratni zarobljenici ne mogu biti krivično gonjeni samo zbog učešća u neprijateljstvima.

S druge strane, osobe koje se smatraju plaćenicima ne ostvaruju pravo na status borca niti na zaštitu ratnih zarobljenika.

Ipak, iz ove organizacije napominju da je status plaćenika u praksi teško dokazati.

Prema javno dostupnim informacijama, kažu iz Centra, strani državljani koje regrutira Rusija često ne spadaju u ovu kategoriju, jer se regrutacija nerijetko zasniva na obmani ili nemonetarnim obećanjima, a ne na značajno većoj financijskoj koristi.

"U slučaju Selvera Hrustića, na primjer, obećanje se navodno odnosilo na pravnu pomoć, a ne na znatno veću plaću."

Iz organizacije napominju i da eventualna krivična odgovornost u njenoj matičnoj državi u pravilu ne utječu na njen status prema međunarodnom humanitarnom pravu dok se nalazi u pritvoru u Ukrajini.

"Iako neke države kriminaliziraju učešće svojih državljana u stranim oružanim snagama, Ukrajina nije obavezna provoditi naloge za hapšenje iz drugih država za domaća krivična djela, a takva pitanja mogu postati relevantna tek nakon eventualnog puštanja na slobodu i repatrijacije."

Kad je riječ o razmjeni stranih zarobljenika, iz Centra kažu da ne postoje javno poznata pravila o tome kako se oni prioritiziraju, niti se objavljuju liste za razmjenu.

Također se navodi da Rusija, osim u slučaju državljana Sjeverne Koreje, nije tražila razmjenu stranih državljana.

Osim Selvera Hrustića, među zarobljenicima u Ukrajini nalaze se i strani državljani iz više desetaka zemalja koji su se ruskoj vojsci pridružili iz različitih razloga, od potrage za poslom i boljim životom do političkih uvjerenja ili, kako neki tvrde, nakon što su prevareni ili prisiljeni potpisati vojni ugovor.