Dva dana nakon što su košarkaš Aleksandar Lazić i pomoćni trener Zoran Petković napustili reprezentaciju Bosne i Hercegovine, iz Košarkaškog saveza za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da ne žele spekulirati o medijskim napisima da su uzrok politički pritisci.
Radi se o članovima košarkaškog kluba "Igokea" kod Laktaša, za koji Lazić igra, dok je Petković dio stručnog štaba.
Njih dvojica napustili su košarkašku reprezentaciju BiH 29. augusta na aerodromu u Beogradu, uoči puta za Vilnius, gdje reprezentacija BiH u ponedjeljak igra utakmicu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo protiv Litvanije.
Svemu je prethodila utakmica između BiH i Italije 28. augusta u Tuzli, kada su navijači okupljeni u grupi BH Fanaticos uzvikivali poruke protiv Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (RS) i haškog osuđenika za genocid i ratne zločine u BiH, koji je preminuo 27. augusta.
Nakon povlačenja Lazića i Petkovića iz reprezentacije, pojedini mediji u BiH objavili su da je to urađeno na zahtjev Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u RS.
Glasnogovornik Košarkaškog saveza BiH Hajrudin Prolić kazao je za RSE da se reprezentacija od Lazića i Petkovića rastala nakon što su dobili poziv iz kluba "Igokea" te da su to jedine informacije kojima Savez raspolaže.
"Rastali smo se na aerodromu u Beogradu, nakon što su dobili poziv iz kluba. Ne znamo razloge i ne želimo ulaziti u bilo kakve spekulacije. To je pitanje za njihov klub", kazao je Prolić.
Dodao je da povratak igrača u klub tokom reprezentativnih okupljanja nije neuobičajena pojava.
"Situacija je bila neugodna za reprezentaciju jer smo za njihov odlazak saznali na aerodromu, ali generalno takva praksa nije neuobičajena", naveo je.
Čitajte:
Od interneta do stadiona: Veličanje preminulog ratnog zločinca MladićaIz Košarkaškog kluba "Igokea" nisu bili dostupni za razgovor za RSE o razlozima povlačenja Lazića iz reprezentacije BiH. Na upit o medijskim napisima o političkim pritiscima nisu odgovorili ni iz Dodikovog SNSD-a.
Sportski novinar Sabahudin Topalbećirević kaže za RSE da ne pamti sličan slučaj u bosanskohercegovačkom sportu u posljednjih 30-ak godina.
"Još nema odgovora šta se tačno dogodilo. Treba saznati ko je i zašto natjerao Lazića da se vrati, jer se spominje ime Dodika, a pravu istinu još nismo saznali", kazao je.
Skandiranje Mladiću na sportskim terenima
Smrt Ratka Mladića još jednom je podijelila region. Reakcije povodom njegove smrti kreću se od podsjećanja na njegove žrtve i poruka da smrt ne briše zločine, pa do njegovog veličanja.
Bakljama, skandiranjem i drugim oblicima odavanja počasti, njegova smrt obilježena je u pojedinim gradovima Srbije i bh. entiteta Republika Srpska (RS)-
Mladićevo ime odjekivalo je i na sportskim tribinama gdje su pojedini navijači skandirali u njegovu čast, među ostalim, na na nogometnoj utakmici Borca iz Banjaluke i islandskog Vikingura.
Čitajte:
Borci i predstavnici vlasti RS-a u Han Pijesku odali počast osuđeniku za ratne zločineU međuvremenu, Akademija Nogometnog kluba Sarajevo odlučila je prekinuti suradnju sa mladim nogometašem Veljkom Vučetićem. U objavi nije zvanično navela razlog, ali je odluka uslijedila nakon što je njegov otac odao počast Mladiću na društvenim mrežama.
Memorijalni centar Srebrenica prijavio je klub Crvena zvezda Uniji evropskih nogometnih asocijacija (UEFA) zbog veličanja Mladića 27. augusta, na utakmici protiv Viktorije Plzenj.
Tada su navijači beogradskog kluba istakli transparent "Generale, velika slava i hvala" i skandirali Mladićevo ime.
UEFA je potom pokrenula disciplinski postupak protiv Crvene zvezde dok odluka o eventualnim sankcijama još nije donesena.
Topalbećirević ističe da sportske tribine u regiji često odražavaju političke i društvene narative, dok je BiH zbog svoje složene prošlosti posebno osjetljiva na takve pojave.
"Ovdje se, nažalost, ljudi 'povampire' kad su ovakve stvari u pitanju, iako se generalno u društvu ne vidi toliko razdora. Neko bi morao da izrekne kazne koje će biti oštre, a ne po babu i po stričevima. Međutim, teško je očekivati od ljudi u savezima da pokrenu bilo šta. Oni štite i sebe i druge", rekao je Topalbećirević.
Krivičnim zakonom BiH kažnjivo je javno negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama, kao i veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca. Za te radnje predviđena je kazna zatvora do pet godina zatvora.
Za šta je osuđen Ratko Mladić?
Bivši general Vojske Republike Srpske Ratko Mladić je pred sudom u Hagu osuđen na doživotni zatvor nakon što je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progon i prisilno premještanje stanovništva, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce.
Mladić je 2021. godine osuđen po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Haški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine.
Mladić je proglašen krivim za sveobuhvatni udruženi zločinački poduhvat zbog trajnog uklanjanja bosanskih Muslimana i Hrvata, putem krivičnih djela progona, istrebljena, ubistava, prisilnog premještanja kao hehumanog dela i deportacije.
Bivši komandant Vojske RS je proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u Sarajevu, zbog širenja terora među civilnim stanovništvom, snajperskog djelovanja i granatiranja, ubijanja, teroriziranja i protivpravnih napada na civile.
Takođe je proglašen krivim za udruženi zločinački poduhvat u vezi s uzimanjem talaca zbog zarobljavanja pripadnika UN i njihovo zatočavanje na strateškim vojnim lokacijama u namjeri da se spriječe novi zračni napadi NATO-a na vojne ciljeve bosanskih Srba.
Oslobođen je optužbe za genocid u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Međunarodna zajednica upozorila je da je nedopustivo veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Ured visokog predsstavnika naveo je 29. augusta da vlasti u BiH imaju obavezu da osiguraju vladavinu prava i sankcioniraju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Iz Evropska komisija također je poručeno da je veličanje ratnih zločinaca u suprotnosti s najosnovnijim evropskim vrijednostima i da za njega nema mesta ni u Uniji ni u zemljama koje su kandidati za članstvo.