Vlasti u Moskvi objavile su novu rekordnu pobjedu stranke Ujedinjena Rusija predsjednika Vladimira Putina na izborima koje je Evropska unija 21. septembra odbacila kao "lažne izbore".
Centralna izborna komisija izvijestila je da je Ujedinjena Rusija osvojila gotovo 58 posto glasova i 355 od ukupno 450 mjesta u Državnoj dumi, na prvim parlamentarnim izborima održanim nakon što je Rusija 2022. godine pokrenula svoju punu invaziju na Ukrajinu.
Tokom strogo kontroliranog izbornog procesa od 18. do 20. septembra, birači su mogli glasati za nekoliko stranaka koje imaju odobrenje Kremlja i u potpunosti podržavaju Putina. Rezultati pokazuju da će deseci veterana rata u Ukrajini sada postati zastupnici.
Jedina stranka koja se protivila ratu u Ukrajini, Jabloko, bila je isključena iz izbornog procesa. Njen lider Nikolaj Ribakov na glasačkom listiću je markerom napisao "za mir" te pozirao fotografima na biračkom mjestu u Sankt Peterburgu.
Predsjednik ruske liberalne stranke Jabloko Nikolaj Ribakov glasao je na parlamentarnim izborima u Rusiji u biračkom mjestu u Sankt Peterburgu 20. septembra, pri čemu je markerom ispisao poruku: "Za mir".
'Nazadovanje ruske demokracije'
Većina ruske političke opozicije danas se nalazi u zatvoru ili egzilu.
Dmitrij Gudkov, koji pripada ovoj drugoj grupi, rekao je za Current Time da "nikome iz opozicije nije bilo dozvoljeno da se kandidira, izbacili su promatrače izbora, a bilo je očigledno i masovno ubacivanje glasačkih listića".
Gudkov je član Ruskih demokratskih snaga, opozicijske grupe u egzilu pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope (PACE). Kazao je da vjeruje da će ta grupa uskoro proglasiti izbore za Državnu dumu nelegitimnim.
Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas već je to učinila, ističući, između ostalog, da je glasanje održano i na dijelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom.
"Takozvani izbori za Državnu dumu predstavljaju još jedno veliko nazadovanje ruske demokracije", napisala je Kallas na društvenim mrežama 21. septembra. "U Rusiji je ostao samo privid demokracije. Predložila sam mjere protiv onih koji su omogućili ove lažne izbore na okupiranim ukrajinskim teritorijama."
Čitajte:
U Rusiji prvi parlamentarni izbori od početka invazije na Ukrajinu. Ne očekujte iznenađenjaIzlaznost je, prema zvaničnim podacima, iznosila 59,32 posto, što je više nego prethodnih godina, što je predsjednica Centralne izborne komisije Ela Pamfilova istaknula kao uspjeh.
Na prethodnim izborima 2021. godine izlaznost je bila 51,7 posto, dok je 2011. godine, kada su optužbe za izbornu prevaru izazvale masovne opozicione proteste u Moskvi koji su nasilno ugušeni, iznosila 60,2 posto.
Međutim, pouzdanost zvaničnih podataka često je dovođena u pitanje. Kao posebno upadljiv primjer navodi se Čečenija, gdje je dugogodišnji regionalni lider Ramzan Kadirov navodno osvojio 99,85 posto glasova.
"U Čečeniji se čak ne radi ni o masovnoj izbornoj krađi. Tamo niko ni ne broji glasove", rekao je Maksim Glikin, glavni urednik medija u egzilu Mozhem Obyasnit, za Current Time. "Jednostavno upišu potrebne brojke i objave ih."
Šta dalje?
U svakom slučaju, izbori su ponovo formirali poslušnu Državnu dumu koja će, kako se očekivalo, potvrđivati zakone koje joj dostavlja Kremlj. Fokus se sada vraća na iscrpljujući rat u Ukrajini.
U sedmicama uoči izbora naširoko se špekuliralo da bi nakon glasanja mogao uslijediti novi val mobilizacije radi popunjavanja redova vojske, za koju se navodi da mjesečno trpi oko 30.000 gubitaka.
"Ukrajinske obavještajne službe upozorile su da Kremlj planira iskoristiti parlamentarne izbore kao režirani prikaz javne podrške za pokretanje novog vala mobilizacije", rekla je Dominika Hajdu, direktorica za politike i programe u istraživačkom centru GLOBSEC, za Radio Slobodna Evropa.
Čitajte:
Da li je povećan broj Rusa koji beže iz zemlje usled straha od nove mobilizacije?"Mobilizacija bi Rusiji pomogla da održi ofanzivni pritisak, s obzirom na njenu spremnost da podnosi velike gubitke, ali će njen utjecaj na ratištu vjerovatno biti ograničen, jer su nedavne borbe uglavnom određene upotrebom dronova i zračnih udara, a ne samo ljudstvom", dodala je.
Borbe su nastavljene i 21. septembra, kada su ruski napadi na univerzitet, trgovački centar i druge objekte u Zaporižji ranili šest osoba, saopćile su ukrajinske službe za vanredne situacije.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da je Rusija otvorena za obnovu trilateralnih mirovnih pregovora, ali i da se "specijalna vojna operacija", kako ruske vlasti nazivaju invaziju, nastavlja.
U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopćio je kasno 20. septembra da je razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom te da će se njih dvojica sastati tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a ove sedmice.
U objavi na društvenim mrežama Zelenski je naveo da bi taj sastanak "mogao mnogo toga promijeniti" i da su on i Trump tokom razgovora prošli kroz brojne teme.