"Obični heroji": Sjećanje na dobre ljude u ratnim strahotama

Plakat za film "Obični heroji"

U Sarajevu su nedavno boravili studenti iz 30 zemalja svijeta u sklopu Fallowship programa Alijanse Ujedinjenih nacija za civilizaciju. Domaćin susreta bio je Centar za postkonfliktna istraživanja iz Sarajeva.

Studenti su razgovarali o interetničkom dijalogu. Između ostalog, predstavljen im je projekt „Obični heroji“, za koji je ova organizacija prošle godine dobila prestižnu međunarodnu nagradu za interkulturalnu inovativnost.

Projekat „Obični heroji" bavi se temom moralne hrabrosti i spašavanja. Govori o običnim ljudima koji su u vrijeme rata, genocida i konflikta pokazali hrabrost i spasili drugog čovjeka.

Mads Hoeygard Jacobson, student iz Danske nakon panel diskusije je izjavio:

„Ovo je prvi put da sam posjetio Zapadni Balkan, Bosnu i Sarajevo. Mislim da je ovaj projekt veoma interesantan i bitan. Gledao sam film 'Obični heroji' i zaista je inspirativan. Interesantno je vidjeti različite perspektive ovdje, od različitih ljudi, ne samo Srba, Hrvata i Bošnjaka, već i židovske zajednice. Mislim da je ovaj projekt zaista veoma važan“, kazao je Mads.

Irma Vlaovnjak rođena je u Nizozemskoj, ali joj je prodica porijeklom iz Sarajeva. Projekt „Obični heroji“ govori o pozitivnoj strani rata i to je veoma važno pokazati drugima, smatra ona.

„Mislim da je veoma važno, da na ovaj način PCRC pokaže te priče drugima. Pri tome, ne mislim samo na grozne stvari koje su se desile, nego i na ljude koji su nešto dobro uradili“, kazala je Vlaovnjak.

Ovakvi susreti su idealna prilika da mladi iz različitih zemalja u svijetu saznaju što se dogodilo tijekom posljednjeg rata u BiH, naglašava Vlaovnjak.

„U Holandiji ljudi mojih godina ne znaju ništa o ratu koji se ovdje desio. To ih ne interesira, nikad nisu ništa čuli o tome. Zbog toga je važan ovaj panel“, zaključuje Vlaovnjak.

U Sarajevu su boravili i mladi sa područja Bliskog istoka, koje je trenutačno u žarištu rata. Velma Šarić, direktorica i osnivačica Centra za postkonfilktna istraživanja, smatra da će znanja koja su ovi mladi stekli u BiH moći prenijeti u njihove vlastite zemlje.

„Reakcije su pomiješane. Ovi mladi ljudi su mislili da je BiH dvadeset godina nakon rata u malo boljoj situaciji. Kada smo im objasnili da postdejtonska Bosna jako teško funkcioniše i kada su čuli da BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih, bili su šokirani“, dodaje Šarić.

U proces pomirenja u BiH uloženo je do sada mnogo novaca i vremena, ali on još uvijek nije dovoljno zaživio, smatra Šarić.

„Uvijek kažemo da je bitno da se mi aktivisti za ljudska prava okupljamo. Ali mi moramo invovolvrati nove mlade ljude i mi moramo naći i targitovati mjesta koja nemaju puno prilika. Uvijek kažem da trebamo raditi i u manjim mjestima. Velik gradovi imaju prilike, a šta se dešava s manjim mjestima koji čak nemaju ni interneta“, ističe Šarić.

Fallowship program Alijanse Ujedinjenih nacija za civilizaciju osnovan je 2010. godine sa ciljem jačanja interkulturalne razmjene i međurelgijskog povjerenja u Europi i svijetu.