Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte upozorio je da članice vojnog saveza moraju ozbiljnije shvatiti prijetnju koju predstavlja Moskva, jer bi mogle biti "sljedeća meta Rusije".
U jednom od svojih najoštrijih istupa do sada, Rutte je u glavnom govoru u Berlinu 11. decembra rekao da 32 članice NATO-a moraju pojačati odbrambene napore kako bi spriječile rat s Rusijom koji bi mogao biti "razmjera rata koji su pretrpjeli naši djedovi i pradjedovi".
"Mi smo sljedeća meta Rusije. I već smo u opasnosti", rekao je Rutte, napominjući da Rusija može biti spremna upotrijebiti vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.
"Bojim se da su mnogi previše samozadovoljni. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za djelovanje je sada", dodao je Rutte, pozivajući na brzo povećanje odbrambene potrošnje i proizvodnje kako bi se osiguralo da snage Alijanse "imaju ono što im je potrebno da nas zaštite".
NATO je na oprezu otkako je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu prije gotovo četiri godine, izazvavši najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Vaš browser nepodržava HTML5
Rutte za RSE: Putin se mora suočiti s 'razornim posledicama' ako ponovno pokuša napasti Ukrajinu
Kremlj je naveo prijetnju širenja NATO-a kao jedan od razloga za pokretanje rata, koji je, prema Rutteu i drugim zapadnim obavještajnim izvorima, ostavio oko milion žrtava.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je evropske sile 2. decembra da, ako započnu "rat" s Rusijom, Moskva je spremna da se bori.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je na okruglom stolu s ambasadorima u Moskvi 11. decembra da Kremlj nema planove da vojno napadne ni Evropsku uniju ni NATO i da je "spreman da iznese odgovarajuće garancije u pisanom i pravnom dokumentu", navodeći to "na kolektivnoj, uzajamnoj osnovi".
Prošlog mjeseca njemački i rumunski lovci poletjeli su kako bi pratili upade dronova u rumunski zračni prostor, dok je Rusija nastavila napade na ciljeve odmah preko Dunava u susjednoj Ukrajini.
Upadi ruskih dronova iznad Rumunije i Poljske, zajedno s ulascima ruskih vojnih aviona u estonski zračni prostor, doveli su NATO do pokretanja inicijative "Istočna straža" radi jačanja protivzračne odbrane.