Piše: Tom Balmforth, priredio Dragan Štavljanin
U prvoj važnijoj političkoj inicijativi nakon što je predložena njegova kandidatura za povratak na predsedničku funkciju u Rusiji, Vladimir Putin se založio za integraciju Belorusije, Kazahstana i Rusije u „Evroazijsku uniju“.
U članku u listu “Izvestija” Putin je pohvalio postojeću carinsku uniju Rusije, Belorusije i Kazahstana. Ove zemlje planiraju da sledeće godine uklone sve barijere za trgovinu i kretanje kapitala i radne snage. On je kazao da carinsku uniju treba graditi na “iskustvima Evropske Unije i drugih regionalnih koalicija”.
Putin je, međutim, istakao da je vreme da se postave “ambiciozniji ciljevi” i “ostvari viši nivo integracije u Evropazijskoj uniji”.
“Putin nastoji da igra na imperijalne sentimente većinskog biračkog tela. Postoji nostalgija prema imperijalnoj prošlosti. Možda ne u formatu Sovjetskog Saveza, jer su sada Centralna Azija, Baltik i južni Kavkaz posebni prostori. Međutim, sve to ljude podseća imperijalnu, slavnu prošlost i Putin igra na te žice”, ocenjuje Pavel Salin, analitičar moskovskog Centra za političke procene.
Putin, koji je poznat i po tome što je nazvao raspad SSSR “najvećom geopolitičkom katastrofom 20-og veka”, napisao je “da nije cilj ove ideje obnavljanje Sovjetskog Saveza u nekoj formi”. On je istakao da bi bilo “naivno obnavljati ili kopirati nešto iz prošlosti. Međutim, snažnija integracija na novoj političkoj i ekonomskoj bazi i novi sistem vrednosti je imperativ našeg doba”.
Nikolaj Petrov, analitičar moskovskog Karnegijevog centra, smatra da je cilj ovog teksta da privuče pažnju na Putinove spoljnopolitičke pobede s obzirom da je u punom zamahu kampanja sa izbore za Dumu 4. decembra.
“Ne mislim da u ovom tekstu ima bilo čega novog u viđenju ruske spoljne politike. Članak je pre simboličan gest kako bi pokazao u kojoj meri je Putin efikasan u spoljnoj politici prema susedima Rusije. Takođe, to nije program – već izlaganje dostignuća”, kaže Petrov.
Vraćanje popularnosti vladajuće elite
Putin veliča “Jedinstveni ekonomski prostor” Belorusije, Kazahstana i Rusije koji stupa na snagu u januaru 2012, nazivajući to “istorijskom prekretnicom” za sve zemlje sa prostora bivšeg Sovjetskog Saveza na koje Moskva gleda kao na svoju “interesnu sferu”.
On je takođe pozvao i ostale bivše sovjetske države da se pridruže ovoj grupaciji, odbacujući primedbe Ukrajine da bi to bilo u suprotnosti sa njenim aspiracijama da postane članica Evropske unije.
“Jedinstveni ekonomski prostor” - koji se stvara po ugledu na Evropsku Uniju i treba da ujedini 165 miliona potrošača i delovaće kao geo-ekonomska protivteža Evropskoj Uniji – “imaće pozitivan uticaj na globalnom planu” i funkcionisaće kao ekonomsko čvorište koje povezuje Evropu i Aziju, ističe Putin.
Salin smatra da Putin, koji planira da se vrati u Kremlj kao predsednik u trećem mandatu, nastoji da povrati poljuljanu popularnost vladajuće elite.
"Putin je u teškoj situaciji jer opada popularnost vlasti, uključujući i njegovu ličnu. Njemu je potrebna karta na kojoj će igrati kako bi angažovao birače”, kaže Salin.
Putin i dalje uživa veliku podršku stanovništva, oko 70 procenata, mada je to niže u odnosu na astronomskih 85 odsto popularnosti koju je uživao 2008. godine. Rejting Putinove vladajuće Jedinstvene Rusije je pala u junu na ispod rekordnih 40 procenata.
Petrov ističe da je malo verovatno da će se promeniti suština ruske spoljne politike kada se Putin vrati u Kremlj, mada će njen ton biti drugačiji kada Medvedev, koji se smatra više prozapadno orijentisanim, ode sa scene.
"Više neće biti moguće da oni igraju u tandemu i povlađuju različitim publikama”, zaključuje Petrov.
U prvoj važnijoj političkoj inicijativi nakon što je predložena njegova kandidatura za povratak na predsedničku funkciju u Rusiji, Vladimir Putin se založio za integraciju Belorusije, Kazahstana i Rusije u „Evroazijsku uniju“.
U članku u listu “Izvestija” Putin je pohvalio postojeću carinsku uniju Rusije, Belorusije i Kazahstana. Ove zemlje planiraju da sledeće godine uklone sve barijere za trgovinu i kretanje kapitala i radne snage. On je kazao da carinsku uniju treba graditi na “iskustvima Evropske Unije i drugih regionalnih koalicija”.
Putin je, međutim, istakao da je vreme da se postave “ambiciozniji ciljevi” i “ostvari viši nivo integracije u Evropazijskoj uniji”.
“Putin nastoji da igra na imperijalne sentimente većinskog biračkog tela. Postoji nostalgija prema imperijalnoj prošlosti. Možda ne u formatu Sovjetskog Saveza, jer su sada Centralna Azija, Baltik i južni Kavkaz posebni prostori. Međutim, sve to ljude podseća imperijalnu, slavnu prošlost i Putin igra na te žice”, ocenjuje Pavel Salin, analitičar moskovskog Centra za političke procene.
Nikolaj Petrov, analitičar moskovskog Karnegijevog centra, smatra da je cilj ovog teksta da privuče pažnju na Putinove spoljnopolitičke pobede s obzirom da je u punom zamahu kampanja sa izbore za Dumu 4. decembra.
“Ne mislim da u ovom tekstu ima bilo čega novog u viđenju ruske spoljne politike. Članak je pre simboličan gest kako bi pokazao u kojoj meri je Putin efikasan u spoljnoj politici prema susedima Rusije. Takođe, to nije program – već izlaganje dostignuća”, kaže Petrov.
Vraćanje popularnosti vladajuće elite
Putin veliča “Jedinstveni ekonomski prostor” Belorusije, Kazahstana i Rusije koji stupa na snagu u januaru 2012, nazivajući to “istorijskom prekretnicom” za sve zemlje sa prostora bivšeg Sovjetskog Saveza na koje Moskva gleda kao na svoju “interesnu sferu”.
On je takođe pozvao i ostale bivše sovjetske države da se pridruže ovoj grupaciji, odbacujući primedbe Ukrajine da bi to bilo u suprotnosti sa njenim aspiracijama da postane članica Evropske unije.
Salin smatra da Putin, koji planira da se vrati u Kremlj kao predsednik u trećem mandatu, nastoji da povrati poljuljanu popularnost vladajuće elite.
"Putin je u teškoj situaciji jer opada popularnost vlasti, uključujući i njegovu ličnu. Njemu je potrebna karta na kojoj će igrati kako bi angažovao birače”, kaže Salin.
Putin i dalje uživa veliku podršku stanovništva, oko 70 procenata, mada je to niže u odnosu na astronomskih 85 odsto popularnosti koju je uživao 2008. godine. Rejting Putinove vladajuće Jedinstvene Rusije je pala u junu na ispod rekordnih 40 procenata.
Petrov ističe da je malo verovatno da će se promeniti suština ruske spoljne politike kada se Putin vrati u Kremlj, mada će njen ton biti drugačiji kada Medvedev, koji se smatra više prozapadno orijentisanim, ode sa scene.
"Više neće biti moguće da oni igraju u tandemu i povlađuju različitim publikama”, zaključuje Petrov.