Mladi iz Evrope: Budućnost Balkana je u EU

Ilustracija

Zemlje nastale raspadom Jugoslavije imaju puno sličnosti ali i po neku različitost. Neke su ekonomski razvijenije, u odnosu na druge brže napreduju ka Evropskoj uniji, veoma su lijepe i imaju zajedničku budućnost kroz integraciju u porodicu evropskih naroda, utisci su studenata, članova međunarodne organizacije European public law organization, koji su do sada obišli Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

Bašak Balkir iz Turske, Leonidas Erotokritu iz Kipra i Lorenco Plaćenti su sa ostalim kolegama putujući zemljama bivše Jugoslavije vidjeli mnogo više sličnosti među narodima koji tu žive nego razlika.

Zapravo, Srbija, Hrvatska i Crna Gora su im nekako slične i kada govore o političkoj situaciji i kada govore o tome šta su čuli o tim državama kroz razgovore sa predstavnicima tamošnjih vlasti.
Studentica iz Turske: Mislim da će Hrvatska uskoro biti članica EU a Crna Gora je na najboljem putu da učini isto uskoro.

"Mislim da će Hrvatska uskoro biti članica EU a Crna Gora je na najboljem putu da učini isto uskoro. Vidjela sam koliko su te dvije zemlje zapravo slične čak i nakon što smo prošli granicu sve nam je nekako bilo slično. I političari iz obje zemlje pričali su nam sličnu priču", kaže studentica iz Turske o Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Za Leonidasa Erotokritua iz Kipra zadivljujuće je bilo koliko su ljudi u zemljama bivše Jugoslavije slični i koliko imaju zajedničkog. To što govore sličnim jezikom, imaju slične kulture i dijele slična religijska ubjeđenja. Za razlike kaže:

"Pa, razlike su uglavnom političke. Zato smo mi ovdje da pokažemo da su ljudi u suštini isti. OK, postoje neke razlike među zemljama regiona, ali one nijesu dovoljne da podijele ljude" .

Politika dijeli, ali društva nisu podijeljena

Leonidas primjećuje i neke razlike u ekonomskom razvoju.

"Neke zemlje su razvijenije od drugih. Na primjer Srbija, Hrvatska i Crna Gora su razvijenije od Bosne i Hercegovine. To je logično budući da je u Bosni prije nekoliko godina bio rat. Njima treba još vremena da uhvate ritam razvoja i jednoga dana postanu članica EU".

Saglasna je i Bašak Balkir iz Turske.

"Situacija u Bosni je malo drugačija. Oni pokušavaju da prevaziđu štetu koju je nanio rat".

Lorenzo Pjaćenti iz Italije kaže da su sve zemlje uspostavile političke sisteme koji funkcionišu i pokušavaju da privuku investitore kako bi ubrzale svoj ekonomski razvoj. Izuzetak je, kaže Lorenzo - Bosna i Hercegovina.
Pjaćenti: Bio sam veoma iznenađen kada su nam u Bosni kazali da ta zemlja još nema Vladu.

"Bio sam veoma iznenađen kada su nam u Bosni kazali da ta zemlja još nema Vladu. Možete da vidite na ulici, među ljudima koliko tu ima potencijala ali se ne koristi još. Nemaju Vladu a nemaju ni zakone koji bi privukli strane investicije", naveo je Pjaćenti.

Studenti iz Italije, Rumunije, Grčke, Turske, Bugarske i Kipra sa kojima kao dio karavana putuju i njihovi vršnjaci iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Makedonije poručuju da i pored političkih razlika region Balkana ima svoje šanse ali i primjer u svom okruženju koji pokazuje da su međunacionalni sklad i život u toleranciji mogući.

Leonidas Erotokritu primjećuje:

"Da, politka nas nesporno dijeli ali društva nijesu podiljena. Mi smo danas u Podgorici vidjeli crkve i džamije na svega 15 metara razdaljine jedne od drugih. Ovdje svi ti ljudi žive zajedno. Politika ih možda dijeli ali oni ovdje žive u miru".