Nevladina udruga GONG i zagrebački Fakultet političkih znanosti organizirali su regionalnu konferenciju povodom 21 godine od prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj.
Većinu postjugoslavenskih zemalja muče srodni problemi u izbornom procesu - dominacija stranačkih vodstava, nefunkcioniranje mehanizama kontrole troškova kampanja i slično, konstatirano je.
Najnovije korupcijske afere u Hrvatskoj pokazuju da je na izborima unazad sedam-osam godina HDZ raspolagao enormnim crnim fondovima, pa ako nije moguće nešto retroaktivno napraviti, treba tako postrožiti nadzor financiranja kampanja da to ubuduće bude neizvedivo, upozorio je dekan
zagrebačkofg Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek na skupu o izborima.
Zakonska regulativa finaciranja kampanja je poboljšana, ali i dalje sa nedostatnim mehanizmom provjere stranačkih financijskih izvještaja. Drugi je hrvatski problem, a čini se da je prisutan i u drugim postjugoslavenskim zemljama, kako smanjiti pretežnu ulogu stranačkih vodstava u kandidiranju za prestavnička tijela, kazao je Zakošek, jer je jedan od rezultata toga da zastupnici ne odgovaraju svom biračkom tijelu, već stranačkom vodstvu i - njihova nekompetentnost!
Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić prenijela je svoja iskustva iz izbornog procesa u kojem – zbog kompleksnog daytonskog ustroja države - za izbore zna biti i po 30 kombinacija glasačkih listića! Koji su najveći problemi – nemogućnost da se u slučaju sukoba interesa oduzme mandate i imenovanim dužnosnicima, kao što je to slučaj s izabranim.
“Problem je i nepostojanje mehanizama za poštivanje rokova za uspostavljanje vlasti. Rokovi postoje u zakonu, ali nemate nikakve sankcije za one koji te rokove ne poštuju. A definitivno se u našoj državi ti rokovi ne poštuju – dokaz je ova posljednja situacija sa uspostavom vlasti. Najslabija karika su birački odbori. Mi smo upravo u procesu sankcioniranja članova biračkih odbora – i za njih imamo istu sankciju: zabranjujemo im 4 godine da rade i izričemo im novčanu sankciju od 200 do 1.000 KM. Pokrenuli smo 150 postupaka i do sada izrekli 87 sankcija za članove biračkih odbora koji su zaista kompromitirali birački proces”, kazala je Hadžiabdić.
Politička arheologija
Vladimir Goati je, govoreći u ime Transparency International Srbije, iznio kako se za nekoliko dana nakon europskih pritisaka ipak mijenja jedna nakaradna srpska izborna izmišljotina – bjanko ostavke.
“Te blanko ostavke nisu ni deo političke istorije, to je deo političke arheologije! Toliko su partijski faraoni uzeli to u svoje ruke da parlament zapravo nije postojao, nego smo do sada imali skupštinu promenljivih partijskih poslanika”, navodi Goati.
U Srbiji i Crnoj gori izbornu se administraciju bira po stranačkom ključu, pa se tako u Srbiji zna desiti da se u tom tijelu glasa hoće li se neki zakon primijeniti ili neće, a Zlatko Vujović sa Univerziteta u Podgorici upozorio je da nije prisutan ni minimum političke volje da se takvo stanje u Crnoj Gori promijeni.
“Dokle to ide, ilustrativno govori jedan primjer: doskora, do prije nekih godinu dana broj zapošljenih u Državnoj izbornoj komisiji je iznosio – nula! Situacija se nešto promijenila, i sada imamo jednog zapošljenog. To je predsjednik Državne izborne komisije koji je do tada bio poslanik, a pošto više nije poslanik morali su mu obezbijediti neku platu, pa su se opredijelili za to rješenje”, ocjenjuje Vujović.
Zamjenica predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske Aleksandra Jozić Ileković založila se za profesionalizaciju državnog izbornog povjerenstva, ali i lokalnih izbornih povjerenstava, jer je sadašnje rješenje - u kojem su u centralnom povjerenstvu suci Vrhovnog suda - dobro samo u prijelaznom razdoblju.
Većinu postjugoslavenskih zemalja muče srodni problemi u izbornom procesu - dominacija stranačkih vodstava, nefunkcioniranje mehanizama kontrole troškova kampanja i slično, konstatirano je.
Najnovije korupcijske afere u Hrvatskoj pokazuju da je na izborima unazad sedam-osam godina HDZ raspolagao enormnim crnim fondovima, pa ako nije moguće nešto retroaktivno napraviti, treba tako postrožiti nadzor financiranja kampanja da to ubuduće bude neizvedivo, upozorio je dekan
Najnovije korupcijske afere u Hrvatskoj pokazuju da je na izborima unazad sedam-osam godina HDZ raspolagao enormnim crnim fondovima, upozorio je dekan Nenad Zakošek
zagrebačkofg Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek na skupu o izborima.
Zakonska regulativa finaciranja kampanja je poboljšana, ali i dalje sa nedostatnim mehanizmom provjere stranačkih financijskih izvještaja. Drugi je hrvatski problem, a čini se da je prisutan i u drugim postjugoslavenskim zemljama, kako smanjiti pretežnu ulogu stranačkih vodstava u kandidiranju za prestavnička tijela, kazao je Zakošek, jer je jedan od rezultata toga da zastupnici ne odgovaraju svom biračkom tijelu, već stranačkom vodstvu i - njihova nekompetentnost!
Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine Irena Hadžiabdić prenijela je svoja iskustva iz izbornog procesa u kojem – zbog kompleksnog daytonskog ustroja države - za izbore zna biti i po 30 kombinacija glasačkih listića! Koji su najveći problemi – nemogućnost da se u slučaju sukoba interesa oduzme mandate i imenovanim dužnosnicima, kao što je to slučaj s izabranim.
“Problem je i nepostojanje mehanizama za poštivanje rokova za uspostavljanje vlasti. Rokovi postoje u zakonu, ali nemate nikakve sankcije za one koji te rokove ne poštuju. A definitivno se u našoj državi ti rokovi ne poštuju – dokaz je ova posljednja situacija sa uspostavom vlasti. Najslabija karika su birački odbori. Mi smo upravo u procesu sankcioniranja članova biračkih odbora – i za njih imamo istu sankciju: zabranjujemo im 4 godine da rade i izričemo im novčanu sankciju od 200 do 1.000 KM. Pokrenuli smo 150 postupaka i do sada izrekli 87 sankcija za članove biračkih odbora koji su zaista kompromitirali birački proces”, kazala je Hadžiabdić.
Politička arheologija
Vladimir Goati je, govoreći u ime Transparency International Srbije, iznio kako se za nekoliko dana nakon europskih pritisaka ipak mijenja jedna nakaradna srpska izborna izmišljotina – bjanko ostavke.
“Te blanko ostavke nisu ni deo političke istorije, to je deo političke arheologije! Toliko su partijski faraoni uzeli to u svoje ruke da parlament zapravo nije postojao, nego smo do sada imali skupštinu promenljivih partijskih poslanika”, navodi Goati.
U Srbiji i Crnoj gori izbornu se administraciju bira po stranačkom ključu.
U Srbiji i Crnoj gori izbornu se administraciju bira po stranačkom ključu, pa se tako u Srbiji zna desiti da se u tom tijelu glasa hoće li se neki zakon primijeniti ili neće, a Zlatko Vujović sa Univerziteta u Podgorici upozorio je da nije prisutan ni minimum političke volje da se takvo stanje u Crnoj Gori promijeni.
“Dokle to ide, ilustrativno govori jedan primjer: doskora, do prije nekih godinu dana broj zapošljenih u Državnoj izbornoj komisiji je iznosio – nula! Situacija se nešto promijenila, i sada imamo jednog zapošljenog. To je predsjednik Državne izborne komisije koji je do tada bio poslanik, a pošto više nije poslanik morali su mu obezbijediti neku platu, pa su se opredijelili za to rješenje”, ocjenjuje Vujović.
Zamjenica predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Hrvatske Aleksandra Jozić Ileković založila se za profesionalizaciju državnog izbornog povjerenstva, ali i lokalnih izbornih povjerenstava, jer je sadašnje rješenje - u kojem su u centralnom povjerenstvu suci Vrhovnog suda - dobro samo u prijelaznom razdoblju.