Zaboravljena moldavska 'krovna koplja'
Ovaj spomenik na krovu u Comratu jedan je od bezbrojnih istrošenih ostataka arhitektonske tradicije koja je jedinstvena za područje južne Moldavije i neke obližnje regije.
Ukrasi su poznati kao "koplja". Duž nekih seoskih ulica na jugu Moldavije, gotovo svaka kuća je okrunjena jednim.
Tajnik moldavskog Nacionalnog etnografskog i prirodoslovnog muzeja Andrei Prohin kaže da su ukrasi obično okrenuti prema cesti i služili su kao svojevrsna posjetnica obitelji koja tu živi.
"To je poruka da je obitelj unutra marljiva i da brine za svoju kuću", navodi Prohin.
Svaki dizajn ima svoje značenje i bezbrojne su varijacije, od kojih neke vuku korijene iz narodne tradicije. Dva goluba iznad kuće predstavljaju ljubav i harmoničan odnos muža i žene.
Smatra se da "zmije" uvijene oko glavnog ukrasa štite kuću od zlih duhova.
Danas, mnogi ukrasi su slomljeni ili potpuno nestali. Prohin kaže da je tradicija počela odumirati 1970-ih i 80-ih godina.
"Sada je modernije praviti kuće od modernih materijala, koje nalikuju onima na Zapadu", ističe Prohin.
Drvene kuće tradicionalno bi koristile tri generacije, prije nego bi bile srušene i podignute nove.
Neki suvremeni seoski domovi oponašaju tradiciju drvorezbarstva, ali uporabom lima, poput ove kuće u selu Avdarma.
Druge kuće, pak, su s neobičnim varijacijama na krovu. U Ferapontievci, starija vlasnica ovog imanja kaže da je njezin sin posjetio Moskvu kada su se održavale Olimpijske igre 1980. i donio ovaj suvenir medvjedića Miše.
Upravitelj Regionalnog povijesnog muzeja Comrat Vladislav Anatoliveč procjenjuje da je tradicija krovnih koplja započela prije nekih 200-300 godina.
Anatoliveč kaže da su kuće gradili timovi koji su tijekom gradnje postavili jednostavan drveni križ na zabat i tako blagoslovili projekt. Nakon što bi kuća bila dovršena, mjesto križa zauzelo bi složenije "koplje", koje bi isklesao lokalni majstor.
Ukrasi bi omogućili obitelji "vezu s Bogom" i spriječili zle duhove da uđu u dom, kaže Anatoliveč.
Obojica stručnjaka koji su govorili za Radio Slobodna Europa ističu da konkretnih pokušaja za oživljavanje tradicije još nema. Anatoliveč kaže da bi vraćanje seoske umjetnosti u modu bila teška bitka.
"Ljudi su danas manje duhovni nego prije", rekao je.