Elektrana izgrađena na mjestu gdje gasovodi Sjeverni tok izlaze na kopno, u sjeveroistočnoj Njemačkoj, zatvorena je nakon sabotaže tih gasovoda. Postrojenje se sada demontira i šalje u Ukrajinu.
Industrijska elektrana Greifswald u Lubminu u većinskom je vlasništvu njemačke kompanije Securing Energy for Europe (SEFE). Adrianne Montgobert, portparolka ove kompanije u državnom vlasništvu, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je u toku demontaža postrojenja, a da njegov transport organizuje tim iz Naftogasa, ukrajinskog naftnog i gasnog giganta.
Gasovodi Sjeverni tok, koji se protežu ispod Baltičkog mora od Rusije do Njemačke, više nisu u funkciji.
Portparolka je u imejlu navela: "Razmotrene su sve opcije za ponovnu upotrebu i prodaju [postrojenja u Lubminu], uključujući i konkretne pregovore o prodaji, ali nije pronađeno komercijalno isplativo rješenje". Doniranje postrojenja Ukrajini, dodala je Montgobert, viđeno je kao "najbolja alternativa njegovom uništavanju", nakon što je u aprilu 2023. godine prestalo sa radom.
Arhivska fotografija industrijskog postrojenja iz septembra 2022. godine, smještenog pored mesta gdje gasovodi Severni tok iz Rusije izlaze na njemačko kopno.
Energetska infrastruktura Ukrajine bila je posljednjih nedelja više puta meta ruskih napada, u okviru koordinisanih napora da se predstojeći zimski mjeseci pretvore u oružje. Premještanje postrojenja iz Lubmina trebalo bi da bude završeno u "prvom kvartalu" 2027. godine, izjavila je Montgobert.
Glavna opoziciona stranka, Alternativa za Nemačku (AfD), u maju je podnijela prijedlog da se zaustavi premještanje postrojenja u Ukrajinu, tvrdeći da bi njegovo uklanjanje "ograničilo buduće opcije u energetskoj politici". AfD se zalaže za prekid vojne pomoći Ukrajini i ukidanje sankcija Rusiji.
Gerold Juergens, predsjednik Poslovne asocijacije Zapadne Pomeranije, aludirao je na navode da Ukrajina stoji iza uništenja gasovoda Severni tok kada je za jedan njemački medij izjavio: "Mnogi ljudi imaju utisak: prvo dignu gasovod u vazduh, a zatim odnesu elektranu. To se nikome ne može objasniti".
U Hamburgu je u toku suđenje pripadniku ukrajinskih specijalnih snaga, optuženom da je predvodio tim koji je izvršio sabotažu gasovoda Sjeverni tok. Kijev je negirao umiješanost u eksplozije u kojima su u septembru 2022. godine oštećena tri od četiri kraka podmorskih gasovoda Sjeverni tok.
Montgobert je navela da je odluka da se postrojenje u Greifswald pokloni Kijevu "naišla na razumijevanje" radnika koji su njime upravljali. Demontaža se odvija "glatko, bez ikakvih primedbi dugogodišnjih zaposlenih ili rukovodilaca", rekla je Montgobert.
Autotransformator koji se utovaruje za transport iz Litvanije u Ukrajinu 2023. godine.
Prebacivanje postrojenja iz Lubmina dio je šire inicijative, koju predvodi EU, a koja podrazumijeva prenos komponenti energetskih postrojenja, a u nekim slučajevima i čitavih postrojenja koja su povučena iz upotrebe, u Ukrajinu.
U septembru, Litvanija se obavezala da će donirati stotine tona opreme iz nuklearne elektrane Ignalina, koja je zatvorena 2009. godine. U decembru 2025. godine, EU je završila demontažu i premještanje kompletne termoelektrane na gas iz Litvanije u Ukrajinu.
Termoelektrana-toplana u Vilnjusu dopremljena je putem 149 zasebnih pošiljki, ukupne težine 2.399 tona. Postrojenje nije ponovo sastavljeno u cjelini, već su njegovi dijelovi iskorišćeni u ukrajinskim energetskim objektima.
Portparol EU izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Ukrajini, od početka ruske invazije 2022. godine, pružena pomoć za energetsku bezbjednost u vrijednosti većoj od četiri milijarde eura, što "može da obezbijedi proizvodnju energije dovoljnu za potrebe oko 9,6 miliona ljudi".
"Nastavljamo čvrsto da stojimo uz Ukrajinu i pomažemo Ukrajincima da prebrode ovu zimu", dodao je portparol, odbivši da komentariše koliki je dio donirane energetske infrastrukture uništen u ruskim napadima raketama i dronovima.
Električni transformator koji se priprema za otpremu u Ukrajinu, u skladištu koje se nalazi u logističkom čvorištu Mehanizma civilne zaštite EU u Rumuniji, u julu 2023. godine.
U saopštenju ukrajinskog Ministarstva energetike iz jula izražena je zahvalnost zemljama EU koje su donirale komponente za energetska postrojenja, a navedeno je i da su, u cilju eventualnog prebacivanja u Ukrajinu, pregledana i druga energetska postrojenja koja više nisu u upotrebi u Letoniji, Litvaniji, Slovačkoj, Austriji, Hrvatskoj i Holandiji.
Sljedeće postrojenje koje će biti prebačeno u Ukrajinu jeste termoelektrana-toplana Riga CHP-2 u Letoniji.
Izvor iz Brisela rekao je 11. novembra za RSE da se trenutno razmatra i mogućnost prebacivanja dvije termoelektrane na ugalj u Njemačkoj, koje više nisu u funkciji. Ovaj izvor iz EU nije želio da navede o kojim je njemačkim postrojenjima riječ, navodeći kao razlog zabrinutost zbog moguće sabotaže.