Srušena zgrada RTS-a spomenik žrtvama bombardovanja

Vaš browser nepodržava HTML5

Dvadeset godina od stradanja radnika RTS-a

Dvadeset godina od pogibije šesnaest radnika Radio-televizije Srbije (RTS) u NATO bombardovanju obeleženo je otvaranjem izgradnje memorijalnog centra na mestu njihovog stradanja. Bombama srušena zgrada u Aberdarevoj ulici u Beogradu biće pretvorena u spomenik ubijenima aprila 1999. godine.

Porodice poginulih, rukovodstvo Radio-televizije Srbije, novinari i drugi medijski radnici, predstavnici države i Grada, održali su minut ćutanja i položili vence na spomeniku „Zašto?“ u blizini mesta na kom su pre dve decenije u NATO bombardovanju poginuli zaposleni u RTS-u.

Pročitajte i ovo: Brnabić: Oni koji su bombardovali RTS pridikuju o slobodi medija

Miroslav Medić, predstavnik porodica stradalih, rekao je da i dan danas ostaje pitanje „Zašto?“.

„Dvadeset godina dolazimo ovde i tražimo odgovor na to pitanje. Zašto niko od NATO zemalja koje su izvršile agresiju na našu zemlju nije odgovarao za taj zločin? Zašto i kome je bilo potrebno da ovde u ovoj zgradi svoje živote izgubi šesnaest nevinih ljudi? Zašto oni koji su to morali i čija je to obaveza bila ništa nisu učinili da ih zaštite?“

Na šesnaest medijskih radnika javnog servisa Srbije poginulih u NATO bombardovanju ubuduće će podsećati i „Spomen obeležje nastradalim radnicima RTS-a“. Ovom prilikom, na dvadesetu godišnjicu njihove smrti, otkrivena je ploča koja označava početak radova na mestu gde su na svojim radnim mestima stradali kada su bombe pale na zgradu u dva sata i šest minuta 23. aprila 1999.

Aleksandar Gajović, iz Ministarstva kulture i informisanja Srbije, rekao je da je „Zašto?“ pitanje na kom se mora insistirati i istakao važnost podizanja memorijala.

„Između ostalog, to će biti samo razlog više da ih nikada ne zaboravimo i da pomislimo da se ovaj stravičan varvarski zločin NATO pakta nikada više ne ponovi, ne samo na ovim prostorima već na čitavoj planeti“, naveo je Gajović.

Pomenu na 20 godina od pogibije radnika RTS-a prisustvovali su i predstavnici medija i novinarskih organizacija iz sveta.

Aleksej Nikolov, generalni direktor RT televizije iz Moskve, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da sa mesta stradanja ima važnu poruku.

„Nije važno da li smo različiti, nije bitno da li se razlikuje naša uređivačka politika, mi smo novinari i moramo da pokažemo solidarnost. Ne smemo dozvoliti političarima, sa bilo koje pozicije da su, da nam se mešaju u posao, a kamo li da bombarduju i ubijaju novinare“,naveo je Nikolov.

Džeremi Dir

Džeremi Dir, zamenik generalnog sekretara Međunarodne federacije novinara sa sedištem u Briselu, izjavio je za RSE da je ključno da novinari budu bezbedni, bez obzira da li rade na Istoku ili Zapadu.

„Novinari su civili, oni nisu vojnici u ratu, i zato imaju neprikosnoveno pravo da budu zaštićeni. Bilo da su novinari ubijeni u Siriji, Srbiji ili Sjedinjenim Državama, to oštro osuđujemo i zahtevamo da oni koji su ubistvo naredili budu privedeni pravdi. Ovde smo 20 godina posle jer oni koji su naredili ubistvo tih šesnaest ljudi još nisu odgovarali. Zahtevamo pravdu za ubijene“, naveo je Dir.

U NATO bombardovanju zgrade Radio-televizije Srbije poginuli su Jelica Munitlak (stara 27 godina), šminker, Ksenija Banković (27), video mikser, Darko Stojmenovski (25), tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović (26), tehničar mastera, Dragorad Dragojević (27), obezbeđenje, Dragan Tasić (29), električar, Aleksandar Deletić (30), kamerman, Slaviša Stevanović (32), tehničar u razmeni, Siniša Medić (32), dizajner programa, Ivan Stukalo (33), tehničar u razmeni, Dejan Marković (39), obezbeđenje, Milan Joksimović (47), obezbeđenje, Branislav Jovanović (50), tehničar mastera, Slobodan Jontić (54), monter, Milovan Janković (59), precizni mehaničar, Tomislav Mitrović (61), režiser programa.