Crnogorsko Ministarstvo finansija i Svjetska banka počeće ovih dana pregovore o kreditu vrijednom 85 miliona dolara, odnosno, 60 miliona eura, da bi se ponovo zakrpila rupa u budžetu.
Iako se najavljuje da će biti povoljniji od komercijalnih, konkretni uslovi će se znati tek po okončanju predstojećih pregovora.
S obzirom da se od prošlog septembra zadužila za više od pola milijarde eura, za sad je jedino izvjesno da se Crnoj Gori, dužnička omča, sve jače steže.
Iako se, već do aprila ove godine, za svega šest mjeseci, Crna Gora zadužila za preko pola milijarde eura, najavljuje se nova pozajmica od 60 miliona eura.
Crna Gora će u četvrtak početi pregovore sa Svjetskom bankom o definisanju uslova za ovaj kredit od koji treba da bude iskorišćen za finansiranje ovogodišnjeg budžetskog deficita, a novac bi trebalo da bude povučen u oktobru. Iz Ministarstva finansija je za sad samo napomenuto da se radi o dugoročnom kreditu povoljnijim od komercijalnih.
Crna Gora je krajem septembra prošle godine, realizovala prvu emisiju euro-obveznica, kojima je prikupila 200 miliona eura. Rok za izmirenje tog duga je pet godina, a u međuvremenu će se u godišnjim ratama, otplaćivati kamata, koja će ukupno biti skoro 80 miliona eura. Kada se dodaju ostali, administrativni troškovi, suma se penje za još nekoliko miliona.
Prije samo tri mjeseca, početkom aprila, Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, zadužila za još 180 miliona eura na međunarodnom tržištu kapitala. Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona eura.
Profesor Ekonomskog fakulteta Saša Popović, govoreći za RSE, izražava bojazan u vezi dugova koji se gomilaju i kapaciteta za njihovo vraćanje u roku.
"Plašim se da će zaduživanje Crne Gore postati nacionalni sport. U tako kratkom vremenu od tih 9 mjeseci tri puta se zadužujemo i i očigledno da neke stvari, sistemske se ne mogu rješavati domaćom akumulacijom. Dug se vremenom nagomilava. Ne znam kakvi su kapaciteti za otplatu tih dugova u doglednom vremenu. 2015. godina, odnosno početak 2016. je zaista blizu a tada dospijevaju na naplatu glavnice euro obveznica. Sada nova razmišljanja o novom zaduženju nijesu zaista ni malo svijetla informacija", kazao je Popović.
Krivokapić: Kalkulacija je čista
RSE: Bilo je ranije u Vladi komentara da se računa na amortizaciju tolikih zaduživanja kroz neki budući rast bruto društvenog proizvoda. Da li je to realno, da li je realan rast BDP?
Popović: Ja mislim da bi jedna takva konstatacija od strane Vlade da se amrotizacija zajmova može osloniti na rast društvenog bruto proizvoda mora dokumentovati u smislu koji su to generatori rasta BDP. Za tu smo informaciju, međutim ostali uskraćeni. Gdje to Vlada očekuje rast koji će pomjeriti ekonomiju Crne Gore naprijed?
RSE: Ako bi ste opasnost od ovolikog zaduženja ocjenjivali od jedan do deset, koliko bi to bilo?
Popović: Mislim da smo se primakli jednoj finoj sedmici.
Evropska unija i sama ima velike probleme zbog budžetskog deficita pojedinih država, od kojih je najproblematičnija Grčka, koja je na ivici bankrota. Ambasador Evropske Unije u Crnoj Gori, Leopold Maurer nije zabrinut zbog naglo rastućeg crnogorskog spoljnog duga.
"Uzevši u obzir činjenicu da Crna Gora trenutno ima euro i da ispunjava te uslove iz mastrihtskih kriterijuma i trenutno je u Crnoj Gori delegacija Svjetske banke i tu se razmatra o novom finansiranju Crne Gore, ja smatram da je situacija ovdje stabilna i ne vidim neke probleme u budućnosti", ocjenjuje Maurer.
Čini se da ni u vrhu države ne postoji zabrinutost u vezi rasta zaduženosti.
"Danas smo ja i premijer na redovnim konsultacijama razmatrali to pitanje i dobio sam uvjeravanja da ćemo pokušati da ostvarimo rast do 3 budžetskog deficita. Dobio sam uvjeravanja od premijera da će biti urađeno sve da dođemo do tih 3 procenta deficita", kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić.
Na pitanje šta je sa visokim nivoom zaduženosti, on odgovara:
"Kalkulacija je čista. Ako budžetski deficit bude sve manji neće biti potrebe za slijedećim zaduživanjem. Mi smo sada imali dva zaduživanja. Ako uspijemo da smanjimo budžetski deficit biće više sredstava za vraćanje tih kredita. Jedno od tih zaduživanja je bilo pokrivanje nekih manjih kredita i to je bilo tako u najvećem dijelu".
Iako se najavljuje da će biti povoljniji od komercijalnih, konkretni uslovi će se znati tek po okončanju predstojećih pregovora.
S obzirom da se od prošlog septembra zadužila za više od pola milijarde eura, za sad je jedino izvjesno da se Crnoj Gori, dužnička omča, sve jače steže.
Iako se, već do aprila ove godine, za svega šest mjeseci, Crna Gora zadužila za preko pola milijarde eura, najavljuje se nova pozajmica od 60 miliona eura.
Crna Gora će u četvrtak početi pregovore sa Svjetskom bankom o definisanju uslova za ovaj kredit od koji treba da bude iskorišćen za finansiranje ovogodišnjeg budžetskog deficita, a novac bi trebalo da bude povučen u oktobru. Iz Ministarstva finansija je za sad samo napomenuto da se radi o dugoročnom kreditu povoljnijim od komercijalnih.
Popović: Plašim se da će zaduživanje Crne Gore postati nacionalni sport. U tako kratkom vremenu od tih 9 mjeseci tri puta se zadužujemo i i očigledno da neke stvari, sistemske se ne mogu rješavati domaćom akumulacijom.
Prije samo tri mjeseca, početkom aprila, Crna Gora se još jednom, zbog servisiranja prethodnih dugovanja i krpljenja budžetskih rupa, zadužila za još 180 miliona eura na međunarodnom tržištu kapitala. Novac je ponovo pozajmljen na pet godina, a kamate će, samo za ovu pozajmicu, koštati više od 65 miliona eura.
Profesor Ekonomskog fakulteta Saša Popović, govoreći za RSE, izražava bojazan u vezi dugova koji se gomilaju i kapaciteta za njihovo vraćanje u roku.
"Plašim se da će zaduživanje Crne Gore postati nacionalni sport. U tako kratkom vremenu od tih 9 mjeseci tri puta se zadužujemo i i očigledno da neke stvari, sistemske se ne mogu rješavati domaćom akumulacijom. Dug se vremenom nagomilava. Ne znam kakvi su kapaciteti za otplatu tih dugova u doglednom vremenu. 2015. godina, odnosno početak 2016. je zaista blizu a tada dospijevaju na naplatu glavnice euro obveznica. Sada nova razmišljanja o novom zaduženju nijesu zaista ni malo svijetla informacija", kazao je Popović.
Krivokapić: Kalkulacija je čista
RSE: Bilo je ranije u Vladi komentara da se računa na amortizaciju tolikih zaduživanja kroz neki budući rast bruto društvenog proizvoda. Da li je to realno, da li je realan rast BDP?
Popović: Ja mislim da bi jedna takva konstatacija od strane Vlade da se amrotizacija zajmova može osloniti na rast društvenog bruto proizvoda mora dokumentovati u smislu koji su to generatori rasta BDP. Za tu smo informaciju, međutim ostali uskraćeni. Gdje to Vlada očekuje rast koji će pomjeriti ekonomiju Crne Gore naprijed?
RSE: Ako bi ste opasnost od ovolikog zaduženja ocjenjivali od jedan do deset, koliko bi to bilo?
Popović: Mislim da smo se primakli jednoj finoj sedmici.
Evropska unija i sama ima velike probleme zbog budžetskog deficita pojedinih država, od kojih je najproblematičnija Grčka, koja je na ivici bankrota. Ambasador Evropske Unije u Crnoj Gori, Leopold Maurer nije zabrinut zbog naglo rastućeg crnogorskog spoljnog duga.
"Uzevši u obzir činjenicu da Crna Gora trenutno ima euro i da ispunjava te uslove iz mastrihtskih kriterijuma i trenutno je u Crnoj Gori delegacija Svjetske banke i tu se razmatra o novom finansiranju Crne Gore, ja smatram da je situacija ovdje stabilna i ne vidim neke probleme u budućnosti", ocjenjuje Maurer.
Čini se da ni u vrhu države ne postoji zabrinutost u vezi rasta zaduženosti.
"Danas smo ja i premijer na redovnim konsultacijama razmatrali to pitanje i dobio sam uvjeravanja da ćemo pokušati da ostvarimo rast do 3 budžetskog deficita. Dobio sam uvjeravanja od premijera da će biti urađeno sve da dođemo do tih 3 procenta deficita", kazao je predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić.
Na pitanje šta je sa visokim nivoom zaduženosti, on odgovara:
"Kalkulacija je čista. Ako budžetski deficit bude sve manji neće biti potrebe za slijedećim zaduživanjem. Mi smo sada imali dva zaduživanja. Ako uspijemo da smanjimo budžetski deficit biće više sredstava za vraćanje tih kredita. Jedno od tih zaduživanja je bilo pokrivanje nekih manjih kredita i to je bilo tako u najvećem dijelu".