"Prajd šetnja" centralnim ulicama Beograda održava se u subotu, 5. septembra u okviru ovogodišnje Nedelje ponosa LGBTI+ zajednice.
"Ima mesta za sve nas", slogan je koji su organizatori Beograd Prajda izabrali za 2026. godinu. Reč je o istom sloganu pod kojim je pre 25 godina bio prvi pokušaj organizovanja Parade ponosa u Srbiji, poznat kao "krvavi prajd".
Tadašnje okupljanje 2001. godine obeležilo je nasilje nad LBGTI+ aktivistima koje su na centralnim ulicama Beograda napali pripadnici desničarskih i navijačkih organizacija.
25 godina kasnije
Ovogodišnja kuma Prajda, novinarka televizije N1 Danica Vučenić, rekla je uoči šetnje da isti slogan Nedelje ponosa “pokazuje da nismo mnogo odmakli za 25 godina" a da su problemi ostali isti.
"Ukazuje i na kontekst - živimo u vremenu nasilja i ukazuje da se 'krvavi prajd' multifikovao", istakla je ona.
Vučenić je ocenila da u današnje vreme kada je i većina igrožena a manjina neuporedivo više, najvažnija solidarnost i odgovornost jednih prema drugima.
Kuma Prajda, novinarka televizije N1 Danica Vučenić, u parku Manjež pred Prajd šetnju u Beogradu.
Agata Milan Đurić, osnivačica organizacije Geten, aktivistkinja za ljudska prava i učesnica Prajda 2001. rekla je u obraćanju okupljenima da je te godine umesto pesmi koje je planirala da izvede, učesnike Prajda dočekalo brutalno nasilje.
Dvadeset pet godina kasnije, dodala je ona, iako su učinjeni izvesni pomaci u njihovim pravima, problem je što je nasilje opšte prisutno naročito u ruralnim oblastima gde pripadnici LGBTI+ zajednice "ne mogu da izađu iz svojih kuća".
Ona je rekla da sama činjenica da se učesnici Prajda nalaze u obruču policije, govori o stanju prava i odnosu prema LGBTI+ zajednici u Srbiji.
Glumica Mirjana Karanović obraća se učesnicima pred Prajd šetnju.
Kuma jednog od ranijih Prajdova Mira Karanoviće je rekla "život naš i niko nas neće sprečiti da živimo kako mi hoćemo".
"Svi mi idemo ka tome, izborićemo se za društvo koje je drugačije, koje neće biti puno mržnje i netolerantno", rekla je Karanović.
Transparenti u parku Manjež pred Prajd šetnju.
Učesnica Prajda Selena, rekla je za RSE da svake godine dolazim na Paradu ponosa, jer, kako je navela, želi "normalan, ravnoravan život".
"Ove godine više od svega i najvažnije mi je da se reši problem nasilja. Prema nama (LGBTI+ zajednici) ali i prema svima drugima koji u ovoj zemlji drugačije i slobodno misle", rekla je Selena.
Za ovogodišnji Prajd marš predviđena je šetnja centrom Beograda, pored glavnih državnih institucija - Vlade i Skupštine Srbije.
Kao i svake godine, LGBTI+ zajednica insistira na zakonskom regulisanju njihovih prava.
Čitajte:
Istorijat bez ponosaKako organizatori Nedelje ponosa ističu, zajednica i dalje čeka na usvajanje ključnih zakona, pre svega Zakonu o istopolnim zajednicama i Zakonu o rodnom identitetu i pravima interseks osoba.
"Prajd marš kao protestni i borbeni dan Nedelje ponosa i njen najvažniji segment, predstavlja priliku da LGBTI+ osobe javno iskažu nezadovoljstvo zbog nepostojanja zakona koji regulišu njihove živote", saopštili su organizatori.
Takođe, dodaju, da je to je prilika i da se iskaže, kako ističu, posebno nezadovljstvo, "zbog diskriminacije i nasilja koji su u društvu i dalje široko rasprostranjeni i isuviše često ostaju nekažnjeni".
Čitajte:
Rekordan broj incidenata protiv LGBT+ zajednice u Srbiji u 2025, saopštilo udruženje 'Da se zna'Organizatori su ocenili da je Prajd "čin vidljivosti i hrabrosti", prilika da zajednica postoji i protestuje u javnom prostoru, ali i da se LGBTI+ osobama koje ne mogu da žive slobodno i autentično, pošalje poruka solidarnosti.
Naveli su i da "samo društvo u kojem ima mesta za sve ljude može biti društvo pravde, demokratije i ljudskih prava, u kojem svako pripada i svako ima priliku da se ostvari".
Policija blizu parka Manjež pred Prajd šetnju u Beogradu, 5. septembar 2026.
Više od deset godina Prajd šetnja se jednom godišnje redovno održava u Srbiji ali događaje uvek prati jako prisustvo policije.
Tako je i ove godine.