Nakon što je Ukrajina izvodila napade dronovima na ruske rafinerije i nestašica goriva se pogoršala širom Rusije, Moskva se okreće inostranstvu kako bi prerađivala svoju naftu.
Kijev je poslednjih meseci napadima dronovima izbacio iz stroja desetine naftnih rafinerija širom Rusije kako bi onemogućio Moskvu da finansira i održava svoj rat u Ukrajini, koji je sada u petoj godini.
Rusija je već zaustavila izvoz kako bi obuzdala krizu s gorivom i uvela je mere racionalizacije. Sada je Moskva postigla dogovor s malom privatnom rafinerijom u Kazahstanu da koristi njen pogon.
Stručnjaci, međutim, kažu da je malo verovatno da će taj potez rešiti ozbiljnu nestašicu goriva u Rusiji, koja je uzvratila gađanjem energetskih postrojenja u Ukrajini.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ruski vozači ponovo suočeni s dugim čekanjima zbog novog vala nestašice goriva
Kazahstanski ministar energetike Jerlan Akenženov rekao je 25. avgusta da će rafinerija Kondensat na zapadu Kazahstana prerađivati rusku sirovu naftu i da će oko 70 odsto biti vraćeno u Rusiju.
Rusija, zemlja sa 143 miliona stanovnika, troši do 120.000 tona benzina dnevno tokom letnjih meseci, procenio je Rojters (Reuters). Međutim, rafinerija Kondensat može da proizvede samo do 200.000 tona benzina godišnje, što zadovoljava oko 0,3 odsto ruske dnevne potražnje za benzinom.
Džon Roberts (John), nerezidentni viši saradnik Atlantskog saveta, tink-tenka iz Vašingtona, rekao je da bi, s obzirom na to da se Rusija suočava s ozbiljnom nestašicom goriva, čak i najmanje dodatne količine benzina i dizela mogle pomoći.
To uključuje i prvu liniju fronta, gde je nestašica goriva stavila pod pritisak ruske vojne operacije.
"Moguće je da je to jednostavno pitanje čistog očaja Rusije", rekao je on. "Oni imaju akutnu nestašicu goriva, benzina i dizela. To pomaže, ali ne rešava problem".
Veze Kondensata s Rusijom
Rafinerija Kondensat, koja je godinama radila znatno ispod kapaciteta, odranije ima veze s Rusijom.
Korporativni zapisi povezuju Kondensat s Tatnjeftom, petom najvećom ruskom naftnom kompanijom i trećom najvećom rafinerijom, preko kompanije Osprey Investment. Osprey je deoničar u kompaniji Birinši šhina kompanijas, koja je glavni akcionar Kondensata, a ranije je bila i suvlasnik kompanije Mining Development Company s turskim distributerom goriva Aytemiz. Tatnjeft je kupio Aytemiz 2023. godine.
Kondensat je 2024. počeo da prerađuje rusku naftu koja se isporučuje preko Tatnjeftove rafinerije TANECO u regionu Tatarstan. Kasnije te godine, Kazahstan i Rusija postigli dogovor da dozvole Kondesatu da u Rusiju izvozi benzin proizveden od ruske nafte. Taj aranžman je obnovljen 2025.
Nakon što je Velika Britanija uvela sankcije Tatnjeftu 2025. godine, ta naftna kompanija je prenela svoj ceo udeo u Aytemizu na TNCI Holding, investicionu kompaniju koju kontroliše vlada ruskog regiona Tatarstan.
Ova promena je uklonila direktnu korporativnu vezu između Tatnjefta i Aytemiza i samim tim i povezanost između Tatnjefta i Kondensata kroz zajedničke vlasničke udele Ospreya.
Vaš browser nepodržava HTML5
Ukrajinski dronovi napali Wildberries i rusku rafineriju nafte u Baškortostanu
Koliko daleko Rusija može da ide s modelom Kondensata?
Kako Ukrajina nastavlja da napada ruske rafinerije, Moskva će se verovatno okrenuti većem broju postrojenja u Centralnoj Aziji, kažu stručnjaci. Rusija je ključna politička i ekonomska sila u regionu bogatom energijom, koji je bio deo Sovjetskog Saveza.
"Pokušaće da prisile Kazahstan, posebno, a zatim i Uzbekistan, da im obezbede što više benzina i dizela", rekao je Roberts iz Atlantskog saveta.
Henadij Rjabcev, ukrajinski energetski analitičar, rekao je da u Centralnoj Aziji nema viška kapaciteta i da region "nije u stanju da značajno utiče na situaciju u Rusiji".
"To se odnosi i na Kazahstan, Kirgistan, Indiju, Kinu i Belorusiju, jer su za rusko tržište to kapi u moru", rekao je za Sheme, istraživačku jedinicu Ukrajinskog servisa RSE.
Čitajte:
Dok Ukrajina snažno napada, Moskva produbljuje odbrambene veze sa Centralnom AzijomVlade Centralne Azije će verovatno biti oprezne u pogledu toga da u vreme rata snabdevaju energentima Rusiji, koja je pod teškim zapadnim sankcijama zbog svoje invazije na Ukrajinu.
"Moraju da razmisle: kako će se to odraziti na njihovu trgovinu s ostatkom sveta? Ne žele baš da budu pod sankcijama. Ali, možda je još veća poenta to što će, bez obzira na to da li su sankcije direktne ili ne, to pogoditi priliv stranih investicija iz zemalja mimo Rusije", rekao je Roberts.
Vladislav Vlasjuk, komesar ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog za politiku sankcija, rekao je da Kijev ne misli da će "Rusija imati niz voljnih dobavljača naftnih derivata jer svi razumeju da se ovde prvenstveno radi o vojnim potrebama".
"Na ovo takođe utiče mogućnost sankcija zbog pomaganja Rusiji i takvih slučajeva je već bilo", rekao je on za Sheme.