Novi izvještaj organizacije za ljudska prava navodi kako su politička nesigurnost, pobunjeničko nasilje, siromaštvo i državna represija u Pakistanu stvorili jedan od najmanjkavijih obrazovnih sistema u svijetu, sprečavajući sistem da napreduje kad je riječ o obrazovanju djece, piše Radio Slobodna Evropa.
U svom izvještaju objavljenom 13. novembra pod nazivom „Da nahranim svoju kćerku, ili da je obrazujem? Barijere u obrazovanju djevojčica u Pakistanu“ Human Rights Watch navodi da se obrazovanje u zemlji, posebno za djevojčice, nije poboljšalo od međunarodnog samita u Oslu 2015. godine, na kojem je Pakistan proglašen "jednom od zemalja s najgorim obrazovanjem“.
U izvještaju se navodi da više od 22 miliona djece u zemlji ne pohađa školu, uključujući jednu trećinu djevojčica koje bi trebale ići u osnovnu školu i 21 posto svih dječaka u zemlji.
Dodaje se da od šestog razreda 59 posto pakistanskih djevojčica i 49 posto pakistanskih dječaka više ne pohađaju školu, a mnogi od njih prisiljeni su raditi kako bi pomogli svojim porodicama da sastave kraj s krajem.
Izvještaj krivi "političku nestabilnost, veliki utjecaj snaga sigurnosti na vladanje, represiju nad civilnim društvom i medijima, nasilnu pobunu i eskalaciju etničkih i vjerskih napetosti", za šta je navedeno da remeti pakistansko društvo i sprečava državu da pruži temeljne usluge kao što je obrazovanje.
U izvještaju se navodi kako neobrazovanje djevojčica u Pakistanu pomaže u održavanju nejednakosti spolova u zemlji, što je pogoršano visokom stopom nasilja nad ženama koje uključuje, silovanje, ubistva zbog „časti“, napade kiselinom, prisilne brakove i vjenčanja djece.
Iako su stope pohađanja škole u Pakistanu niske u cijeloj zemlji, neka područja su daleko gora od drugih.
Balokistan, najveća pokrajina u zemlji, saopćila je da oko 81 posto žena i 52 posto muškaraca nije završilo osnovnu školu 2014.-2015. Poražavajućih 75 posto žena i 40 posto muškaraca u toj jugozapadnoj regiji nikada nije pohađalo školu, navodi se u izvještaju HRW.
Nemogućnost vlasti da djeci osiguraju obrazovanje dovela je do velikog povećanja broja privatnih škola u Pakistanu. Dok je ekspanzija ovih novih škola dovela do povećanja pohađanja nastave u zemlji, mnoge siromašne porodice ne mogu ih priuštiti.
Mnoge od privatnih pakistanskih škola nisu provjerene i regulirane i često u njima rade loše osposobljeni nastavnici i nemaju dovoljno kvalitetnih nastavnih programa, stoji u izvještaju.
Nedostatak kvalitetnog obrazovanja također je doveo do ogromnog povećanja broja vjerskih škola, ili medresa, koje djeluju u Pakistanu. Takve su škole često jedina opcija za siromašnu djecu, jer većina ili sve troškove pokriva lokalna džamija ili druge vjerske institucije.
Vlada je izvijestila kako će 2016. godine oko 60 miliona Pakistanaca - između 6,8 i 7,6 miliona porodica - živjeti u siromaštvu, što je gotovo 30 posto stanovništva Pakistana.
U izvještaju se navodi da, iako dodatne privatne i vjerske škole u zemlji mogu donekle i nakratko odgovoriti na problem pakistanskog obrazovnog sistema, "ništa ne može osloboditi državu njene obaveze, prema međunarodnom i domaćem zakonu, da osigura da sva djeca dobiju pristojno obrazovanje - nešto što se danas jednostavno ne događa u Pakistanu."
Također se naglašava da pakistanski ustav nalaže da "država mora osigurati slobodno i obavezno obrazovanje svoj djeci od 5 do 16 godina na način koji je zakonom određen".
HRW je također kritizirao pakistansku vladu zbog nedostatka ulaganja u obrazovanje, ističući kako Islamabad troši znatno manje nego što je UNESCO preporučio u svojim smjernicama za obrazovanje.
Problem se dodatno pojačava, navodi izvještaj, kako djevojke postaju starije. Manje je srednjih škola, nego osnovnih, a fakulteti i univerziteti za djevojčice još su oskudniji i često su razdvojeni prema spolu.
Još jedan problem je nedostatak sigurnosti u zemlji, pri čemu mnoge porodice navode nasilje i druge zločine - uključujući seksualno uznemiravanje i otmice - kao razlog da ne šalju svoje djevojke u školu.
Između 2013. i 2017. godine stotine škola je napadnuto u Pakistanu. Najgori napad bio je masakr u decembru 2014. godine u Vojnoj javnoj školi u Pešavaru, gdje je poginulo 145 ljudi, od kojih su većina bila djeca.
Izvještaj HRW-a savjetuje Pakistanu da uloži više sredstava u obrazovanje i da koristi te resurse kako bi se borio s postojećim razlikama u spolovima i osigurao da više djece ima pristup kvalitetnim školama.
Također preporučuje da Islamabad povećava nadzor nad obrazovnim sistemom, približi se pokrajinskim vladama i razvije nacionalni akcioni plan da ukine dječije brakove do 2030. godine.
Izvještaj organizacije za ljudska prava temelji se na istraživanju provedenom u Pakistanu 2017. - 2018. godine, u kojem je razgovarano sa više od 200 učenika, nastavnika, roditelja i školskih administratora.