Projekat Južna interkonekcija je jedan od prioritetnih projekata za Trumpovu administraciju, poručio je Jesse Binnall, jedan od direktora američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC u Sarajevu, 2. aprila.
"Energetska sigurnost jednaka je nacionalnoj sigurnosti. Ono što je važno da cjelokupan proces bude transparentan", kazao je Binnall, na konferenciji za medije na kojoj je predstavljen projekat.
Ova američka kompanija, koja je registrovana u Sarajevu, uvrštena je u izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", koje je Vlada Federacije BiH usvojila 25. marta i poslala parlamentu, uz prijedlog da se razmatra i usvoji po hitnom postupku.
Južna interkonekcija je planirani gasovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim gasnim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku i oslobodila je zavisnosti od ruskog gasa. Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju gasa i snabdijeva se isključivo ruskim gasom koji dolazi Turskim tokom preko Srbije, jedinim gasovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen prije 40 godina.
Jedan od direktora, Joseph Flynn poručio je kako je Južna interkonekcija "strateška nacionalna investicija Sjedinjenih Američkih Država".
"Energetska sigurnost je jedan od prioriteta za SAD. AAFS Infrastructure and Energy LLC je uspostavljen kao namjenski instrument koji bi trebao da privuče dodatni kapital i osnaži investiciju. Vrlo je važan naš dugoročni odnos sa Federacijom BiH. Mi sa svoje strane upravljamo ukupnim procesom. Ova američka investicija nije investicija samo u ovaj sektor, već bi privukla pažnju za investicije u druge djelatnosti", kazao je Joseph Flynn.
Direktor firme Jesse Binnall je bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, a potpredsjednik Joseph Flynn, čiji brat Michael je bio Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost.
Tokom sastanaka čelnih ljudi američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC sa predstavnicima vlasti u BiH, tokom proteklih nekoliko mjeseci, prisustvovao je i otpravnik poslova Ambasade SAD u BiH John Ginkel.
Čitajte:
Projekat Južna interkonekcija prilika za dugoročno partnerstvo BiH i SAD-a, kao investitoraKada će zakon biti razmatran u Parlamentu FBiH?
Izmjene Zakona o gasovodu "Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska", trebale bi se naći sljedeće sedmice na odlučivanju u oba doma Parlamenta Federacije BiH, najavio je ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH Vedran Lakić na konferenciji za medije.
"Ubrzavamo proces da bi ispunili odluku Evropske unije da od 1. januara 2028. godine više ne bude ruskog gasa", kazao je Lakić, u kontekstu uredbe Evropske unije da od tog datuma stupa na snagu zabrana uvoza ruskog gasa.
Čitajte:
Vlada Federacije BiH predlaže hitne izmjene zakona o Južnoj interkonekciji, uvodi se američki investitorUoči donošenja izmjena zakona o Južnoj interkonekciji, kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC je poslala Pismo namjere i ponudu za realizaciju projekta izgradnje ovog gasovoda.
Prethodno je iz Vlade Federacije BiH saopšteno da je Južna interkonekcija "jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata za Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu, koji direktno utiče na sigurnost snabdijevanja gasom, stabilnost energetskog sistema i ukupni ekonomski razvoj".
Inače, trasa novog gasovoda bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.
Procijenjeni trošak izgradnje iznosi između 405 miliona i 810 miliona eura, ovisno o konfiguraciji terena, materijalima i drugim troškovima.
Čitajte:
Investicijska ofanziva SAD-a u Bosni i HercegoviniŠto je potrebno da bi radovi počeli?
Federacija BiH prvo mora dodijeliti koncesiju da bi radovi počeli.
Mora se izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, koji izričito navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska morale bi potpisati međunarodni sporazum o ovom projektu koji bi morali ratificirati Predsjedništvo BiH i oba doma državnog Parlamenta BiH, te Vlada i Sabor Republike Hrvatske.
BiH je tokom 2024. godine uvezla oko 225 miliona kubnih metara plina, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Gledano po entitetima, Republika Srpska potroši oko 30 miliona kubnih metara, a ostatak Federacija BiH.