Istoričar iz Zagreba i dugogodišnji profesor američkog Jejl univerziteta Ivo Banac u intervjuu za RSE ocenjuje da Priština mora voditi drugačiju i hrabriju politiku. Banac naglašava kako suverenost ili jeste ili nije, te ne može biti suverenost u fusnoti.
Banac: Mislim da to nije smisao potpisivanja ovog sporazuma. Mislim da je EU jednostavno željela stvoriti mogućnost za kandidaturu Srbije. Prema tome, ne mislim da će ovaj dogovor mnogo koristiti Kosovu, a Srbiji će koristiti samo utoliko što to omogućava nešto što bez toga vjerojatno ne bi mogla dobiti. Prema tome, ostali smo na istom, premda ja mislim da je ipak veći ustupak napravljen od strane Kosova.
Banac: To ovisi o tome kakve su perspektive Kosova. Ako Kosovo može da za sebe izbori jedan drukčiji status, ako može da preko svojih međunarodnih veza isposluje ono što u ovom trenutku nema, onda je odgovor jasan. Ali budući da na to ne možemo poslije računati, u ovakvim okolnostima vjerojatno nije bilo velikog izbora. Drugim riječima, nešto hrabrija politika Prištine pretpostavila bi jednu sasvim drugačiju unutarnju politiku koju ja u ovom trenutku ne vidim i to je zapravo najveća šteta u cijeloj priči.
Potrebna promjena situacije na Kosovu
Banac: To ne ovisi o Prištini, to ovisi o odnosima unutar međunarodne zajednice.
Kosovo je imalo najjaču potporu SAD i mislim da se to tako i danas može reći, premda Obamina administracija, nažalost, ne poklanja mnogo pažnje cijeloj balkanskoj regiji, i potpora u ovom trenutku zapravo nije provjerena. Mi ne znamo kakva je ta potpora jer nismo u prilici vidjeti što bi SAD učinile u jednoj doista kriznoj situaciji.
Banac: Ovdje ne mogu govoriti kao neutralni promatrač jer mislim da bi bilo katastrofalno za općenitu balkansku situaciju kada bi se sjever Kosova ustupio Srbiji. To bi onda imalo vrlo velikih posljedica za situaciju u ostalim dijelovima regije. Imalo bi fatalne posljedice za BiH. Naravno, ja ne mogu sa ovog stajališta uvjeriti kosovske političare da je to fatalna koncesija. Možda sa njihovog stajališta to i nije tako. Ali mislim da je svako upuštanje u ovakvu vrstu trgovine put bez povratka koji može donijeti posve nepredviđene posljedice. Ja ga u svakom slučaju ne bih preporučio.
Banac: Kosovo mora promijeniti situaciju unutar samog Kosova, jer dok god je politički establišment na Kosovu pod nekakvom prismotrom ili pod nekakvom sumnjom onda će biti mnoštvo problema. Nažalost, ne vidim kako bi se to na jedan miran način moglo provesti, kada se uzmu u obzir svi problemi koje Kosovo u ovom trenutku ima. Tako da ovo pitanje zavisi u prvom redu od samih Kosovara. EU i sve druge međunarodne instance će uvijek reagirati na iznime situacije. U relativno mirnim situacijama vodiće politiku koja nije nužno u interesu zemalja kojih se to u prvom redu tiče i to uvijek moramo imati na umu. Dakle, ovaj sporazum je Kosovo stavio u jednu situaciju u kojoju se već zapravo i nalazilo, ali bliže onom problemu što Makedonija ima, jer pitanje njezinog imena, u ovom slučaju nije ime nego asterisk (fusnota ili *, op.a.), predstavlja stanoviti problem. Mi ne možemo imati u 21. stoljeću različite definicije suverenosti. Suverenost ili postoji ili ne postoji. Ne može biti suverenost minus, ili minus-plus Ili suverenost asterisk. To zapravo predstavlja jednu vrstu ustupka pravnicima i diplomatima, ali faktički ne znači ništa.
RSE: Priština i Beograd su prošle nedelje postigle sporazum o predstavljanju Kosova na regionalnim forumima i inicijativama. Taj sporazum predviđa upotrebu fusnote koja kaže da je ta oznaka bez prejudiciranja pozicije oko statusa i u skladu sa Rezolucijom 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o kosovskoj Deklaraciji o nezavisnosti. Koliko ovaj sporazum može smiriti odnose Prištine i Beograda?
Banac: Mislim da to nije smisao potpisivanja ovog sporazuma. Mislim da je EU jednostavno željela stvoriti mogućnost za kandidaturu Srbije. Prema tome, ne mislim da će ovaj dogovor mnogo koristiti Kosovu, a Srbiji će koristiti samo utoliko što to omogućava nešto što bez toga vjerojatno ne bi mogla dobiti. Prema tome, ostali smo na istom, premda ja mislim da je ipak veći ustupak napravljen od strane Kosova.
Nešto hrabrija politika Prištine pretpostavila bi jednu sasvim drugačiju unutarnju politiku koju ja u ovom trenutku ne vidim.
RSE: Na Kosovu su gotovo svi, naravno osim Vlade, nezadovoljni ovim sporazumom, ističući da samim uklanjanjem termina Republika, sporazum vraća zemlju unazad. Kakvo je vaŠe mišljenje o tome? Da li je Kosovo trebalo da pristane na tako nešto i da li će biti posledica dugoročno gledano?
Banac: To ovisi o tome kakve su perspektive Kosova. Ako Kosovo može da za sebe izbori jedan drukčiji status, ako može da preko svojih međunarodnih veza isposluje ono što u ovom trenutku nema, onda je odgovor jasan. Ali budući da na to ne možemo poslije računati, u ovakvim okolnostima vjerojatno nije bilo velikog izbora. Drugim riječima, nešto hrabrija politika Prištine pretpostavila bi jednu sasvim drugačiju unutarnju politiku koju ja u ovom trenutku ne vidim i to je zapravo najveća šteta u cijeloj priči.
Potrebna promjena situacije na Kosovu
RSE: Da li pritisak međunarodne zajednice utiče na unutrašnju politiku vlasti na Kovou?
Banac: To ne ovisi o Prištini, to ovisi o odnosima unutar međunarodne zajednice.
Bilo bi katastrofalno za općenitu balkansku situaciju kada bi se sjever Kosova ustupio Srbiji. To bi onda imalo vrlo velikih posljedica za situaciju u ostalim dijelovima regije. Imalo bi fatalne posljedice za BiH.
RSE: Na Kosovu pojedini smatraju da se ovim sporazumom priprema teren za dijalog o severu Kosova. Bivši američki diplomati kažu da Priština treba biti velikodušna i dati severu jedan veći stepen autonomije, kako bi se zauzvrat učlanila u međunarodne organizacije. Da li mislite da će sever biti tema razgovora Prištine i Beograda i kako vidite rešenje ovog dugogodišnjeg zamrznutog konflikta?
Banac: Ovdje ne mogu govoriti kao neutralni promatrač jer mislim da bi bilo katastrofalno za općenitu balkansku situaciju kada bi se sjever Kosova ustupio Srbiji. To bi onda imalo vrlo velikih posljedica za situaciju u ostalim dijelovima regije. Imalo bi fatalne posljedice za BiH. Naravno, ja ne mogu sa ovog stajališta uvjeriti kosovske političare da je to fatalna koncesija. Možda sa njihovog stajališta to i nije tako. Ali mislim da je svako upuštanje u ovakvu vrstu trgovine put bez povratka koji može donijeti posve nepredviđene posljedice. Ja ga u svakom slučaju ne bih preporučio.
RSE: Zahvaljujući postgnutom sporazumu, Srbija će najverovatnije dobiti kandidaturu u EU, dok na Kosovu vlada skepticizam oko toga čime će Kosovo biti nagrađeno. O tome nisu sasvim jasni ni oni u Briselu. Šta EU treba da učini za Kosovo kako bi ono išlo napred? I šta Kosovo treba da učini na putu evrointegracija?
Banac: Kosovo mora promijeniti situaciju unutar samog Kosova, jer dok god je politički establišment na Kosovu pod nekakvom prismotrom ili pod nekakvom sumnjom onda će biti mnoštvo problema. Nažalost, ne vidim kako bi se to na jedan miran način moglo provesti, kada se uzmu u obzir svi problemi koje Kosovo u ovom trenutku ima. Tako da ovo pitanje zavisi u prvom redu od samih Kosovara. EU i sve druge međunarodne instance će uvijek reagirati na iznime situacije. U relativno mirnim situacijama vodiće politiku koja nije nužno u interesu zemalja kojih se to u prvom redu tiče i to uvijek moramo imati na umu. Dakle, ovaj sporazum je Kosovo stavio u jednu situaciju u kojoju se već zapravo i nalazilo, ali bliže onom problemu što Makedonija ima, jer pitanje njezinog imena, u ovom slučaju nije ime nego asterisk (fusnota ili *, op.a.), predstavlja stanoviti problem. Mi ne možemo imati u 21. stoljeću različite definicije suverenosti. Suverenost ili postoji ili ne postoji. Ne može biti suverenost minus, ili minus-plus Ili suverenost asterisk. To zapravo predstavlja jednu vrstu ustupka pravnicima i diplomatima, ali faktički ne znači ništa.