Klinika za ginekologiju i akušerstvo, Sarajevo, foto: Midhat Poturović
I dok se svjetska populacija povećala na sedam milijardi, prirodni priraštaj Bosne i Hercegovine sve je niži i niži, tako da je natalitet u prošloj godini pao za tri posto u odnosu na 2009. Bračni parovi rijetko se odlučuju na rađanje više od jednog djeteta.
Teška ekonomska situacija i nepostojanje adekvatne socijalne zaštite prepreke su za većinu bh. bračnih parova kada je u pitanju proširenje porodice. Sunčica Grujić, majka četiri djevojčice, prije deset godina vratila se iz Njemačke i danas živi u Banjoj Luci.
„Ja sam npr. imala za prvo dijete 300 maraka, s tim da svako sljedeće ima, naravno, više. Na četiri djevojčice ovdje u BiH, u Banjoj Luci, imam dječiji dodatak u visini od 175 maraka. Žele da natalitet naraste, a ne podstiču ih nimalo“, kaže Sunčica Grujić.
Svakodnevni problemi sa kojima se mladi bračni parovi susreću ne ostavljaju im dovoljno prostora da razmišljaju o djeci. Nedim Čudić je već tri godine u braku sa suprugom Adrijanom. Oni planiraju roditeljstvo, ali zbog postojeće situacije to još uvijek ne mogu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Šestmilijarditi Zemljanin živi od obećanja
„Još uvijek ne možemo planirati porodicu onako kako smo to mislili u trenutku kad smo kupovali stan i kad smo planirali vjenčanje. Naravno da smo opterećeni zakupom sadašnjeg stana“, navodi Nedim Čudić.
Demografska slika Bosne i Hercegovine je nepovoljna - natalitet je u prošloj godini pao za tri posto u odnosu na 2009.
„Po statistici UN-a prirodni prirašataj u BiH je među najnižim u svijetu. Uzima se u obzir i to da je trenutno u BiH ekonomska situacija prilično loša. Drugi razlog je da dosta mladih u BiH ne vidi neku perspektivu u BiH“, navodi šef Ureda populacijskog fonda UN-a Faris Hadrović.
Godišnje 5.000 građana manje
Prema izvještaju agencije Euromonitor, BiH će za 20 godina imati skoro 20 odsto stanovnika manje. Zbog osjetnog pada nataliteta Bosni i Hercegovini sve više prijeti „bijela kuga“. U poslijeratnom periodu stopa prirodnog priraštaja u stalnom je padu, a i ove godine je negativna.
„Broj živorođene djece od 2010. kad gledamo u odnosu na 2009. ima pad od 2,96 posto, a rast broja umrlih je 0,61 posto“, pojašnjava direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović.
Da BiH postaje zemlja staraca nesumnjivo pokazuju istraživanja stručnjaka prema kojima se godišnje broj građana u BiH smanjuje za pet hiljada. Koliko je alarmantan trend opadanja nataliteta svjedoči podatak koji je iznio demograf Stevo Pašalić. On navodi da se nakon četiri, pet godina u RS „gubi“ skoro cijela jedna generacija koja se upisuje u osnovnu školu:
„U RS-u u odnosu na prije 11, 12 godina imamo oko 30.000 učenika manje u osnovnoj školi. BiH u posljednje dvije, tri godine zakoračila je u negativnu stopu prirodnog priraštaja, ili kako mi to kažemo - u proces depopulacije“, kaže Pašalić.
Koliko BiH gubi stanovnika godišnje nemoguće je tačno utvrditi jer od 1991. godine nije izvršen popis stanovništva. Asim Balić, profesor na tuzlanskom Univerzitetu koji je angažovan i u Zavodu za humanu reprodukciju, ističe kako je loše stanje u društvu jedan od glavnih razloga stalnog pada nataliteta u BiH.
„Žena koja je zaposlena i koja ostane trudna i porodi se ima znatno manju platu nego dok je radila, tako da su u pitanju egzistencijalni problemi, pa se u svakom slučaju parovi koji imaju skromna primanja vrlo teško odlučuju na takav korak dok ne riješe egzistenciju. Npr. ako nemaju stan, plaćaju stanarinu i sve ostalo, tako da su to momenti koji su značajno limitirajući za ovu populaciju“, naglašava Asim Balić.
