Rusija će braniti interese Republike Srpske i Dejtonski sporazum, poručio je zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije Aleksandar Gruško koji se u Banjaluci susreo sa zvaničnicima ovog bh. entiteta, 21. aprila.
On je optužio zapadne zemlje, "naročito Berlin i London, da žele oduzeti Srbima ustavne nadležnosti i preuzmu kontrolu".
"Sankcije ne mogu uticati na naše bilateralne odnose i mi ćemo ići u realizaciju naše saradnje kroz usaglašenu agendu", kazao je Gruško na konferenciji za novinare, kritizirajući i instituciju visokog predstavnika u BiH.
Bosna i Hercegovina se pridružila sankcijama EU prema Rusiji, ali njihovom provođenju se protive predstavnici vlasti RS, predvođeni Miloradom Dodikom, predsjednikom Saveza nezavisnih socijaldemokrata.
Gruško je prvi ruski zvaničnik tog ranga koji dolazi u RS od početka ruske invazije na Ukrajinu.
EU i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH nisu odgovorili na upite RSE za komentar najavljene posjete.
Milorad Dodik je kazao kako "podržava rusku Specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini, te da RS neće dozvoliti uvođenje sankcija Rusiji".
Rusija je napad na Ukrajinu počela 2022. godine, pod izgovorom da vodi "specijalnu vojnu operaciju", a ne rat protiv nezavisne susjedne zemlje, čiji je dio teritorije prisvojila.
Dodik se osvrnuo i na pitanje države imovine.
"Ukoliko se bude nametalo pitanje imovine, RS će morati donijeti vlastitu odluku o tome, a ona će biti da to ne prihvatamo i da smo spremni na samostalni razvoj", rekao je Dodik.
Visoki predstavnik u BiH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu.
Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga.
Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57.
Čitajte:
Šta Republika Srpska ima od posjeta ruskih zvaničnika?Posjete najviših zvaničnika
Najviši ruski zvaničnici rijetko posjećuju Banjaluku, najveći grad i administrativni centar RS.
Obilasci su, uglavnom, na nivou gradova, poput posjete predstavnika Glavne uprave MUP-a Ruske Federacije za grad Moskvu, entitetskom MUP-u u novembru prošle godine.
Banjaluku često posjećuju i predstavnici obrazovnog i zdravstvenog sektora Rusije, koji borave u banjalučkom Univerzitetu ili Univerzitetskom kliničkom centru.
U posljednjih 10 godina, visoki ruski zvaničnici su tri puta dolazili u RS.
Sergej Lavrov, šef diplomatije Rusije, posljednji put je u BiH boravio u decembru 2020. godine. Tada je bio u zvaničnoj posjeti Sarajevu, ali je posjetio i Istočno Sarajevo.
Dvije godine ranije, Lavrov je nakon posjete Sarajevu boravio u Banjaluci i obišao mjesto izgradnje srpsko-ruskog hrama i kulturnog centra.
Nekoliko mjeseci prije njega, u Banjaluci je bila Valentina Matvijenko, predsjednica ruskog Savjeta Federacije, gornjeg doma državnog parlamenta.
Ona je tada izjavila da je ovaj entitet "bratska zemlja Rusije", te da je Moskva protiv proširenja NATO u Evropi.