Borba za čelno mjesto u HDZ-u preselila se „u bazu“. Počelo je u Slavoniji, gdje je u Valpovu raspušten glavni odbor stranke i u Osijeku, gdje se jedan Kosoričin pristaša potužio da ga „pritišču“ policajaci skloni bivšem ministru policije, a sada Kosoričinom protukandidatu Tomislavu Karamarku.
Bitka za čelno mjesto u HDZ-u sve je žešća, usprkos izbornom porazu i opozicionoj perspektivi sljedećih godina. Šest je kandidata – uz Jadranku Kosor tu je njen sadašnji zamjenik, Gospićanin i bivši ministar zdravstva Darko Milinović, bivši ministar unutarnjih poslova i bivši šef tajnih službi Tomislav Karamarko, bivši vicepremijer za investicije Ivan Domagoj Milošević i dva liječnika – Drago Prgomet i Milan Kujundžić, ulovljen da je 2003. godine „hodočastio“ na Pavelićev grob u Madridu.
Kako je izborni sabor HDZ-a tek u svibnju, sasvim su moguće i nove kandidature, a novost je da su se obračuni kandidata sa zagrebačkog Trga žrtava fašizma gdje je smještena središnjica HDZ-a počeli premještati u unutrašnjost.
U Valpovu u Slavoniji su – čini se – Kosoričini ljudi u „pospremanju“ pred izborni sabor raspustili Gradski odbor stranke. Protukandidat Karamarko reagirao je – pozivom na ostavke odgovornih.
„Moram reći da sam doista konsterniran takvim brutalnim napadom na demokratsku proceduru u stranci i da to osuđujem. To je jedna nečasna radnja i pozivam na ostavku svih onih koji su u tome sudjelovali“, kazao je Karamarko.
Te je kritike odmah odbio prvi valpovački HDZ-ovac, bivši ministar branitelja Tomislav Ivić, blizak Jadranki Kosor.
„Ne radi se ni o kakvom opredjeljivanju Županijskog odbora za ovog ili onog kandidata - to su priče!“ istaknuo je Ivić.
Struktura u lokalnim upravama ostala netaknuta
Na istom fonu bio je i osječki HDZ-ovac Josip Salapić, otvoreni pristaša Jadranke Kosor, koji je odbio u ponedjeljak Karamarkove kritike, ali i zatražio policijsku zaštitu, optužujući neizravno bivšeg prvog policajca Karamarka da preko svojih ljudi u službama na njega radi pritiske i podmetanja.
Što govori najava tako žestokih obračuna za čelno mjesto stranke koja je pred manje od dva mjeseca doživjela najveći poraz u svojoj dvadesetgodišnjoj povijesti, govori za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.
„HDZ je stranka sa prevelikim udjelom u biračkom tijelu da bi mogla biti otpisana. Ona će svojih 20 posto imati ovako i onako i u tom pogledu se na nju mora računati, pod pretpostavkom da samo vodstvo ili dio vodstva ne dovede do raspada stranke i do nastanka dvije ili tri manje stranke“, ocjenjuje Puhovski.
Politički analitičar Ivan Rimac za RSE podsjeća da je nakon gubitka izbora na državnoj razini HDZ-ova struktura u lokalnoj vlasti i lokalnim upravama javnih poduzeća ostala netaknuta.
„Oni su element kojim HDZ još uvijek snažno određuje svoj položaj u političkom prostoru. Ako ta struktura podrži nekog kandidata, onda smo praktički došli do konačne odluke“, kaže Rimac.
Rimac pita - što se čeka sa dugo najavljivanom reformom teritorijalnog ustroja, kojom bi se konačno ukinulo većinu jedinica lokalne samouprave koje nemaju novaca niti za plaću svog načelnika, nego i u tome kao i u svemu drugom ovise od središnjeg proračuna?
„S takvom promjenom bi se – prvo – ubrzalo lokalne izbore koji bi došli puno ranije i – drugo - dovelo bi se u stanje nesigurnosti sve ove sada pozicionirane lokalne moćnike i time znatno uzdrmalo ovu strukturu koja će održati HDZ i dalje u vodećoj poziciji na desnici, a možda i šire“, smatra on.
Bitka za čelno mjesto u HDZ-u sve je žešća, usprkos izbornom porazu i opozicionoj perspektivi sljedećih godina. Šest je kandidata – uz Jadranku Kosor tu je njen sadašnji zamjenik, Gospićanin i bivši ministar zdravstva Darko Milinović, bivši ministar unutarnjih poslova i bivši šef tajnih službi Tomislav Karamarko, bivši vicepremijer za investicije Ivan Domagoj Milošević i dva liječnika – Drago Prgomet i Milan Kujundžić, ulovljen da je 2003. godine „hodočastio“ na Pavelićev grob u Madridu.
Kako je izborni sabor HDZ-a tek u svibnju, sasvim su moguće i nove kandidature, a novost je da su se obračuni kandidata sa zagrebačkog Trga žrtava fašizma gdje je smještena središnjica HDZ-a počeli premještati u unutrašnjost.
U Valpovu u Slavoniji su – čini se – Kosoričini ljudi u „pospremanju“ pred izborni sabor raspustili Gradski odbor stranke. Protukandidat Karamarko reagirao je – pozivom na ostavke odgovornih.
„Moram reći da sam doista konsterniran takvim brutalnim napadom na demokratsku proceduru u stranci i da to osuđujem. To je jedna nečasna radnja i pozivam na ostavku svih onih koji su u tome sudjelovali“, kazao je Karamarko.
Te je kritike odmah odbio prvi valpovački HDZ-ovac, bivši ministar branitelja Tomislav Ivić, blizak Jadranki Kosor.
„Ne radi se ni o kakvom opredjeljivanju Županijskog odbora za ovog ili onog kandidata - to su priče!“ istaknuo je Ivić.
Struktura u lokalnim upravama ostala netaknuta
Na istom fonu bio je i osječki HDZ-ovac Josip Salapić, otvoreni pristaša Jadranke Kosor, koji je odbio u ponedjeljak Karamarkove kritike, ali i zatražio policijsku zaštitu, optužujući neizravno bivšeg prvog policajca Karamarka da preko svojih ljudi u službama na njega radi pritiske i podmetanja.
Jadranka Kosor na biralištu 4. prosinca
Što govori najava tako žestokih obračuna za čelno mjesto stranke koja je pred manje od dva mjeseca doživjela najveći poraz u svojoj dvadesetgodišnjoj povijesti, govori za RSE politički analitičar Žarko Puhovski.
„HDZ je stranka sa prevelikim udjelom u biračkom tijelu da bi mogla biti otpisana. Ona će svojih 20 posto imati ovako i onako i u tom pogledu se na nju mora računati, pod pretpostavkom da samo vodstvo ili dio vodstva ne dovede do raspada stranke i do nastanka dvije ili tri manje stranke“, ocjenjuje Puhovski.
Politički analitičar Ivan Rimac za RSE podsjeća da je nakon gubitka izbora na državnoj razini HDZ-ova struktura u lokalnoj vlasti i lokalnim upravama javnih poduzeća ostala netaknuta.
„Oni su element kojim HDZ još uvijek snažno određuje svoj položaj u političkom prostoru. Ako ta struktura podrži nekog kandidata, onda smo praktički došli do konačne odluke“, kaže Rimac.
Rimac pita - što se čeka sa dugo najavljivanom reformom teritorijalnog ustroja, kojom bi se konačno ukinulo većinu jedinica lokalne samouprave koje nemaju novaca niti za plaću svog načelnika, nego i u tome kao i u svemu drugom ovise od središnjeg proračuna?
„S takvom promjenom bi se – prvo – ubrzalo lokalne izbore koji bi došli puno ranije i – drugo - dovelo bi se u stanje nesigurnosti sve ove sada pozicionirane lokalne moćnike i time znatno uzdrmalo ovu strukturu koja će održati HDZ i dalje u vodećoj poziciji na desnici, a možda i šire“, smatra on.