Marina Kavaz-Siručić: Pad podrške eurointegracijama

Marina Kavaz-Siručić

Direkcija za evropske integracije BiH objavila je rezultate istraživanja o tome kakav je stav građana prema procesu europskih integracija i članstvu Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. O tome govori glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH Marina Kavaz-Siručić

RSE: Šta pokazuju rezultati istraživanja o raspoloženju građana BiH za ulazak svoje zemlje u EU?


Kavaz-Siručić: Direkcija za evropske integracije je i ove, kao i prethodnih godina, provela istraživanje javnog mnijenja koje se tiče procesa integrisanja u Evropsku uniju, i u okviru tog istraživanja pitala bh. građane kako bi glasali kada bi sutra bio organizovan referendum sa pitanjem 'Da li podržavate ulazak u EU?'. Rezultati pokazuju da bi 78 posto bh. građana glasalo potvrdno, što je, ako shvatimo kao podršku procesu, određeni pad u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, u iznosu od sedam posto.

Građane koji bi glasali ZA, najviše bi opredijelila činjenica da bi ulazak u Evropsku uniju bio smatran kao povećanje kvalitetnih radnih mjesta i garancija trajnog mira i stabilnosti, dok su glavni razlozi oponenata ovom stavu ti da bi članstvo u Evropskoj uniji stvorilo veće troškove života i povećalo poreze, te dovelo do gubitka kulturne raznolikosti.

RSE: Šta je još razlog onim koji su protiv ulaska Bosne i Hercegovine u Europsku uniju?

Kavaz-Siručić: Kako rezultati pokazuju, upravo najjači argumenti euroskeptika, uslovno rečeno, odnosno građana koji ne bi podržali ideju članstva u Evropskoj uniji je bojazan od porasta troškova života u EU, koji je moguće podgrijan i krizom eurozone koja traje već nekoliko godina. Standardni argument koji nam se iz godine u godinu pojavljuje u istraživanjima je strah od gubitka kulturne raznolikosti, koji bi vrlo teško mogao biti opravdan upravo zbog činjenice da Evropska unija već dugi niz godina ističe moto 'Ujedinjeni u različitosti', i ima nekoliko mehanizama zaštite kulturne raznolikosti čak i malobrojnih naroda čije su države članice Evropske unije.


RSE: Kakvi su podaci bili u prethodnom istraživanju?


Kavaz-Siručić: Ovisno o tome na šta mislite, ukupna podrška procesu je, kao što sam rekla, ove godine nešto manja, ali je vrlo indikativno da je u poređenju s prošlogodišnjim istraživanjem, u ovom istraživanju čak 85 posto ispitanika, skoro 20 posto više, izjavilo kako smatra da reforme u Bosni i Hercegovini treba provoditi i bez toga da su uslov za članstvo u EU, prvenstveno zbog stvaranja boljih uslova života u Bosni i Hercegovini. Ako govorimo o reformama, ispitanici su na prvo mjesto izdvojili borbu protiv korupcije, zatim smanjenje poreskih opterećenja na rad i uklanjanje različitih prepreka zapošljavanju.

RSE: Da li su građani Bosne i Hercegovine dovoljno informirani o samom procesu integriranja zemlje u EU i kako oni te informacije dobijaju?

Kavaz-Siručić: Zanimljivo je da u ovogodišnjem istraživanju dvije trećine ispitanika smatra kako članstvo Bosne i Hercegovine nema alternativu, ali i pokazuje da građani nemaju dovoljno informacija o procesu jer čak trećina njih smatra da Bosna i Hercegovina već pregovara o članstvu u Evropskoj uniji. Većina ispitanika u istraživanju kazala je da informacije o procesu integrisanja dobija posredstvom TV programa i interneta. Ove godine nismo imali konkretno pitanje 'U kojoj mjeri ste informisani o procesu?', ali pitanja koja pokazuju da građani u velikom broju ne znaju u kojoj fazi integrisanja je Bosna i Hercegovina, pokazuju i da bi njihova informisanost mogla biti mnogo bolja.