Predstavnici manjina u Srbiji i Hrvatskoj saradnjom protiv politike podela

"Previše je govora mržnje (na obe strane)".

To je ocena predstavnika srpske manjine u Hrvatskoj Milorada Pupovca nakon sastanka sa predsednicom Hrvatskog nacionalnog saveta u Srbiji Jasnom Vojnić u Beogradu 10. februara.

Pupovac i Vojnić su govor mržnje identifikovali kao jedan od glavnih problema sa kojima se susreću Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji.

"Mi Hrvati iz Srbije i Srbi iz Hrvatske smo 2006/2007 postali neka vrsta zlatnog mosta odnosa između Hrvatske i Srbije i to smo prakticirali do pre tri godine. Razočarani smo svime što smo doživljavali i na neki način zaustavili svoje aktivnosti na određeno vreme da se vidi kako to izgleda kada između država nema ni toliko saradnje", rekao je Pupovac na konferenciji za novinare.

Sastanak koji je održan predstavlja, prema njegovim rečima, nastavak saradnje jer je cena u suprotnom "podosta visoka za obe manjine".

Do sastanka predstavnika manjina u Srbiji i Hrvatskoj dolazi u vreme stalnih tenzija na relaciji Beograd-Zagreb.

Vlasti u Hrvatskoj su u februaru organizovale nastup kontroverznog pevača Marka Perkovića Thompsona u okviru dočeka rukometne reprezentacije posle osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu.

Taj nastup je sporan za odnose Srbije i Hrvatske jer Thompson u svojim pesmama veliča kvislinški ustaški režim u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata čije su žrtve bili Srbi, Jevreji, Romi i antifašisti.

Čitajte: Zašto je Thompson popularniji u Hrvatskoj, nego Baja Mali Knindža u Srbiji?

Sa druge strane, provladini mediji, ali i pojedini zvaničnici vlasti u Srbiji termin "ustaša" često koriste kako bi targetirali političke protivnike.

"U Srbiji kada se dogodi neki veći incident, enormno raste govor mržnje i korišćenje reči 'ustaša' u medijima", rekla je predstavnica Hrvata u Srbiji Jasna Vojnić navodeći da takve tenzije pogađaju hrvatsku nacionalnu manjinu.

Saradnja u doba tenzija

Vojnić je na pitanje Radija Slobodna Evropa o tome kako vlasti utiču na saradnju nacionalnih manjina odgovorila da vlasti u Hrvatskoj i Srbiji "ne utiču na našu saradnju".

"Mi to gajimo više godina", dodala je.

Na pitanje RSE o problemima sa kojima se suočava hrvatska zajednica u Srbiji navodi "da se ne reagira ili neadekvatno reagira na govore mržnje i nasilji do neostvarivanja prava u obrazovanju, nedostatak finansiranja".

Krajem 2025, novoizgrađeni vrtić u Tavankutu, selu na severu Srbije, postao je predmet spora između Hrvatske i Srbije.

Vrtić je izgrađen novcem Vlade Hrvatske, ali su lokalne vlasti u Srbiji odlučile da nastava u toj predškolskoj ustanovi bude i na srpskom jeziku.

Čitajte: Novi vrtić u subotičkom selu - od lokalnog problema do diplomatskih tenzija između Srbije i Hrvatske

Zvanični Zagreb zbog toga je uputio protestnu notu Beogradu.

Hrvatska se oglasila i u julu 2025. saopštenjem da ne preporučuje svojim građanima putovanje u Srbiju.

U to vreme trajali su antivladini protesti u Srbiji tokom kojih vlasti su proterivale pojedine umetnike i građane iz susednih država koji su podržali proteste.

U prva tri i po meseca 2025. godine 12 hrvatskih državljana dobilo je rešenje o proterivanju iz Srbije, pokazuju podaci Ambasade Hrvatske u Beogradu.

Čitajte: Proterivanje državljana Hrvatske iz Srbije: Ljudske drame u kovitlacu političkih tenzija

Sa druge strane, Pupovac je na konferenciji za novinare naveo da "postoji nekoliko izvora i generatora mržnje i netrpeljivosti" između Hrvatske i Srbije.

"Jedno su stadioni i jedna vrste kulture navijanja često povezana sa ratnim iskustvom. Drugi oblici su određeni muzički izvođači koji čuvaju i šire ratnu retoriku. I treće je politika - političari koji se sve ređe sustežu da koriste reči koje povređuju i olako potiču na mržnju i nasilje", rekao je on.

Pupovac, koji je i sam prethodnih meseci bio meta govora mržnje i pretnji u Hrvatskoj, naveo da su manjine najranjivije.

'Politika podiže stare zidove'

"Odlučili smo da pokrenemo aktivnosti u smeru promene percepcije kod ljudi i da pokušamo da stvorimo uvjete da se stvori politička volja u pozitivnom smeru u odnosima dve zemlje", rekla je Jasna Vojnić.

Kao deo tog procesa navela je međunarodne konferencije u Srbiji i Hrvatskoj koje će biti važan alat u smirivanju tenzija.

Pupovac, sa druge strane, ističe da ne zna da li će dobiti podršku vlasti za tu saradnju.

"Politika podiže stare balkanske zidove, nama to ne odgovara, nama odgovara da ovaj prostor bude integriran u evropski prostor", rekao je on.

Hrvatska je od 2013. članica Evropske unije, a Srbija je kandidatkinja za članstvo.

Odnose dve zemlje, ipak, i dalje opterećuju ratni događaji od pre trideset godina, a svake godine političke tenzije obeležavaju godišnjicu hrvatske vojno-policijske akcije "Oluja".

'Ja sam uvijek izbjeglica': Sećanje na dom 30 godina nakon 'Oluje'

Godišnjica operacije "Oluja" kojom je Hrvatska 5. avgusta 1995. povratila deo svoje teritorije, na kojoj je deo hrvatskih Srba formirao takozvanu Republiku Srpsku Krajinu, slavi se u toj zemlji kao Dan pobede i domovinske zahvalnosti.

Isti dan u Srbiji se obeležava kao Dan sećanja na stradale i prognane Srbe koji su konvojima tada pobegli iz Hrvatske.