Čemu zakon ako se bez posljedica može kršiti? Primjer za to daje aktuelni predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik izjavama u kojima negira genocid počinjen u Srebrenici, što je zabranjeno od jula 2021. godine.
Ako bi se primjenjivao zakon koji je tada nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, onaj ko sebi dozvoli negiranje zločina koji je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu označen kao genocid, može biti kažnjen zatvorom u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
U slučaju Dodika, stvar postaje zanimljivija ako se posmatraju njegove izjave u posljednjih 15 godina, u kojima je prošao put od priznavanja genocida, pa do potpune negacije.
Petnaest godina kasnije, 21. februara 2023., Dodik u Banjaluci novinarima kaže:
Dodik je i ranije negirao genocid u Srebrenici, tvrdeći da je tamo bio zločin.
Bez obzira na to, iz Tužilaštva BiH dosad nema nijedne optužnice za negiranje genocida, iako takav čin nije rijetka pojava u javnom diskursu pojedinih političara iz RS-a.
Glavni tužilac u BiH Milanko Kajganić rekao je 23. februara kako u ovoj pravosudnoj instituciji ne postoji nijedna optužnica za negiranje genocida i ratnih zločina.
Kako je rekao, postoji "30 negativnih tužilačkih odluka" koje se odnose na ovu oblast.
"Nismo zaprimili nijedan izvještaj od bilo koje policijske agencije o počinjenom krivičnom djelu negiranja genocida i ratnih zločina. Sve prijave koje su podnesene dodijeljene su u rad tužiocima i bilo je 30 negativnih tužilačkih odluka, što znači da su prijave odbačene", kazao je.
Dodikove posjete Memorijalnom centru u Potočarima
Milorad Dodik u funkciji predsjednika RS-a prvi put je posjetio Memorijalni centar Potočari gdje je položio cvijeće na mjesto spomenika za žrtve genocida, 16. aprila 2015. godine.
Tada je s tadašnjim načelnikom Opštine Srebrenica Ćamilom Durakovićem, Dodik odao poštu Srebreničanima ubijenim u genocidu.
Dodik s Durakovićem u Potočarima, 2015.
Milorad Dodik je tada izjavio kako treba poštovati sve žrtve.
Dodik s Durakovićem u Potočarima, 2015.
Tokom prve posjete, Milorad Dodik je razgovarao i s tadašnjim direktorom Memorijalnog centra Potočari Mersedom Smajlovićem.
Dodik s tadašnjim direktorom Centra u Potočarima Mersedom Smajlovićem, 2015.
I tokom druge posjete 10. novembra 2015. godine Milorad Dodik se poklonio na mjestu spomenika za žrtve genocida.
U Dodikovoj pratnji su bili Željka Cvijanović, tadašnja predsjednica Vlade RS-a, i Dragan Lukač, ministar unutrašnjih poslova RS-a.
Dodik, Cvijanović i Lukač u Potočarima, 10. novembra 2015.
Sa Miloradom Dodikom tada je bio i Aleksandar Vučić, tadašnji predsjednik Vlade Srbije koji je odao poštu žrtvama genocida.
Dodik i Vučić u posjeti Potočarima, 10. novembra 2015.
Šta kaže zakon?
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko krajem jula 2021. godine nametnuo je Zakon o zabrani negiranja genocida.
Pročitajte i ovo: Na 'putu smrti' s 15 godinaPrema zakonu negiranje zločina genocida, ali i drugih zločina za koje postoje presude međunarodnih sudova i Suda BiH, kažnjivo je od tri mjeseca do tri godine zatvora.
Nakon posljednjeg istupa u kojem Dodik negira genocid, reagirale su Majke Srebrenice i zatražile da bude procesuiran.
Nevladina organizacija, čije su članice porodice koje su izgubile najbliže u genocidu, potcrtale su da je neophodno hitno podići optužnicu zbog više puta ponovljenog negiranja genocida.
Reagirali su i iz probosanske koalicije "Trojka", koju čine Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, Narod i pravda i Naša stranka, i pozvali nadležne organe u BiH da procesuiraju predsjednika RS-a.
Pogled iz vazduha na Memorijalni centar u Srebrenici i novoiskopane grobnice u Potočarima, Bosna i Hercegovina, 10. juli 2022.
Zbog Dodikovog negiranja genocida, 22. februara se oglasila i Ambasada Sjedinjenih Država u BiH.
Ambasador Michael Murphy oštro je osudio Dodikovo negiranje genocida.
Murphy je rekao da je negiranje genocida i ratnih zločina, te veličanje ratnih zločinaca "neodgovorno i zaslužuje osudu".
"Stalni pokušaji poricanja srebreničkog genocida od Milorada Dodika, predsjednika RS-a koji je to jučer opet učinio, ne mogu promijeniti činjenice, a ni istinu. Neodgovorno je poricanje genocida i ratnih zločina, kao i veličanje ratnih zločinaca, i zaslužuje osudu", naglasio je američki ambasador u BiH.
- Ne propustite pogledati: Srebrenica: Dokumentovani genocid | Genocid u tri čina
Šta se desilo u Srebrenici 1995.?
Snage Vojske Republike Srpske su tokom genocida u Srebrenici u julu 1995. godine ubile su oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini.
Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Za genocid i zločine u Srebrenici, koji se dogodio nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela ovu zaštićenu UN-ovu zonu, polovinom jula 1995. godine, do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima, ovi zločini su okarakterisani kao genocid - i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Holandski mirovnjaci UN-a čuvaju neke od 20.000 muslimanskih izbjeglica iz Srebrenice koje čekaju prevoz iz Potočara u Kladanj kod Olova, koji je bio pod kontrolom tadašnje Armije Republike BiH, 12. jula 1995.
U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.701 žrtva genocida počinjenog u julu 1995. godine, dok je na drugim lokacijama, a prema željama porodica žrtava, ukopano još 237 žrtava genocida. Još se traga za oko 1.000 nestalih.