Armenija se suočava s najtežim sukobom između crkve i države od sticanja nezavisnosti, dok tenzije rastu između premijera Nikol Pašinijana(Pashinian) i katolikosa Garegina II, vrhovnog poglavara Armenske Apostolske Crkve.
Spor je doveo do hapšenja, javnih optužbi i suprotstavljenih narativa o identitetu Armenije, upravljanju, geopolitičkoj orijentaciji – i o tome da li premijer poštuje ustav zemlje.
Ovaj sukob mogao bi preoblikovati politički pejzaž Armenije i odnose s dijasporom uoči parlamentarnih izbora u junu naredne godine.
O čemu je spor?
Vlada tvrdi da cilja na korupciju i ukorijenjene poslovne interese unutar crkve, koja pripada orijentalnoj pravoslavnoj tradiciji.
Na primjer, crkva, koja je po zakonu oslobođena poreza na imovinu, optužena je da koristi ovu pogodnost za bogaćenje. Međutim, nijedna zvanična pravna presuda niti nezavisna verifikacija do sada nije potvrdila ove tvrdnje.
Pašinijan je optužio Garegina II da je prekršio zavjet celibat time što je navodno postao otac djeteta i da predstavlja "prijetnju nacionalnoj sigurnosti Armenije".
Premijer je također nagovijestio da Garegin II i osobe bliske njemu – uključujući njegovog brata, koji je poglavar eparhije u Rusiji – imaju veze s stranim obavještajnim službama.
U nedavnom obraćanju parlamentu, Pašinijan je rekao: "Ne treba mi katolikos koji mene pokorno sluša; treba mi katolikos koji ne sluša višeg poručnika strane obavještajne službe i koji ne izvještava poručnike strane obavještajne službe na dnevnoj osnovi."
Crkva insistira da vlada prekoračuje svoje ustavne ovlasti.
Servis Radija Slobodna Evropa(RSE) za Armeniju kontaktirao je Istražni komitet, koji vodi preliminarne istrage ozbiljnih krivičnih djela, kao i Ured glavnog tužioca i Nacionalnu sigurnosnu službu, i saznao da nikada nije otvoren krivični predmet protiv Garegina II.
Kako je došlo do eskalacije?
Tenzije između crkve i države produbile su se nakon drugog rata Armenije s Azerbejdžanom oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah 2020. godine.
Rat je trajao šest sedmica prije nego što je stupilo na snagu primirje uz posredovanje Rusije, a rezultat je bio gubitak kontrole Armenije nad dijelovima regije.
U septembru 2023. godine, Baku je potpuno preuzeo Karabah od armenskih separatista nakon munjevite ofanzive.
Čitajte: Unutar 'nadrealnih' regiona Nagorno-Karabaha, dvije godine nakon što ih je Azerbejdžan ponovo preuzeoIzmeđu aprila i juna 2024. godine, crkveni sveštenik Bagrat Galstanian predvodio je proteste – najveće tokom Pašinijanovog mandata – zbog onoga što smatra teritorijalnim ustupcima Armenije Azerbejdžanu.
U to vrijeme služio je kao biskup eparhije Tavush, gdje su četiri sela vraćena Azerbejdžanu nakon što su bila pod armenskom kontrolom od prvog rata za Nagorno-Karabah, koji je završen 1994. godine.
Galstanian je kasnije uhapšen pod optužbom za planiranje državnog udara i pokušaj preuzimanja vlasti. Od aprila 2024. godine, četiri arhiepiskopa su uhapšena pod različitim optužbama.
Optužbe o vezama s Rusijom
Kada je Galstanian uhapšen, Rusija je reagovala oštrim tonom, a ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je na prekid onoga što je nazvao "neopravdanim napadima" na crkvu, koju je opisao kao "jedan od ključnih stubova armenskog društva".
Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzojan(Mirzoyan) uzvratio je optužbom da se Moskva miješa u unutrašnje poslove Armenije.
Neki analitičari tvrde da crkveni lideri, uključujući Garegina II, održavaju bliske veze s Rusijom.
"Postoji ruska povezanost s poglavarom crkve", rekao je Ričard(Richard) Giragosian, direktor Regionalnog centra za studije sa sjedištem u Jerevanu, za RSE.
Godine 2023. ruski predsjednik Vladimir Putin dodijelio je Gareginu II Orden časti za njegov "veliki doprinos razvoju kulturno-humanitarnih veza između Rusije i Armenije".
Giragosian dodaje da, iako optužbe o korupciji i vezama s Rusijom mogu biti opravdane, reakcija vlade je represivna: "Mislim da se vlada zanijela. Ovo je osveta. Previše je lično."
Optužbe da crkva ima veze s Rusijom pojavljuju se u trenutku kada armenska vlada ima pogoršane odnose s Moskvom. Pašinijan tvrdi da je Rusija napustila Armeniju tokom rata 2020. godine, što je potaknulo strateški zaokret prema EU i drugim zapadnim partnerima.
'Prava Armenija'
Pozadina sukoba između crkve i države je Pašinijanova doktrina "Prava Armenija". Prema premijeru, Armenija bi trebala ponovo usmjeriti nacionalni identitet na Republiku Armeniju, a ne na teritorije izvan svojih granica.
Pašinijan je rekao da fokusiranje na istorijsku domovinu Armenaca, koja uključuje dijelove Turske i Azerbejdžana, samo stvara geopolitičku ranjivost i ostavlja prostor za rusko uplitanje.
Predstojeći izbori
Sukob između crkve i države dolazi u osjetljivom trenutku za Armeniju, jer se zemlja približava parlamentarnim izborima u junu.
Analitičar Giragosian upozorava da vlada "ide predaleko, prebrzo", potkopavajući pravne norme i povjerenje javnosti.
"Ako se ovaj sukob nastavi i sljedeće godine, vlada će trpiti zbog pogoršanih odnosa s dijasporom i biće viđena kao nepotrebno osvetoljubiva", dodaje on.
Kritičari vladinih postupaka kažu da hapšenja sveštenstva i istrage protiv crkve narušavaju ustavnu podjelu crkve i države.
Još jedna osjetljiva tema je mirovni sporazum Armenije s Azerbejdžanom. Iako su predsjednici obje zemlje inicirali nacrt mirovnog sporazuma u augustu, puni ugovor još nije formalno potpisan niti ratifikovan.
Premijer, međutim, ne odustaje od pritiska, nedavno potvrdivši da je naredio Nacionalnoj sigurnosnoj službi da cenzuriše crkvene službe tako što je sveštenicima naloženo da ne spominju ime Garegina II tokom liturgija.
Pašinijan je branio svoje postupke, rekavši da kritikuje katolikosa kao obični vjernik koji poziva na reformu crkve, a ne kao premijer.
Priredila Elvisa Tatlić