Vatrogasci RS na obuci u Rusko-srpskom centru u Nišu zbog kog se u EU i SAD bude sumnje

Vatrogasci i spasioci iz Republike Srpske boravili su od 9. do 13. februara na obuci u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu, bez javne potvrde da su o tome bile upoznate državne institucije Bosne i Hercegovine.

Obuka u centru čiji rad zapadne zemlje godinama posmatraju sa sigurnosnim rezervama otvara pitanja nadležnosti i međunarodne saradnje.

Radi se o trećoj godini saradnje u kojoj Uprava civilne zaštite RS na obuku u Rusko-srpski centar šalje pripadnike vatrogasno-spasilačkih jedinica iz tog bh. entiteta.

U Upravi civilne zaštite drugog entiteta, Federacije BiH, za Radio Slobodna Evropa ističu kako ne znaju ništa o tim odlascima, te smatraju da entitet, bez znanja države, ne bi smio slati vatrogasce i spasioce na obuku u drugu zemlju.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH, u čijoj nadležnosti su koordinacija u oblasti spašavanja, te međunarodna saradnja, nisu odgovorili na upit RSE da li su dali odobrenje za ovu obuku u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu.

Dileme su dodatno pojačane činjenicom da su u međuvremenu i u samoj Srbiji pokrenuta pitanja finansijske transparentnosti i pravnog statusa Centra, te zahtjevi i dijela opozicije za njegovo zatvaranje.

Čitajte: Postoji račun, ali ne i podaci o državnom novcu za Srpsko-ruski centar u Nišu

U RS tvrde da je cilj 'isključivo humanitarni rad i obuka vatrogasaca'

Boris Trninić, v. d. direktora Uprave civilne zaštite RS, za RSE navodi da "nije čuo" za sumnje koje okružuju rad Rusko-srpskog centra u Nišu, te tvrdi da je riječ o "profesionalnoj, striktno humanitarnoj saradnji".

"Ono što vam mogu reći jeste da imamo izvanrednu saradnju i da se radi isključivo o humanitarnom radu. Ništa nisam primijetio što bi se odnosilo na te navode (o uspostavljanju vojne i obavještajne baze)", rekao je.

Kaže da je dva puta posjetio Centar u Nišu, te da je fokus aktivnosti "isključivo" na scenarijima koji simuliraju najopasnije situacije za vatrogasce.

"Mi šaljemo naše vatrogasce iz cijele Republike Srpske na obuke koje se isključivo odnose na obuku i ponašanje vatrogasaca u ekstremnim uslovima, visokim temperaturama, u zatvorenim prostorima… prolazak kroz lavirinte, simulacije gašenja požara u zgradama. Sve je to napravljeno montažno i instruktori su profesionalci koji obučavaju naše vatrogasce", kaže Trninić.

Istakao je i da su prošle godine realizovana četiri termina za obuke a ove godine su planirali pet obuka u grupama po osam ljudi.

Detalj sa obuke u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu

Dva termina finansira, po riječima Trninića Uprava RS, a tri su "besplatna", odnosno "na teret domaćina". Jedan termin košta oko 5.000 maraka (2.500 evra).

"U to je uključeno sve – hrana, prenoćište i korišćenje tehničko-materijalnih sredstava. Mi obezbjeđujemo prevoz vatrogasaca do Niša i nazad", precizira on, te dodaje da saradnja s Centrom obuhvata donacije i intervencije u vrijeme elementarnih nepogoda.

Ko je dogovorio saradnju?

Prema navodima Borisa Trninića, saradnja se realizuje na osnovu memoranduma i protokola o saradnji između Uprave civilne zaštite RS i Centra u Nišu koji je "zatekao" po stupanju na dužnost.

Nije mogao navesti kada je potpisan memorandum, ali ističe da se svaka međunarodna saradnja Uprave RS odvija "u skladu sa saglasnošću Vlade Republike Srpske".

Na zvaničnoj stranici Uprave civilne zaštite RSE nije uspio pronaći dostupnu informaciju o tome kada je i ko potpisao memorandum o slanju na obuku u Rusko-srpski centar u Nišu.

No, u oktobru 2021.godine potpisan je sporazum o saradnji sa Ruskom humanitarnom misijom na Balkanu.

Tada je navedeno kako se saradnja odnosi i na preventivno djelovanje, organizaciju, obuku i osposobljavanje pripadnika.

Čitajte: RSE u ruskom centru u Nišu

Na stranici Ruske humanitarne misije na Balkanu, može se naći navod da je u partnerskom odnosu sa Rusko-srpskim humanitarnim centrum u Nišu. Obje strukture su povezane sa ruskim državnim sistemom za vanredne situacije te su prisutne na Balkanu u oblasti civilne zaštite i reagovanja na katastrofe.

Međutim, sadašnji vršilac dužnosti direktora Trninić u Moskvi je u maju 2024. godine potpisao i Memorandum o saradnji u oblasti sprečavanja i otklanjanja posljedica vanrednih situacija između Uprave civilne zaštite RS i Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije. Sa ruske strane sporazum je potpisao zamjenik ruskog ministra za vanredne situacije, Anatolij Mihajlovič Suprunovski.

'Sumnje' u zadiranje nadležnosti BiH

U Upravi civilne zaštite Federacije BiH za RSE navode kako sve što tiče obuke u inostranstvu, koja, po njihovom mišljenju, spada u međunarodnu saradnju, spada u nadležnost Bosne i Hercegovine.

"Na osnovu člana 4. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, pitanje obuke u inostranstvu spada u međunarodnu saradnju u oblasti zaštite i spašavanja. U skladu sa članom 6. navedenog zakona, međunarodnu saradnju u ovoj oblasti ostvaruje Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, koje u tim aktivnostima sarađuje sa nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko distrikta", navode iz Upravi FBiH.

Čitajte: Iza zidova rusko-srpskog hrama u Banjoj Luci: Gdje završavaju budžetski milioni?

Dodaju i kako nisu upoznati s obukom u Nišu koja se provodi za vatrogasce i spasioce iz samo jednog dijela države.

"Sama činjenica da Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske o takvoj saradnji informiše Vladu Republike Srpske ne može zamijeniti zakonom propisanu ulogu institucija Bosne i Hercegovine u ostvarivanju međunarodne saradnje u oblasti zaštite i spašavanja", zaključili su u Upravi civilne zaštite FBiH.

Dio 'šireg konteksta' o vezama RS i Rusije

Za bezbjednosnog eksperta Seada Turčala, koji je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, slučaj obuke u Nišu ne može se posmatrati izdvojeno, već kao dio obrasca, šireg konteksta o vezama Republike Srpske i Rusije.

"Institucije BiH su obavezne ovo ispitati jer obuka vatrogasaca sama po sebi nije problem, nego je problem to što se ta obuka odvija u instituciji s ozbiljnim sigurnosnim znakom pitanja, u sklopu šireg obrasca koji sistematski zaobilazi državne institucije i gradi paralelne veze s ruskim sigurnosnim strukturama", naveo je Turčalo.

Čitajte: Ko su policajci iz Moskve koji su posjetili Banjaluku?

Dodaje kako bi nepostupanje značilo da "BiH de facto prihvata da njene entitetske strukture vode nezavisnu sigurnosnu politiku s državom koja je pod međunarodnim sankcijama, a to je nešto što se direktno tiče suvereniteta".

"Svjesni smo da se doskorašnji predsjednik entiteta RS s Vladimirom Putinom (ruski predsjednik) sastao najmanje 26 puta. Policija RS-a se obučava u Moskvi. RS je donijela zakon o 'stranim agentima' po ruskom modelu. Nabavljeno je preko 4.000 automatskih pušaka. Utvrđeno je i postojanje kampova u entitetu RS, te je 2024. uhapšen ruski državljanin pod optužbom da je obučavao Moldavce. I onda u taj mozaik stavimo i obuku u centru za koji se smatra da ima obavještajnu funkciju", naveo je Turčalo.

On ističe kako po je Ustavu BiH vanjska politika isključiva nadležnost državnog nivoa.

"Entitet RS ne može samostalno sklapati sporazume o saradnji s institucijama stranih država bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to urađeno jer je u maju 2024. potpisan je Memorandum o saradnji u Moskvi, bez ikakve koordinacije s Ministarstvom vanjskih poslova BiH ili OSA-om", zaključio je Turčalo.

Šta je poznato o radu Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu?

Dok RS vatrogasce šalje u Niš, u Srbiji traje gotovo paralelna rasprava o tome šta tačno Centar radi, kako je registrovan i ko ga finansira.

Centar je formalno uspostavljen na osnovu međudržavnog sporazuma između Vlade Rusije i Vlade Srbije iz 2012. godine i u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, te ruskog Ministarstva za civilnu zaštitu i vanredne situacije.

Radi se o objektu koji vlasti u Moskvi opisuju kao "najznačajniji na Balkanu" za reagovanje na vanredne situacije i elementarne nepogode.

Istraživanje RSE je pokazalo manjak transparentnosti u finansiranju i aktivnostima Centra.

Sa druge strane Sjedinjene Američke Države Države i Evropska unija godinama iznose sumnje zbog djelovanja Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, smještenog u blizini drugog najvećeg aerodroma u Srbiji.

Još 2017. tadašnji zvaničnik američkog State Departmenta Hoyt Brian Yee izjavio je da su SAD zabrinute zbog izgradnje ruskog centra u Srbiji i potencijalnog specijalnog statusa osoblja.

"Ne verujemo da Rusija ima dobre namjere da pomogne Balkanu da ide ka EU", rekao je tada Yee.

On je dodao da Centar u Nišu, blizu granice sa Kosovom, gde SAD imaju oko 600 američkih vojnika i 4.000 pripadnika NATO mirovnih snaga, nije pozitivan pomak.

Tada je reagovala Ana Brnabić, sa funkcije premijerke Srbije, rekavši da su ocjene "previše ispolitizovane".

Čitajte: 'Pod lupom' Brisela: Čime se bavi Srpsko-ruski humanitarni centar?

Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Srbije za 2023. zatražila da Beograd detaljno informiše EU o aktivnostima Centra i njegovoj ulozi u sistemu upravljanja vanrednim situacijama, uz upozorenje da ne smije preklapati nadležnosti sa Koordinacionim centrom EU za hitne slučajeve.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Brisel bilježi intenziviranje odnosa Beograda i Moskve, kao i odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji. Istovremeno i vlasti Republike Srpske koče, kroz učešće u institucijama Bosne i Hercegovine, uvođenje sankcija Rusiji.

Ministar policije Kosova Xhelal Sveçla 2023. je tvrdio da postoje obavještajni podaci o ruskim elementima povezanim s napadom u Banjskoj i da je Centar "obavještajna baza za špijuniranje regiona".

Ni Beograd ni Centar nisu reagovali na te navode. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, a Srbija odbija njegovo izručenje Prištini.

Ruski humanitarni centar koštao Srbiju 1,8 miliona dolara