Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Radislava Krstića, osuđenika za genocid i nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), za zločine počinjene na području istočnobosanske opštine Sokoloac 1992. godine.
Krstić, koji je prvi osuđenik za delo genocida u Srebrenici, tereti se za zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom u napadu na selo Novoseoci, kod Sokolca. Tada je bio komandant Druge romanijske motorizirane brigade VRS, dok se napad dogodio 21/22. septembra 1992. godine.
Nakon napada, žene i djeca odvojeni su od muškaraca, a zarobljeni muškarci vojnim kamionima transportovani na smetljište na lokaciji Ivan Polje, gdje su strijeljani i ubijeni pucanjem iz vatrenog oružja.
Na navedenoj lokaciji ubijene su 44 žrtve, od kojih je najmlađi ubijeni imao 14 a najstariji 77 godina. Tijela 43 žrtve ekshumirana su i pronađena, dok se za posmrtnim ostacima jedne žrtve još uvijek traga.
Tužilaštvo takođe navodi da je tokom počinjenog zločina izvršeno pljačkanje i uništavanje imovine, a mjesna džamija je porušena, a tijela žrtava zakopana na deponiji Ivan Polje.
Krstić se tereti da je "planirao, naredio, počinio, podstrekavao i pomagao u planiranju, pripremanju, činjenju i prikrivanju ratnog zločina" počinjenog nad stanovništvom Novoseoca.
Čitajte: Prvi osuđenik za genocid u Srebrenici prebačen u estonski zatvorPodsjetimo, Krstić je uhapšen 2. decembra 1998. godine i prebačen u pritvor u Hagu, a pravosnažno je pred Međunarodnih sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije u Hagu, osuđen u aprilu 2004. godine. Priznao je odgovornost za zločin i izjavio da se kaje.
Osuđen je na 35 godina zatvora, a kaznu trenutno služi u zatvoru u Estoniji.
Novembra 2024. godine obratio se sudu sa poslednjim zahtjevom za prevremeno puštanje na slobodu. ""Ako jednog dana budem pušten, i ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma i ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenima žrtvama i zamolim za oproštaj", naveo je Krstić u pismu predsednici suda.
Februara 2025. godine Međunarodni rezidualni mehanizam u Hagu, naslednik Haškog suda, odbio je njegov zahtjev.