Pojačane mjere sigurnosti u RS-u uz neobrazložene tvrdnje o prijetnjama iz Federacije

Naglo podizanje bezbjednosnih mjera u Republici Srpskoj zbog eskalacije sukoba na Bliskom Istoku praćeno je i tvrdnjama MUP-a RS-a da u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH "postoje pojedinci povezani s ekstremističkim grupama".

To je pokrenulo dileme o motivima ovog poteza, ali i o mogućim političkim porukama koje se šalju pod oznakom "procjene rizika".

Istovremeno, širenje sukoba nakon američko-izraelske intervencije u Iranu i iranskog odgovora projektilima na ciljeve u regiji, aktiviralo je ojačanih mjera širom Evrope, uključujući i one koje se uobičajeno odnose na zaštitu diplomatskih i kulturnih misija država uključenih u sukob.

više u blogu rse SAD potvrdio potapanje iranskog broda kod Šri Lanke

I dok institucije u RS-u tvrde da djeluju preventivno, u Ministarstvu bezbjednosti BiH, kao ni u MUP-u u Federacije BiH, nisu odmah odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li su i u drugim dijelovima zemlje uvedene pojačane mjere, niti kako komentarišu navode i postupke entitetskog MUP-a.

Šta je uradio MUP RS-a?

Od 2. marta na ulicama Banjaluke u blizini Jevrejskog kulturnog centra su stacionirani pripadnici Policije RS naoružani dugim cijevima. Reporter RSE primijetio je i pojačano patroliranje policijskih snaga u tom gradu.

U saopštenju za javnost iz MUP-a RS, navedeno je kako su pojačane mjere bezbjednosti uvedene s ciljem "sprečavanja eventualnih terorističkih napada na području Republike Srpske, s posebnim fokusom na Jevrejski kulturni centar u Banjaluci i druge jevrejske zajednice" u tom bh. entitetu.

Kako ističu, dodatni oprez uslovljen je i informacijama o "povezanosti pojedinaca iz Federacije BiH sa ekstremističkim grupama te njihovom učešću u terorističkim napadima u BiH i inostranstvu".

Iz MUP-a RS nisu odgovorili na upit RSE da obrazlože ove tvrdnje, odnosno da li posjeduju neke informacije o potencijalnim opasnostima od napada.

Nije odgovoreno ni da li su pojačane mjere uvedene uvedene u koordinaciji sa drugim policijskim tijelima u BiH, kao niti da li oko toga sarađuju sa nekim od zemalja regije.

U saopštenju od 2. marta, navedeno je kako u aktivnostima učestvuju pripadnici Specijalne antiterorističke jedinica MUP-a i Žandarmerija RS, koji vrše pojačan nadzor i preventivne kontrole objekata od posebnog značaja.

Pozvani su i građani da svaku sumnjivu aktivnost prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na broj 122, dodajući i da je trenutna situacija "stabilna".

Bivši direktor Policije FBiH: 'Neprimjerene insinuacije iz RS o prijetnjama'

Zlatko Miletić, nekadašnji direktor Uprave policije Federacije BiH, a danas delegat u Domu naroda državnog Parlamenta za RSE ističe kako se podizanje bezbjednosnih mjera u situacijama međunarodnih kriza ne može tumačiti kao znak nove ili nepoznate prijetnje, već kao standardizovana praksa policijskih agencija.

Prema njegovim riječima, prvi dio obrazloženja MUP-a RS-a, onaj koji govori o podizanju stepena zaštite oko jevrejskih i drugih štićenih objekata, "potpuno je u skladu s procedurama" koje obavezuju sigurnosne strukture u svim evropskim državama.

Zlatko Miletić: Ne podiže se nivo sigurnosti samo oko jevrejskih objekata

"Da budemo potpuno jasni, ne podiže se nivo sigurnosti samo oko jevrejskih objekata, nego se principijelno, sa profesionalnog policijskog aspekta, na svim posebno zaštićenim objektima mora povećati stepen sigurnosti kad dođe do ovakvih međunarodnih tenzija", objašnjava Miletić.

Dodaje da su takvi objekti jasni: ambasade, konzulati, rezidencije, pa i kulturni centri država uključenih u rat ili međunarodni sukob.

"To je običajna situacija, nešto što se radi svuda u Evropi i svijetu. Postoje takozvani elaborati zaštite i policijske agencije su dužne da ih poštuju", ističe.

Međutim, Miletić posebno izdvaja dio saopštenja MUP a RS, u kojem se implicira da bi eventualna teroristička prijetnja mogla doći iz Federacije BiH zbog "povezanosti pojedinaca sa ekstremističkim grupama".

Takve navode ocjenjuje kao potpuno neprimjerene.

"Taj kontekst je vrlo neprimjeren i vrlo bezobrazan. U Sarajevu smo od 1992. do 1995. sačuvali sve objekte pod našom kontrolom, uključujući vjerske objekte svih konfesija, i nijedan nije stradao. Nema nikakvog razloga da se sada insinuira da će nešto doći iz Federacije", naveo je.

Naglašava da se ovakve tvrdnje lako mogu zloupotrijebiti u političke svrhe, iako ne odgovaraju terenskoj realnosti.

"To su besmislice koje oni tamo valjaju“, kaže, uz ogradu da, bez obzira na političku retoriku, sigurnosne službe uvijek moraju biti na oprezu kako se međunarodna kriza ne bi “zloupotrijebila za neki drugi vid destabilizacije".

Šta kažu u jevrejskoj zajednici?

U Republici Srpskoj danas postoji tek nekoliko aktivnih jevrejskih objekata, Jevrejski kulturni centar i sinagoga u Banjaluci te sinagoga u Doboju.

Pored njih, očuvana su i groblja u Doboju i Bijeljini, dok su ostali istorijski objekti nestali tokom Drugog svjetskog rata i kasnijih razaranja.

Iz Jevrejske opštine Banja Luka nisu odgovorili na upit RSE da komentarišu pojačani bezbjednosni nadzor nakon odluke MUP-a RS-a.

Policija ispred Jevrejskog kulturnog centra u Banjoj Luci, mart 2026.

A Vladimir Andrle, predsjednik sarajevskog jevrejskog društva La Benevolencija, kaže da zajednica nije dobila nikakva upozorenja o posebnoj prijetnji.

"Kad se pojavila ta vijest, odmah smo pitali i rečeno nam je da nema nikakvih posebnih prijetnji", kaže Andrle.

Vladimir Andrle: Kao Jevrej u Sarajevu ne osjećam da je išta drugačije nego prije nego što je počeo rat u Iranu

Navodi da su u kontaktu sa bezbjednosnim organima dobili potvrdu da se radi samo o "malo većoj pažnji" zbog globalne situacije, ali ne i o bilo kakvoj konkretnoj opasnosti: "Nije prijavljeno ništa problematično u tom kontekstu", naveo je.

O potezima u RS ističe da ne želi spekulisati.

"Ne mogu komentirati odluke unutar RS-a, oni vjerovatno imaju neka svoja saznanja zbog kojih su podigli nivo sigurnosti."

Govoreći o stanju u Sarajevu, Andrle ističe da se osjećaj sigurnosti nije promijenio uprkos globalnim događajima.

"Kao Jevrej u Sarajevu ne osjećam da je išta drugačije nego prije nego što je počeo rat u Iranu. Jedino što primjećujemo jeste pojačani antisemitizam na društvenim mrežama, što uvijek jeste zabrinjavajuće, ali u realnom prostoru nema promjena", istakao je Andrle za RSE.

Upozorenja u zemljama EU

Iran je zaprijetio napadima na evropske gradove ako se evropske zemlje uključe u vojnu operaciju koju predvode Sjedinjene Američke Države i Izrael.

Kao odgovor na prijetnje, više evropskih država pojačalo je sigurnosne mjere, dok su Velika Britanija, Francuska i Grčka već poslale vojne avione, ratne brodove i helikoptere na Kipar nakon što su iranski dronovi napali britansku vojnu bazu na tom otoku.

Njemački sigurnosni stručnjaci upozorili su na mogućnost napada iranskih "spavačkih ćelija" u Evropi nakon što je u Iranu izdata fetva kojom se poziva na osvetu za smrt ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u američko-izraelskim napadima.

Njemačke vlasti pojačale su nadzor, dok sigurnosne službe upozoravaju da bi fetva mogla potaknuti pojedinačne napade ili aktiviranje postojećih mreža simpatizera Irana u Evropi.

Stručnjaci navode da Iran već decenijama koristi mreže povezane s Revolucionarnom gardom za operacije u Evropi, a vlasti u Njemačkoj kažu da trenutno nema konkretnih prijetnji, ali da se sigurnosna situacija može brzo promijeniti i da je nadzor pojačan, piše Euronews.

Iran se u prošlosti dovodio u vezu s pokušajima atentata, napadima i zastrašivanjem političkih protivnika u više evropskih zemalja, često uz korištenje kriminalnih grupa kako bi se prikrila direktna odgovornost, piše Politico.

Osim fizičkih napada, stručnjaci upozoravaju i na rizik od cyber napada.

Iran se smatra jednim od glavnih cyber protivnika Zapada, zajedno s Rusijom, Kinom i Sjevernom Korejom. Evropske institucije posebno upozoravaju na mogućnost napada na državne institucije i kritičnu infrastrukturu, poput energetskih i transportnih sistema.

Iako trenutno nema dokaza o širokim cyber napadima na Evropu, stručnjaci smatraju da bi se rizik mogao povećati ukoliko evropske zemlje otvoreno podrže američke i izraelske vojne operacije protiv Irana.

Teroristički napadi i prijetnje u BiH

Posljednji napad u BiH okvalifikovan kao teroristički dogodio se u oktobru 2024. u Bosanskoj Krupi, gdje je četrnaestogodišnjak ubio jednog i ranio drugog policajca u lokalnoj stanici, čime je nakon gotovo deset godina ponovo otvoreno pitanje terorizma u zemlji.

Prethodni potvrđeni teroristički akti vezani su za 2015. godinu: napad Nerdina Ibrića na policijsku stanicu u Zvorniku, u kojem je ubijen policajac Dragan Đurić, te napad Enesa Omeragića u sarajevskom naselju Rajlovac, gdje su stradala dvojica pripadnika Oružanih snaga BiH.

Čitajte:

Da li je sigurnosni sistem u BiH zakazao u slučaju napada u Bosanskoj Krupi?Od interneta do radikalnog ekstremizma

Ovi slučajevi nadovezali su se na ranije napade, bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. i napad Mevlida Jašarevića na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine.

Prema izvještaju EUROPOL a za 2022. godinu, u zemljama Zapadnog Balkana postoje faktori koji doprinose radikalizaciji, poput identitetskih tenzija, religijskih fragmenata i teških socioekonomskih uslova, ali u regiji ne djeluju velike terorističke organizacije, već su incidenti uglavnom povezani s pojedincima ili malim lokalnim grupama.

Američki State Department u izvještaju iz 2023. navodi da je BiH i dalje kooperativan partner u borbi protiv terorizma, ali da su njeni institucionalni kapaciteti ograničeni i da napredak ostaje skroman.

U februaru ove godine Savjet ministara BiH zamrznuo je imovinu i sredstva 11 državljana povezanih s organizacijama ISIL i Al Nusra, uključujući radikalnog selefijskog vođu Nusreta Imamovića i nekoliko drugih državljana za koje se vjeruje da se nalaze u Siriji.

Mjere su uvedene u skladu s obavezama prema Ujedinjenim narodima i MONEYVAL u i imaju preventivni karakter.