Porodica Skočo poslije 40 godina dobila struju na jugu Hercegovine

Jovo i Smilja Skočo sa djecom i unicima u svojoj kući u koju je nakon više od četiri decenije stigla struja

Jovo i Smilja Skočo su prije petnestak dana dobili struju nakon 41-u godinu života u kući, nekoliko kilometara od Berkovića, na jugu Hercegovine. Više od četiri decenije, koliko su u braku, prvi put imaju svjetlo u sobama, prvi frižider i televizor.

“Ne daj bože nikome da živi ovako kako smo mi. Evo, naprimjer, kada sirim mlijeko, nisam imala gdje da ga stavim. Kada je ljeto, onda bih to stavljala u kante, pa u potok. Ukoliko to ne bih uradila, nakon dva dana bi se sve pokvarilo. Ako bismo zaklali ovcu ili kozu, to bismo spuštali u bunar, pet metara dubok”, priča Smilja za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Jovo kaže kako je više od 40 godina slušao samo radio na baterije, a sada navečer može gledati i televiziju.

“Kada dođe sedam sati, posebno zimi, ništa se ne vidi. Najviše me je obradovala sijalica. Stalno gledam tv i moj život je potpuno drugačiji i ljepši”, kaže Jovo.

Porodica Skočo struju je dobila zahvaljujući solarnim panelima koji su postavljeni na krov njihove kuće. Riječ je o projektu kojeg finansira Švedska, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u BiH. Projekat podrazumijeva postavljanje hibridnih fotonaponskih i solarnih sistema na udaljenim područjima bez struje.

Pročitajte i ovo: Lajk za pametnu energiju

U BiH oko 3.000 domaćinstava i dalje bez struje

Porodica Skočo je jedna od 3.000 domaćinstava u Bosni i Hercegovini, prema podacima UNDP-a, koja nemaju struju.

Do njihove kuće se dolazi makadamskim putem. Prva prodavnica, koja se nalazi u Berkovićima, udaljena je sedam kilometara. Ljekaru, kažu, ne idu, iako Jovo ima 70, a Smilja 62 godine.

“Kada me nešto zaboli, pričekam da prođe”, kaže kroz osmjeh Jovo i dodaje da zbog neprohodnosti puta do njihove kuće, samo terensko vozilo može doći.

U takvim uslovima su odrastale i njihove četiri kćerke. U školu su išle pješice, sedam kilometara. Do pola puta, priča najmlađa Aleksandra, pratila ih je majka, zbog pasa lutalica.

“Radile smo sve što smo mogle u tim uslovima u kojima smo bile. Majka bi nam navečer upalila fenjer, pa smo tako čitale lektiru ili radile domaći zadatak. U nekim trenucima sam se osjećala drugačije u odnosu na moje vršnjake, ali moja majka nam je uvijek govorila da mi nismo drugačije. Imale smo ljubav i to je najvažnije”, priča Aleksandra koja danas živi u Ljubinju, gradiću udaljenom 30 kilometara od njenog rodnog sela, dodajući da ne za kako bi sada zamislila svoje dijete da živi onako kako je živjela ona.

Smilja Skočo pali svijetlo u svojoj kući

Zašto lokalna vlast ne pomaže?

Selo u kojem živi porodica Skočo pripada opštini Berkovići, koja se nalazi u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ova opština je do 1992. godine, kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini, pripadala Opštini Stolac.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u opštini živi oko 3.000 stanovnika. Godišnji budžet opštine u 2020. godini je bio oko 750.000 eura. Ubraja se među nerazvijene u entitetu Republika Srpska (jedan od dva entiteta u BiH).

Na području Opštine ima nekoliko sela koja se nalazi u kršovitom dijelu i do kojih nema asfaltiranog puta. Neki od njih još uvijek nemaju struju.

Bojan Samardžić, zamjenik načelnika, kaže za RSE kako je elektro mreža na području ove opštine dotrajala. U ruralnim područjima, kako ističe, često dolazi do “ispadanja” iz mreže.

“Projekte elektrifikacije finansiraju međunarodne organizacije. Prije projekta kojeg finansira Švedska, imali smo projekat koji je finansirala Vlada Češke”, kaže Samardžić.

Pročitajte i ovo: Solarna energija u BiH: Tuzlanski 'majstor za sunce'

Vlada Švedske u Bosni i Hercegovini finansira projekat “Zeleni ekonomski razvoj”, a provodi Razvojni program UN-a. U okviru projekta je i ugradnja solarnih panela porodicama koje nemaju struju, a njihove kuće ispunjavaju osnovni uslov- da tokom godine u tim mjestima ima dosta sunčanih dana.

“Obitelj Skočo je jedna od 24 porodice koje su dobile ovaj sistem za proizvdnju električne energije. To su domaćinstva koja su živjela pod svjetlom svijeće, bez tv-a i slično. Njima su pored solarnih panela, donirani frižideri i televizori, kako bi im bila olakšana svakodnevica”, ističe Arnesa Borčak, rukovoditeljica projekta.

UNDP u Bosni i Hercegovini fokusira se na četiri programske oblasti-ruralni i regionalni razvoj, društveno uključivanje i demokratsko upravljanje, pravda i sigurnost i energija i okoliš.

Solarni paneli na kući porodice Skočo

Pored svjetla, TV-a i frižidera, Smilja i Jovo Skočo najsretniji su i zbog činjenice što će im, kako kažu, sada unuci češće dolaziti.

“Dok su bili mali, nekako bi ih prevarili da ostanu, a kada su porasli, nema šanse. Najmlađa mi kaže: ‘Kako da ti dođem kada nemam gdje telefon napuniti’. Sada će biti sve drugačije”, poručuje Smilja.

Projekat “Zeleni ekonomski razvoj” biće nastavljen i u naredne tri godine. U sklopu tekuće faze, Vlada Švedske je obezbijedila novac. U naredne tri godine, 15 domaćinstava će dobiti električnu energiju na isti način kao i porodica Skočo iz okoline Berkovića.