Fistein: Putinova ambicija je stvaranje “ruskog svijeta”

Jefim Fistein

Jefim Fistein je publicist, esejist i politički analitičar. Bivši direktor Ruskog servisa Radija Sloboda Evropa u razgovoru za Balkanski servis govori o stanju u Ukrajini, Putinovim ambicijama i kako ga se jedino može zaustaviti. “U Ukrajini nije na djelu etnički sukob izmedju Ukrajinaca i Rusa, već sukob prozapadne i proistočne orijentacije”, kaže Fistein.
RSE: Tenzije na istoku Ukrajine i dalje su vrlo visoke. Putin ponavlja da je Ukrajina na ivici gradjanskog rata. Imate li osjećaj da sve pomalo nalikuje na Balkan s početka 90-tih?

Fistein: Da, ali sa razlikom što u balkanskom slučaju nije bilo Rusije s druge strane granice. Na Balkanu su etničke zajednice živjele jedne pored druge. Ukrajina je nešto drugo. Ovdje nije riječ o etničkom konfliktu izmedju Ukrajinaca i Rusa.

Ruska manjina živi širom Ukrajine, ali tenzija nema na zapadu ili u središnjim djelovima zemlje. Ima ih na istoku gdje su Rusi većina, a ne manjina. Ne radi se, dakle, o etničkim sukobima i tenzijama. Rusija želi to prikazati na takav način. U stvari, to je sukob izmedju prozapadno i proistočno orijentiranih stanovnika.
RSE: Da li su antiterorističke akcije koje je pokrenuo Kijev ipak na neki način iznenadile Putina?
Fistein: Najvjerojatnije jesu. Ne znam što će se dogoditi ako ruska vojska predje granicu s Ukrajinom. To je nešto što ne mogu predvidjeti. Ali, ukrajinske vlasti su izuzetno oprezne u provodjenju vojnih operacija. Nastoje izbjeći nepotrebne žrtve na obje strane ukrajinskog naroda, i to usprkos ruskim medijskim manipulacijama. Broj žrtava je izuzetno mali u situaciji kakva je ova. I ako se uspije zaustaviti na tome, to znači da cilj ukrajinskih vlasti drugačiji od onoga kakav imaju ruske vlasti. Moskva želi intezivirati nasilje u ovoj regiji.
RSE: Rusija kaže da želi vidjeti Ukrajina neutralnu, govori o “finlandizaciji” Ukrajine, barata se terminima iz Hladnog rata. Što je u pozadini ovakvih zahtjeva?
Fistein: Iza te ideje lako možemo testirati ciljeve današnje Rusije - a to je povratak u doba Sovjetskog Saveza. “Finlandizacija” je sovjetski projekt. To je pokušaj kontroliranja nezavisne države u medjunarodnim odnosima i upravo to Moskva ima u planu s Ukrajinom.

Rusija predočava isključivo svoj plan o tome kako bi trebala izgledati Ukrajina. To bi, po Kremlju, trebala biti neutralna država, bez vojske, možda još bolje razoružana, jedna vrsta "sovjetske republike". No, ma kako bilo, to je diktat, pokušaj nametanja ruskih uvjeta za budućnost Ukrajine. A to je nemoguće u modernoj Evropi, to je protiv svih pravila evropske koegzistencije.
RSE: To je kršenje medjunarodnog prava, ali što može biti slijedeći korak medjunarodne zajednice prema Rusiji?

Fistein: Tu ima različitih mišljenja. Mnogi smatraju da će produbljivanje sankcija našteti evropsko-ruskim trgovinskim odnosima, no mnogo je onih koji smatraju da Rusiji treba jasno staviti do znanja da Zapad neće biti indiferentan prema onom što se dogadja u Ukrajini. To zahtjeva podršku,i to ne samo ekonomsku, već i vojnu podršku, jer Ukrajina zapravo nema sredstava da se sama obrani.
RSE: Da li bi rješenje za Ukrajinu moglo biti članstvo u NATO-u , pa onda i u EU?

Fistein: Dugoročno, to je jedini način opstanka nezavisnosti i sigurnosti Ukrajine. To je uostalom funkcioniralo za Baltičke zemlje i države centralne Evrope. Ne vidim zašto bi na Ukrajinu trebalo gledati drugačije u odnsu na spomenute regije. NATO sigurno nije opasnost po Rusiju, ali jest sredstvo osiguranja nezavisnosti susjednih država. Alijansa na ugrožava Rusiju, ni njenu sigurnost.
RSE: Vjerojatno je to i Putinu jasno, ali što on zapravo želi?

Fistein: To je već rekao. On želi ponovno ujediniti takozavni “ruski svijet”, a to nije manje od onoga što je nekada bio Sovjetski Savez. Gdje god Rusi žive, to je, kako smatra Putin, “ruski svijet”. To je glavna Putinova politika i on će je vjerojatno slijediti do kraja. Granica ruske ekspanzije će ići dotle dok je neko ne prekine.

RSE: Predvidjate li vojnu intervenciju?

Fistein: To niko ne može predvidjeti. Uostalom, niko ne može predvidjeti gdje će se zaustaviti lavina kada jednom krene. Akcije će biti nastavljene sve dok Moskva ne osjeti da joj se istinski neko usprotivio, dovoljno jak, kako bi pokazao gdje je crta preko koje se više ne može preći. Bez toga, ne vidim razlog zašto bi Putin stao.

Vjerojatno će se ponašati kao u i slučaju aneksije Krima. Smisliti će i druge načine kako bi potčinio susjedne zemlje. I mnogi ruski susjedi su toga svijesni, čak i bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenka, ocjenjuje da federalizacija Ukrajine nije rješenje, već da Ukrajina mora ostati cjelovita. Možda shvaća da bi Bjelorusija mogla biti slijedeća meta ruske agresije, ali i drugi ruski susjedi se jednako tako osijećaju.