Prije privođenja u Crnoj Gori osnivač ruske mreže Ribar boravio u BiH i Srbiji

Mihail Zvinčuk, vođa Ribara, kod Rusko-srpskog hrama u centru Banje Luke u BiH, oktobar 2026.

Sažetak

  • Nekoliko dana prije privođenja u Crnoj Gori, osnivač ruske mreže Ribar Mihail Zvinčuk boravio je u Srbiji i BiH, gdje je sa timom navodno snimao dokumentarni serijal o odnosima Rusije i Balkana.
  • Zvinčuk, bivši suradnik Ministarstva odbrane Rusije, koji je pod sankcijama EU zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine, priveden je 9. oktobra u Crnoj Gori sa još četvero ruskih državljana, dok zapadne zemlje i američke vlasti Ribar povezuju s operacijama stranog utjecaja, dezinformacijama i propagandom.
  • Crna Gora je donijela odluku da Zvinčuk i četiri ruska državljana budu protjerani iz Crne Gore zbog nacionalne sigurnosti.

Nekoliko dana prije nego što je priveden u Crnoj Gori, Mihail Zvinčuk, osnivač ruske mreže Ribar, koja je pod zapadnim sankcijama zbog podrške ratu protiv Ukrajine i širenja propagande, boravio je u Bosni i Hercegovini i Srbiji, pokazuju snimci koje je objavio na svojim društvenim mrežama.

Prema snimkama objavljenim na društvenoj mreži VKontakte, Zvinčuk je u Srbiji bio od 27. septembra, a tri dana poslije javio se ispred Narodne skupštine u Beogradu.

Mihail Zvinčuk ispred Skupštine Srbije u Beogradu, 30. septembra 2026.

U jednom od izvještaja, 3. oktobra, naveo je da njegov tim na Balkanu snima dokumentarni serijal o odnosima Rusije i balkanskih naroda te historiji regiona.

"Ostajemo na Balkanu, gde snimamo dokumentarni serijal o različitim aspektima odnosa Rusije i balkanskih naroda, kao i o istoriji ovog regiona, bez koje je nemoguće razumeti kako ovde delovati", navodi u izveštaju datiranom na 3. oktobar.


Zvinčuk je pod sankcijama je Evropske unije od 2023. godine zbog podrške ruskom ratu protiv Ukrajine i širenja propagande.

Evropska unija navodi i njegovo članstvo u radnoj grupi koju je ruski predsjednik Vladimir Putin formirao radi mobilizacijskih napora povezanih s ratom u Ukrajini.

Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija povezale su Ribar s operacijama stranog utjecaja i informacionog ratovanja.

Američki State Department je 2024. godine ponudio nagradu do deset miliona dolara za informacije o osobama povezanim s tom mrežom, zbog sumnji u njegovo učešće u operacijama stranog utjecaja.

Američke vlasti sumnjaju da su osobe povezane s Ribarom učestvovale u operacijama stranog utjecaja usmjerenim na američke izbore i širenju propagandne kojom se podstiču političke i društvene podjele.

U okviru balkanske turneje, koja je prethodila privođenju u Crnoj gori, Zvinčuk je nekoliko dana proveo i u BiH. Prema saznanjima RSE, na sarajevski aerodrom je sletio 2. oktobra oko 14.30 sati i najprije je bio prijavljen u hotelu u Sarajevu, a onda u Banjoj Luci.

Također, prema snimkama koje je objavio, posjetio i Mostar dok je 6. oktobra snimao u Donjoj Gradini, mjestu koje je dio memorijalnog kompleksa posvećenog žrtvama ustaškog logora Jasenovac.

U jednom od objavljenih videa iz BiH, koji datira od 6. oktobra, osvrnuo se na rezultate Općih izbora u BiH koji su održani dva dana ranije, ističući "Rusiju kao politički pokretač i vjeoravnje ljudi da je ona garant slobode srpskog naroda".

Čitajte:

U digitalnom zagrljaju Moskve: Kako proruski Telegram kanali oblikuju priču o BiH?

Protjerivanje iz Crne Gore

Zvinčuk je napustio BiH 7. oktobra, kako doznaje RSE, preko graničnog prijelaza Zupci, kada je otputovao Crnu Goru.

Sa suprugom i još tri ruska državljana, 9. oktobra je priveden u Crnoj Gori, u akciji policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), a uslijedila je odluka o njihovom protjerivanju zbog nacionalne i unutrašnje bezbjednost.

Ranije se na Telegramu oglasila i ruska mreža Ribar, ističući da je Zvinčuk u Crnoj gori boravio legalno i s namjerom snimanja Cetinjskog manastira.

Odluka o protjerivanju Zvinčuka i njegovih suradnika iz Crne gore dolazi u trenutku kada američke i evropske institucije upozoravaju na rusko djelovanje na Zapadnom Balkanu, o čemu je nedavno je raspravljano i tokom saslušanja u američkom Kongresu.

Crna Gora najavila je od 1. novembra uvođenje viza za ruske državljane, pridružujući se mjerama EU zbog ruske invazije na Ukrajinu koja je počela 2022.

BiH i Srbija održavaju bezvizni režim s Rusijom, iako Evropska unija godinama traži da uskladi viznu politiku s politikom Unije.


Veze sa Prigožinom

Telegram kanal Ribar osnovan je u februaru 2018. godine. Jedna od njegovih prvih objava odnosila se na izraelsku zračnu operaciju nad Sirijom, tokom koje je oboren izraelski F-16.

U početku se kanal bavio prvenstveno Bliskim istokom, a nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., fokus je prebacio na ukrajinsko ratište.

Prije rata imao je oko 30.000 pratilaca, dok je njegov glavni kanal do oktobra 2026. narastao na približno 1,56 miliona.

Prema istraživanju ruskog medija The Bell, osnivač plaćeničke grupe Wagner Jevgenij Prigožin od 2019. je financijski podržavao Ribar.

Tokom 2020. i 2021. Ribar je imao rubriku u mediju RIA FAN, glavnom portalu Prigožinove medijske grupe "Patriot". Zvinčuk je u intervjuima navodio da su se njegovi putevi s Prigožinovim medijskim strukturama razišli 2022. godine.

U martu 2023. osnovana je kompanija "Rybar", s osnovnim kapitalom od 12.000 rubalja, odnosno oko 130 eura. Kao osnivači firme navode se Mihail Sergejevič Zvinčuk, Valerija Vladimirovna Zvinčuk i Denis Valerijevič Vulf.

Prema ruskom Jedinstvenom državnom registru pravnih lica, glavna djelatnost kompanije je djelatnost reklamnih agencija. U prve dvije godine poslovanja prihodi firme kretali su se između 80.000 i 200.000 eura. Na svojoj stranici Ribar navodi da se oslanja na donacije.

Čitajte:

Ko širi narative Kremlja u Srbiji? Od anonimnih stranica do ruskih državnih medija

Njegova mreža obuhvaća istoimeni Telegram kanal, kanal na platformi Rutube i zajednicu na mreži VKontakte.

Na svojoj stranici Ribar navodi da je među najcitiranijim ruskim Telegram kanalima u stranim medijima te da se fokusira na vojnu analizu, informaciono ratovanje i vizuelnu propagandu.

"Danas je naš tim na čelu informacionog rata, braneći interese Ruske Federacije. Znamo kako da lako i efikasno vodimo informacioni rat i predstavimo Rusiju u pravom svjetlu", navodi se u opisu projekta.

Prema podacima platforme Telemetr, koja prikuplja podatke o Telegram kanalima i grupama, Ribar je u prosjeku imao oko 142.000 pregleda po objavi i objavljivao oko 26 puta dnevno.

Zvinčuk je tvrdio da mu je iskustvo u ruskom Ministarstvu odbrane, gdje je prethodno radio u odsjeku za odnose sa javnošću, omogućilo mu je da razvije vlastiti pristup analizi vojnih informacija.

Širenje utjecaja na Balkanu

Ribar je razvio mrežu kanala za različite dijelove svijeta, uključujući i Balkanar, posvećen Balkanu, koji objavljuje na ruskom jeziku pod sloganom "hronika bureta baruta Evrope".

Balkanar uglavnom objavljuje komentare o aktuelnim političkim i sigurnosnim događajima u regiji te često kritikuju Evropsku uniju, NATO i zapadnu podršku pojedinim političkim akterima. Istovremeno, pozitivno predstavljaju rusku ulogu i odnose s lokalnim političkim strukturama.

Tako o izborima u Srbiji kanal izvještava pretežno analitički, ali Rusiju koristi kao mjerilo za procjenu političkih poteza.

Pozitivno ističe obećanja Studentske liste da Srbija neće uvoditi sankcije Rusiji, prenosi da Kremlj podržava predsjednika Aleksandra Vučića, dok njegova proevropska obećanja opisuje kao predstavu za Brisel.

Otvoreno je naklonjen rukovodstvu entiteta Republika Srpska (RS), dok njenog bivšeg predsjednika i lidera vladajuće stranke Milorada Dodika predstavlja kao uspješnog lobistu koji ima pristup i Putinu i administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH naziva "nelegitimnim", dok Sarajevo i "zapadne kuratore" optužuje za centralizaciju zemlje i izazivanje izbornog haosa.

Prema Crnoj Gori zauzima kritičan stav zbog njenog prozapadnog kursa, dok uvođenje viza za ruske državljane opisuje kao "radikalan korak radi odobrenja Brisela".

Balkanar rusku prijetnju naziva izmišljenom, a NATO vježbe i nabavke nepotrebnim.

Prema podacima platforme Telemetrio, Balkanar je početkom oktobra imao oko 18.600 pratilaca i prosječno 12.400 pregleda po objavi.

U prvih osam dana oktobra kanal je 80 puta spomenut ili prenesen preko više od 23 različita Telegram naloga, pretežno preko drugih Ribarovih kanala na stranim jezicima.

Čitajte:

Mediji bliski Kremlju mijenjaju svoju priču o Iranu

Veze sa Srbijom i BiH

Zvinčuk je proteklih godina u nekoliko navarata posjećivao zemlje regije.

U aprilu 2024. održao je predavanje u hotelu "Moskva" u Beogradu o Telegramu kao sredstvu za kontrolu informacionog prostora, uključujući analizu najpopularnijih Telegram kanala na srpskom jeziku.

Javni servis Srbije emitirao je 27. juna emisiju u kojoj je Zvinčuk govorio o dešavanjima na ukrajinskom frontu i ulozi Telegrama u informisanju.

U entitetu RS je ranije najavljivana saradnja s Ribarom na uspostavljanju "medijske škole". Entitetska agencija za informacione i komunikacione tehnologije potvrdila je 2024. da se priprema takav sporazum, a Ribar je najavljivao obuke na srpskom jeziku.

U novembru 2025. snimio je u Banjaluci videoanalizu prijevremenih izbora za predsjednika RS ispred zgrade Vlade RS i objavio je na svom kanalu.

Istraga čeških novinara

Češki portal Seznam Zprávy objavio je u septembru istragu o aktivnostima Ribara u Evropi.

Navodi se da su članovi ekipe putovali su po evropskim zemljama i snimali intervjue s političarima, novinarima i stručnjacima, a sugovornici nisu uvijek bili jasno obaviješteni za koji se projekat snima.

Češke vlasti ispitale su ruske državljane Vitalija Čaščuhina i Igora Dolmatova, povezane s Ribarom, a potom im naredile da napuste zemlju.

Prema tadašnjem pisanju češkog portala, snimanja su bila planirana i u Srbiji, BiH, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Belgiji i Francuskoj.