Vrhovni sud Rusije zabranio je liberalnoj stranci Jabloko učešće na parlamentarnim izborima sljedećeg mjeseca, blokirajući jedinu grupa koja poziva na okončanje rata Moskve protiv Ukrajine.
Odluka od 10. avgusta, na saslušanju održanom ispred suda sa stotinama uglavnom mladih Rusa, ugasila je nade protivnika rata da će imati gdje da iskažu svoje stavove na izborima 18-20. septembra.
Ovakav razvoj je naglasio obim netolerancije Kremlja prema neslaganju, koja je postala još ozbiljnija otkako je predsjednik Vladimir Putin pokrenuo potpunu invaziju na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Centralna izborna komisija je neočekivano registrovala Jabloko krajem prošlog mjeseca za prve izbore za Državnu dumu, donji dom parlamenta sa 450 mjesta, od početka totalnog rata.
Nacionalistička stranka Rodina podnijla je tužbu prošle nedelje tražeći poništenje registracije Jabloka, navodeći niz kršenja, uključujući nepravilno finansiranje, rukovanje autorskim pravima i ekstremizam.
Na saslušanju, predsjednik Jabloka Nikolaj Ribakov odbacio je optužbe i rekao da stranka brani interese većine, "jer je očuvanje ljudskih života u interesu većine ruskih građana".
Ribakov je rekao da će Jablok učiniti sve što može da Rusiju učini "prosperitetnom demokratskom državom". Stranka je najavila da će se žaliti, rekavši "ne očajavajmo".
Vjeruje se da sudske presude u slučajevima visokog profila donosi Kremlj ili da su usko koordinisane sa njim, a sudija Vrhovnog suda koji je saslušao tužbu protiv Jabloka, Vjačeslav Kirilov, autor je drugih tvrdokornih presuda, poput odluke da se ugledna grupa za ljudska prava Memorijal ranije ove godine označi kao "ekstremistička".
Ali analitičari sugerišu da događaji oko Jabloka, prvo registrovanog, a zatim isključenog sa glasačkog listića, mogu odražavati unutrašnje borbe između interesnih grupa u ruskoj eliti: grubo govoreći, bezbjednosnih zvaničnika i drugih jastrebova čiji je instinkt da uguše neslaganje, posebno protivljenje ratu, i onih koji se nadaju da će se on uskoro završiti.
Ankete pokazuju da većina Rusa želi pregovore o okončanju rata, u kojem su ubijene stotine hiljada ruskih vojnika. Nedavni ukrajinski napadi na naftnu i gasnu infrastrukturu i druge ciljeve, ponekad daleko od granice sa Ukrajinom, izazvali su civilne žrtve i približili rat mnogim građanima.
Putin je odbacio ukrajinske i američke pozive na prekid vatre koji bi zamrznuo linije fronta, umjesto toga zahtijevajući od Ukrajine da preda teritoriju koju Rusija nije uspjela da zauzme u borbi. Više puta se zavjetovao da će svoje ciljeve postići diplomatijom ili silom.
Jabloko se pojavilo 1990-ih i bilo je značajna snaga u Dumi. Ali Putin je usporio demokratski napredak Rusije nakon što je prvi put postao predsjednik 2000. godine, a stranka nije osvojila nijedno mjesto na izborima održanim od 2003. godine, koji su sve više obiljeleženi dokazima o prevari u korist stranke Jedinstvena Rusija, koju kontroliše Kremlj.