Nafta poskupljuje – region uvodi mjere, Vlada Sjeverna Makedonije razmatra

Neizvjesnost oko sukoba na Bliskom istoku i njegovog ekonomskog uticaja ostaje u centru pažnje nakon što su cijene nafte premašile 100 dolara po barelu, a Hormuški moreuz, kroz koji dnevno prolazi oko 20 posto globalne trgovine naftom, efektivno je zatvoren.

Cijene nafte skočile su za više od pet posto u utorak, jer nekoliko zemalja nije prihvatilo zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da pomognu u obezbjeđivanju ključnog Hormuškog moreuza, dok je Iran nastavio da gađa susjedne zemlje koje proizvode sirovu naftu.

Ovim rastom od pet posto nadoknađen je oštar pad iz prethodnog dana, koji je uslijedio nakon što je šef Međunarodne agencije za energiju (IEA) izjavio da se može iskoristiti više zaliha ukoliko bude potrebno, javlja novinska agencija Frans pres.

Čitajte: Ko plaća rast cijena goriva?

Ova neizvjesnost je razlog zbog kojeg su zemlje iz regiona u protekle dvije sedmice primijenile različite modele za ublažavanje cjenovnog šoka nastalog rastom cijene nafte.

Zajedničko za većinu makedonskih susjeda jeste to što su brzo reagovali, dijelom direktnim, dijelom indirektnim mjerama. Za razliku od njih, makedonska vlada za sada kaže da aktivno prati stanje s cijenama goriva i razmatra nekoliko mogućih mjera koje bi "pravovremeno sprovela".

"Među opcijama koje se razmatraju je smanjenje PDV‑a s 18 posto na 10 posto, uz mogućnost dodatnog smanjenja, zavisno od kretanja na svjetskim tržištima. Cilj je zaštita životnog standarda, smanjenje cjenovnog pritiska i održavanje ekonomske stabilnosti", navodi se u odgovoru Vlade na pitanja Radija Slobodna Evropa.

U odgovoru se ističe i da Vlada planira pravovremeno reagovati ograničavanjem cjenovnih pritisaka, te da je u tu svrhu održala sastanak sa predstavnicima lanaca supermarketa i hipermarketa radi odgovornog i fer ponašanja na tržištu.

"Nadležne institucije, kao što su Državni tržišni inspektorat i Komisija za zaštitu konkurencije, pratit će ponašanje trgovaca, a kontrole na terenu će se nastaviti. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, biće preduzete odgovarajuće mjere radi fer ponašanja i zaštite građana", stoji u odgovoru Vlade.

Ranije ovog vikenda premijer Hristijan Mickoski ponovo je izjavio da se sastao s velikim distributerima nafte i naftnih derivata, te da su zaključili kako zemlja ima dovoljno zaliha.

"Ukoliko cijena, u skladu sa zakonom, ode iznad 800 dolara po toni, tada možemo smanjiti akcizu od 800 do 1.000 dolara po toni za jedan denar, a od 1.000 do 1.200 dolara po toni za dva denara. Iznad toga i za četiri denara možemo smanjiti akcizu. Tako da imamo mehanizme koje planiramo primijeniti ukoliko se sve ovo nastavi, ali se nadamo da se to neće desiti", izjavio je Mickoski za TV Ora.

Čitajte: Srbija ograničava cene goriva, zabranom izvoza pogođene zemlje susedi

Regulatorna komisija za energetiku: Dizel poskupio zbog globalnog rasta cijena i kursa dolara

Cijene goriva u zemlji drugu sedmicu zaredom su se povećale, u prosjeku za oko 9 posto u odnosu na prošlu sedmicu, iako je nakon početnog rekordnog rasta cijena sirove nafte pala na svjetskim berzama.

Iz Regulatorne komisije za energetiku kažu da "referentne cijene naftnih derivata bilježe značajno povećanje, posebno kod dizela, a dodatni uticaj ima i viši kurs dolara", zbog čega su maloprodajne cijene korigirane naviše.

Nova cijena dizela, koja će biti na snazi do kraja sedmice, dostigla je 92 denara po litru, što je povećanje od 6,5 denara u odnosu na prethodnu sedmicu.

Srbija smanjila akcizu, Hrvatska ograničila maloprodajne cijene nafte

Za poređenje, Vlada Srbije je 13. marta donijela odluku o smanjenju akcize na naftne derivate za 20 posto. Ova mjera će biti privremena i važit će do 15. aprila.

"Zbog povećanih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, država je preuzela teret na sebe i smanjuje iznos akciza za bezolovni benzin i dizel", navodi se u saopštenju Vlade koje prenosi srpska državna televizija RTS.
Dodatno, do 19. marta u Srbiji je na snazi zabrana izvoza nafte i naftnih derivata.

Čitajte: Države Zapadnog Balkana pred rastom cena nafte i gasa

Hrvatska vlada je 9. marta održala vanrednu sjednicu radi ponovnog uvođenja ograničenja cijena goriva kao odgovor na nestabilnost na Bliskom istoku i tekući rat u Iranu, koji utiče na globalna tržišta nafte. Maksimalne maloprodajne cijene stupile su na snagu 10. marta i važit će dvije sedmice.

Grčka i Bugarska s mjerama protiv profiterstva

Grčka je 11. marta objavila ograničavanje profitnih marži na gorivo i proizvode na policama supermarketa u periodu od tri mjeseca kako bi se spriječile špekulacije izazvane rastom cijena energije uzrokovanim ratom između SAD-a i Izraela protiv Irana, javila je novinska agencija Reuters.

"Očigledno, ne možemo se nositi s povećanjem primarnih cijena, ali svakako šaljemo poruku da ova ekonomska kriza ne treba dovesti do profiterstva", izjavio je grčki premijer Kirijakos Micotakis nakon objave odluke.

Kako bi spriječila kompanije koje trguju gorivom da neopravdano profitiraju od rastućih cijena energije na štetu potrošača, grčka vlada je saopštila da će uvesti ograničenje od 12 centi po litru iznad veleprodajne cijene benzina i dizela na benzinskim pumpama, dok će se supermarketi suočiti s kaznama do 5 miliona eura ako njihove profitne marže premaše prosjek za 2025. godinu.

Privremena vlada Bugarske je 12. marta pripremila mjere za podršku domaćinstvima i biznisima zbog povećanja cijena goriva.

Planirana je direktna finansijska pomoć za osobe s nižim prihodima, koja će biti uplaćivana na njihove bankovne račune ukoliko cijene nastave rasti. Početni budžet mjere je oko 30 miliona eura, a sredstva bi trebala biti isplaćivana mjesečno, javila je bugarska novinska agencija BNR.

Čitajte: U Severnoj Makedoniji transport prvi na udaru nakon vojne operacije protiv Irana

Dodatno, bugarska Nacionalna agencija za prihode najavila je pojačanu kontrolu benzinskih pumpi kako bi pratila da povećanja cijena goriva nisu rezultat špekulacija.

Od zemalja Zapadnog Balkana, bez jačih mjera za sada je Albanija, gdje su regulatori prije sedmicu dana najavili da prate tržišta goriva na veliko i malo, posebno cijene benzina i dizela na pumpama.

Za razliku od nje, kosovska vlada je uvela limit na profitne marže pri prodaji goriva. Dana 4. marta kosovska ministrica industrije, preduzetništva i trgovine, Mimoza Kusari-Lila, objavila je odluku o uvođenju privremene granice za maksimalno dozvoljenu maržu na goriva koja se prodaju na kosovskom tržištu, objavio je list "Gazeta ekspres".