Je li bilo ruskog oružja devedesetih za Hrvatsku?

Ruski raketni sustav S-300

Zagrebački Večernji list objavio je popis naoružanja i vojne opreme koje je preko trgovaca oružjem i uz kršenje međunarodnog embarga početkom devedesetih Hrvatska kupila od Ruske Federacije. Radi se o 16.000 tona oružja i opreme koja je ruskim transportnim avionima stizala većinom na pulski aerodrom. Rusije sve demantira i kaže kako se dosljedno pridržavala svih međunarodnih obaveza, uključujući i one o embargu.​

"Radi se o dvije eskadrile borbenih zrakoplova, o nekoliko eskadrila transportnih i borbenih helikoptera, radi se o vrlo kvalitetnom protuoklopnom naoružanju i raketama i protuzračnim raketama, te milijunima komada streljiva, granata, bombi…Znači, sve što je jednoj zemlji bilo potrebno za rat devedesetih. Činjenica je da se to odvijalo pod međunarodnim embargom, činjenica je također da je to oružje u tom trenutku sigurno značilo spas za Hrvatsku", kaže za RSE novinar Večernjeg lista Davor Ivanković.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova odmah je demantiralo pisanje Večernjeg lista.

Kako je kazao zamjenik glasnogovornika tog ministarstva Artjom Kožin, "Rusija se dosljedno pridržavala svojih međunarodnih obveza, uključujući one koje su se odnosile na embargo na isporuku oružja sukobljenim stranama tijekom jugoslavenske krize 1991-1995".

Prema njegovoj ocjeni, takvo je pisanje "provokacija i grubo izvrtanje činjenica s ciljem ocrnjivanja politike Ruske Federacije na Balkanu."

Ivankovića takva ruska reakcija ne čudi. Rusija u prvoj polovici devedesetih i Rusija danas su kao nebo i zemlja, i dok je u slučaju da je cijela priča istinita Jeljcinov motiv bio novac i da se dopadne Zapadu, aktualna politika službene Moskve ima sasvim druge prioritete.

"Nikada do sada Rusija nije reagirala na takve napise. Sada je reagirala, zato što joj to očito komplicira geopolitičku situaciju na prostoru jugoistoka Europe. Vidimo da su zapravo najveće reakcije izazvane u Srbiji – veće nego u Hrvatskoj koja se već naslušala tih priča – a u Srbiji vidimo da su ljudi zapravo po prvi puta shvatili da je Rusija posredno ili neposredno naoružavala hrvatsku stranu u tom ratu devedesetih, a ne srpsku stranu, što je bilo šokantno saznanje", navodi Davor Ivanković.

Naoružanje, ilustrativna fotografija


Hrvatski predsjednik u dva mandata i sveučilišni profesor Ivo Josipović kaže za RSE kako nema previše smisla vraćati se u ratna vremena, a da je Hrvatska u situaciji embarga bila prinuđena nabavljati naoružanje, i da su joj pritom pomagali prijatelji na načine koji možda nisu bilo formalno najčišći.

"Rat je završio i treba se okrenuti budućnosti. Ono što se može kao pouka izvući iz tih ratnih događanja je to da ne bismo smjeli olako nijednu državu, posebno ne države koje imaju takve kapacitete kakve ima Rusija, a priori svrstavati u protivnike ili saveznike nekih zemalja s kojima imamo određenih nesporazuma", ističe Josipović, te dodaje:

"Mislim da danas nema važnije zadaće ni za koga tko je na vlasti u zemljama regije od toga da stalno spuštamo tenzije, i da naše zemlje vode jednu miroljubivu politiku koja će jamčiti stabilnost i sigurnost svima u regiji, a posebno naravno Hrvatskoj, jer to je meni prioritet."

Posebna je priča i isporuka protuzračnog obrambenog raketnog sustava S300 ruske proizvodnje, koji je – tvrdi Ivanković – otkuda god da je došao, morao stići sa odobrenjem Rusije.

Raketni sustav bio je prikazan na paradi pred "Oluju" u ljeto 1995. godine, s namjerom da odvrati beogradske vlasti od moguće intervencije za vrijeme "Oluje", a početkom 2000-tih je otpremljen iz Hrvatske, vjerojatno nekome tko je bio jako zainteresiran za rusku tehnologiju.

Trgovac oružjem Zvonko Zubak, koji predstavlja grupu trgovaca oružjem koji su proveli sve navedene akcije, još se sudi sa Hrvatskom, jer mu sustav, kojeg je u Hrvatsku stiglo tek 70 posto, nikada nije niti plaćen.