Predstavnik Vlade Srbije sa ruskim ambasadorom o dijalogu sa Kosovom

Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković sa ambasadorom Rusije u Srbiji, Aleksandrom Bocan – Harčenkom

Direktor Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Petar Petković, sastao se u ponedeljak, 29. novembra, sa ambasadorom Rusije u Srbiji, Aleksandrom Bocan – Harčenkom, sa kojim je razgovarao o poslednjoj rundi tehničkog dijaloga u Briselu i o izgledima za nastavak razgovora Beograda i Prištine.

Kako se navodi u saopštenju Kancelarije za Kosovo, Petković u razgovoru sa ruskim ambasadorom rekao da Priština nastavlja sa praksom obesmišljavanja dijaloga (između Beograda i Prištine), tako da kategoričko odbijanje prištinske delegacije da razgovara o formiranju Zajednice srpskih opština preti da dovede do erozije Briselskog sporazuma.

„Zbog opstrukcije Prištine, nije bilo uslova za direktne razgovore dve delegacije, već samo za bilateralne razgovore sa specijalnim predstavnikom Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom“, rekao je direktor Petar Petković u razgovoru sa Bocan – Harčenkom, navodi se u saopštenju.

Čitajte: Lajčak u Prištini: Ima prostora za napredak u dijalogu

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak poslednji put se sastao 23. novembra u Beogradu, sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, i tada napiso na Tviteru da je imao dug i detaljan sastanak sa Vučićem, te da je ostalo još mnogo tema da se pokrije.

Petković je u razgovoru sa ambasadorom Rusije, kako se dodaje u saopštenju, istakao da je Beograd spreman da se u svakom trenutku odazove pozivu za nastavak dijaloga i da očekuje da se što pre zaustavi serija opstrukcije pregovora, ali i „da smatra da je došlo vreme da prestane da se toleriše kršenje postignutih sporazuma i dogovora, kao i neodgovornih i opasnih izjava i poteza, koji dolaze od strane Prištine.“

Dijalog Beograda i Prištine koji odvija uz posredstvo Brisela, trebalo bi da dovede do pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova.

Podrška Ruske Federacije Srbiji po pitanju dijaloga o normalizaciji odnosa sa Kosovom, jedan je od aduta koji zvanični Beograd često ističe.

Zvanična Moskva jedan je od najjačih „oslonaca“ Srbije u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, gde se svakih šest meseci predstavlja izveštaju o radu Misije UN na Kosovu (UNMIK).

Predsednik Srbije se u nedavnoj poseti Rusiji, 25. novembra, sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, u Moskvi, gde je dogovorio fiksnu cenu ruskog gasa za Srbiju u narednih šest meseci.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani ocenila je 25. septembra da incidenti na severu Kosova pokazuju da je Srbija "glavni izvor destabilizacije u regionu".

Osmani je tada pozvala međunarodnu zajednicu da ne zanemari, kako je rekla, tendenciju Rusije i Srbije da destabilizuju region, i tako nanesu štetu Evropskoj uniji i NATO -u.

“Na Kosovu, u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini koristi se isti model destabilizacije koji Rusija koristi u baltičkim državama, Ukrajini, Moldaviji i Gruziji. Zato je vreme da međunarodna zajednica, pre svega zemlje članice EU i NATO -a, uvide ovu opasnost i da zaustave režim (predsednika Srbije Aleksandra) Vučića da ostvari svoj cilj stvaranja 'srpskog sveta'", napisala je 25. septembra Osmani na društvenoj mreži Facebook, uz napomenu da je Srbija to isto pokušavala i 90-ih godina, u vreme režima Slobodana Miloševića.

Čitajte: Osmani povodom incidenata na severu Kosova: Srbija glavni izvor destabilizacije u regionu