Stanovnici stambenog kompleksa u zapadnom ukrajinskom gradu Ivano-Frankovsk nedavno su dobili neobičnu poruku.
"Počev od ponedeljka, 4. maja, teritoriju vašeg stambenog kompleksa čistiće migrantski radnici iz Indije", objavila je firma koja stoji iza stambenog projekta, dodajući: "Naša kompanija je bila primorana da preduzme ovaj korak zbog kritičnog nedostatka radnika."
Objava se brzo proširila lokalnim medijima, gde su reakcije bile izuzetno negativne. "Naši momci skončavaju na frontu, nacija se svesno namerno uništava, a dovlače ove (indijske državljane)", napisala je jedna žena u komentaru ispod izveštaja o indijskim radnicima.
Slične situacije su se pojavile širom Ukrajine, uključujući i Zakarpatsku oblast gde je fabrika za preradu drveta nedavno zaposlila 150 radnika iz Bangladeša. U Čerkasiju, neimenovani strani državljani treba da započnu projekat izgradnje puta u tom gradu u središnjem delu Ukrajine.
Radnici na gradilištu u Kijevu
"Pitanje privlačenja stranih radnika postepeno prelazi iz teorijske u praktičnu diskusiju", rekao je za RSE Vasil Voskobojnik, šef ukrajinske Kancelarije za migracionu politiku.
Stručnjak za migracije je naglasio da je ukupan broj stranih radnika u Ukrajini i dalje manji od 22.000 koliko ih je bilo registrovano u zemlji pre rata i potonjeg egzodusa iz zemlje. Međutim, Voskobojnik je procenio da je nepopunjeno otprilike 30 odsto radnih mesta širom zemlje.
Usled rata, žene u Ukrajini su zauzele mnoge pozicije koje su tradicionalno bile rezervisane za muškarce, ali neke fizički naporne poslove i dalje je teško popuniti ženama.
Kriza radne snage u Ukrajini počela je egzodusom miliona ljudi u danima posle početka opšte ruske invazije u februaru 2022. godine. Ekonomsko iscrpljivanje zemlje pogoršano je stalnim povećanjem regrutovanja za vojsku i zakonom iz 2025. koji dozvoljava muškarcima starosti između 18 i 22 godine da izađu iz zemlje.
Dva Indijca drže zastavu svoje zemlje u Lavovu u martu 2022. pre nego što su pobegli iz Ukrajine. Pre ruske invazije 2022. godine, u Ukrajini je bilo registrovano oko 22.000 stranih radnika.
Voskobojnik poziva na "jasan i kontrolisan sistem" za privlačenje radnika.
"Ako Ukrajina ozbiljno želi da privuče radnike iz Azije, Afrike ili Latinske Amerike u budućnosti, migracione procedure će morati da postanu brže i jednostavnije, a da i dalje budu regulisane i kontrolisane", rekao je on.
Pored radnih i boravišnih dozvola, migrantima koji traže posao u Ukrajini – gde su međunarodni aerodromi zatvoreni – trenutno su potrebne tranzitne vize kroz susedne zemlje.
Ipak, Voskobojnik priznaje da postoji nelagoda u društvu zbog sve većeg broja stranih radnika.
Čitajte:
Kako Rusija regrutuje žene iz Centralne Azije za rat u Ukrajini?"Mnogi ljudi osećaju da je neprirodno što se Ukrajinci bore i ginu dok drugi dolaze da rade i grade svoje živote ovde", kaže Voskobojnik. Istovremeno, dodaje on, manjak radne snage u kritičnim industrijskim sektorima gura zemlju u "tešku diskusiju između emocionalne percepcije i ekonomske realnosti".
U Rusiji, sličan nedostatak nekvalifikovanih radnika usred rata doveo je do brzog porasta broja radnika koji dolaze iz zemalja južne Azije.
Lokalni mediji izvestili su da je tokom 2025. godine 9.300 radnih dozvola izdato građanima Bangladeša, što je više nego trostruko više nego 2024. Oko 56.500 radnih dozvola izdato je građanima Indije u 2025. godini, što je skok od 56 odsto u poređenju s prethodnom godinom.
Migranti iz Indije rade u tekstilnoj fabrici u Balašihi, nedaleko od Moskve, januar 2026.
Migrantski radnici iz Centralne Azije, koja je dugo bila glavni oslonac ruskog tržišta rada, sve više izbegavaju tu zemlju, delimično iz straha da će biti primorani da odu na prve linije fronta u Ukrajini.
Pad broja centralnoazijskih radnika u Rusiji ubrzao se posle islamističkog terorističkog napada na moskovsku koncertnu dvoranu Crocus City Hall u martu 2024. godine, u kojem je poginula 151 osoba. Četiri tadžikistanska državljanina uhapšena su zbog masovnog ubistva, posle čega su grupe za ljudska prava izvestile o talasu napada na ljude iz Centralne Azije u Rusiji.
Kirgistan je u septembru 2024. upozorio svoje građane da ne odlaze u Rusiju.
Za indijske migrantske radnike, Rusija ostaje relativno atraktivna opcija među sve manjim brojem mogućih destinacija.
"S povećanim imigracionim ograničenjima u SAD i na Zapadu, i ratom na Bliskom istoku, Rusija nudi novu priliku za radnike na privremenim poslovima", rekao je za RSE Radžan Kumar, stručnjak za odnose Indije i Rusije na Univerzitetu Džavaharlal Nehru u Delhiju.
Indijci na poljoprivrednom dobru blizu Moskve.
Kumar kaže da povećanje broja indijskih radnika donosi korist za obe zemlje, s obzirom na to da je Rusija poslednjih godina od prodaje sirove nafte Delhiju zaradila milijarde rupija, što je valuta za koju se Moskva muči da je iskoristi.
"Akumulirane rupije mogu se koristiti za plaćanje tih migrantskih radnika", kaže Kumar, dodajući da radnici iz Rusije svojim porodicama u Indiji šalju gotovinske doznake relativno bez problema. Indijski radnici na nižim fabričkim poslovima navodno zarađuju oko 660 dolara mesečno u Rusiji, što je više nego trostruko više nego što se sličan posao plaća u Indiji.
Mnogi potencijalni radnici i dalje su oprezni da ne budu namamljeni da se bore za Rusiju, kaže Kumar i navodi da je ta tema postala "ozbiljan problem unutar Indije". Nedavno se pojavilo nekoliko izveštaja o Indijcima koji su se prijavili za građevinske poslove u Rusiji, a završili s puškama u rukama u Ukrajini.
Inženjer u poljoprivrednoj fabrici u Moskovskoj oblasti koja je počela da zapošljava Indijce i Kubance 2024. rekao je za Rojters (Reuters) da je situacija sa zapošljavanjem u Rusiji "teška". Lokalni Rusi, rekao je, nisu voljni da rade za nekoliko stotina dolara mesečno koliko se plaća posao, dok je sve teže naći centralnoazijske radnike koji su nekada popunjavali te pozicije.
Nepalski migrantski radnici u Katmanduu čekaju u redu da bi dobili dokumenta kako bi otišli iz te zemlje.
U Ukrajini je pokrenuta žestoka debata u kojoj se sugeriše da bi se zemlja mogla suočiti s masovnim demografskim promenama u narednim godinama, ako se ne promene trenutni trendovi.
"Ako sami ne naučimo da budemo pametniji, uvešćemo ne desetine hiljada, već milione (radnika)", upozorio je ukrajinski ekonomista Timofij Milovanov u nedavnom intervjuu.
"Izračunajte odnos između onih koji rade i onih koji su se penzionisali. To je ključno, a slabo plaćeni migranti će popuniti praznine", rekao je Milovanov. Šef Kijevske ekonomske škole rekao je da je obrazovanje u oblasti inženjerstva i tehnologije veštačke inteligencije "ključ opstanka" zemlje.
"Ili ćemo sami definisati budućnost ili će to biti urađeno za nas."