Čak ni poslije 100 popunjenih prijava na oglase za posao, nakon čega je uslijedilo desetak intervjua, mlada doktorica iz Skoplja nije uspjela dobiti stalni posao.
Njeno ime je poznato redakciji, ali je anonimno govorila o zatvorenim vratima na koja je naišla nakon što je diplomirala na Medicinskom fakultetu poslije položenih preko 60 ispita.
"Prijavila sam se na oglas za posao u javnoj zdravstvenoj ustanovi, ali bezuspješno. Nažalost, nisam poznavala prave ljude. Ali slična je situacija i u privatnom sektoru, ne samo u klinikama već i u farmaceutskim kompanijama. Rečeno mi je da je pozicija već dogovorena, ali da se mora objaviti oglas", kaže dvadesetsedmogodišnja doktorica za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iako ovog mjeseca puni dvije godine otkako je dobila licencu, umjesto da svakodnevno liječi pacijente, bijeli mantil oblači samo povremeno. Kaže da joj jedini prihod dolazi od događaja i školskih izleta gdje je potrebno medicinsko osoblje.
"Trudila sam se biti najbolja učenica i u osnovnoj i u srednjoj školi, a fakultet, osim što zahtijeva mnogo truda, podrazumijeva i velike troškove. Imamo 61 ispit. To su bezbrojne knjige i materijali neophodni za sticanje znanja, ali nakon diplomiranja, ako nemate veze, nećete dobiti posao“, kaže doktorica koja ima samo honorarne poslove.
Ali, dodaje, problem ovdje nije samo politizacija zdravstva, već i međuljudski odnosi.
"Veoma je žalosno što se doktor nalazi u situaciji da ne može naći posao, a svi dobro znamo da svugdje u zemlji vlada manjak. Ovdje, ako nekoga poznajete, sve vam je sređeno. Ne cijeni se ni znanje ni trud. A naša štampa snosi preveliku odgovornost, jer smo mi ti koji brinemo o zdravlju nacije", kaže sagovornica RSE.
Čitajte: 'Filere stavljaju kod frizera': Estetski hirurzi traže izmjene zakona u Sjevernoj MakedonijiDemotivirajuće i niske plate
Pored veza i nepotizma, prema njenim riječima, demotivirajuće su i plate, koje su ispod prosjeka.
"Sramota je što doktor prima platu od trideset hiljada denara. Ove plate su preniske, posebno za kolege koje već imaju djecu", kaže doktorica, koju najviše zanima psihijatrija, ali je već skeptična da bi uopšte dobila državnu specijalizaciju.
Ova situacija je, pak, dodatno demotivirala mladog doktora Blagojčeta Dišoskog, koji se nije ni prijavio na oglas za posao u oblasti medicine.
Nezadovoljan mnogim aspektima, odlučio je da svoju karijeru usmjeri na civilni sektor, gdje radi kao koordinator za finansije.
"U privatnim klinikama plate se obično kreću od 25.000 do 30.000 denara (oko 400 do 490 eura) za početnike za rad sa punim radnim vremenom. A u državnom zdravstvenom sistemu se nisam prijavio zbog nepravilnosti koje vidim u pozivima i selekciji, kao i nedovoljnih i loših uslova rada“, kaže za RSE dvadesetdevetogodišnji doktor, koji je prije više od godinu dana diplomirao na Medicinskom fakultetu u Štipu.
Sumnje u vezi sa kreiranjem rang lista
Ali kako "veze" zapravo bacaju sjenu na pravedno zapošljavanje u zdravstvu?
Zakonski, direktori javnih zdravstvenih ustanova imaju diskreciono pravo zapošljavanja. Stoga, oni imaju posljednju riječ bez obzira na to ko se nalazi na kojoj poziciji na rang listi. Cehovska udruženja sada zahtijevaju da se ovo pravo ukine, kao i da se promijeni način kreiranja liste.
Dakle, od maksimalnih stotinu bodova koje kandidat može osvojiti, 60 se dobija putem pismenog testa koji se, prema riječima sagovornika RSE-a, može lako manipulisati.
Dr. Bojan Trajkovski smatra da rangiranje nije uvijek relevantno, sumnjajući da ispitanici unaprijed dobijaju pitanja.
"Radi se o određenom upitniku za čije rješavanje bi ljekaru specijalisti trebalo sat, sat i po. Ali mladi kolega ga rješava za tri minute, što je relativno teško", kaže Trajkovski, predsjednik Udruženja specijalizanata i mladih ljekara.
Međutim, čak i ako neko zasluženo zauzme prvo mjesto na rang listi, možda neće dobiti posao, ako direktor tako odluči.
"U medicini nemamo pošteno zapošljavanje. Možda postoje samo neka slučajna zapošljavanja gdje je sve bilo kako treba", rekao je doktor Trajkovski za Radio Slobodna Evropa.
Na ilustrativnoj fotografiji iz arhive Bolnica "Sveti Kliment Ohridski", Skoplje
Zahtjev za transparentnije konkurse
Ukidanje diskrecionog prava, prema njegovim riječima, izuzetno je važno kako bi konkursi bili transparentniji.
"Glavni problem ove situacije je što ostavlja prostor za korupciju, mito i druge nezakonitosti koje bi dovele do neregularnog zapošljavanja. Zavisimo od želje osobe koja u toj situaciji odlučuje, odnosno direktora te ustanove", dodaje dr. Trajkovski.
Umjesto toga, njegova kolegica doktorica Aleksandra Georgievska predlaže da se, pored diskrecionog prava, pismeni test u potpunosti ukine. Zauzvrat, kandidat bi dobijao više bodova na osnovu prosjeka fakulteta koji je završio i usmenog ispita koji polaže pred zaposlenima ili profesorima sa institucije u kojoj je objavljen oglas za posao.
"Vjerujemo da, iako je ukidanje diskrecionog prava direktora korak u pozitivnom smjeru, ono apsolutno ne rješava cijeli problem. Zakonu o zdravstvenoj zaštiti potrebna je šira i detaljnija regulacija", rekla je za RSE Georgievska, predsjednica Udruženja ljekara specijalizanata.
Ovo udruženje nije uključeno u radnu grupu koja priprema izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ali učestvuje u Strategiji za mlade doktore 2025-2035. Međutim, dr. Georgievska kaže da ovaj dokument može, ali i ne mora podrazumijevati druge zakonske izmjene.
Ali haotičan proces zapošljavanja ne utiče samo na doktore, već i na sve ostale zdravstvene radnike koji su također vrlo potrebni, a bez kojih zemlja sve više ostaje.
Dr. Aleksandra Georgieva, koja radi kao specijalista na Klinici za kardiologiju, kaže da tokom noćnih smjena u nekim ustanovama jedna medicinska sestra brine o više od 30 pacijenata.
Za razliku od makedonskih standarda, prema evropskim i američkim standardima, jedna medicinska sestra je odgovorna za četiri pacijenta, a ponekad i manje. Ali uprkos tome, kako kaže kardiologinja, imaju niske plate, a posebno su niske noćne nadnice.
može vas zanimati i ova priča Abortusi 'na crno' u Sjevernoj Makedoniji, sa tabletama kupljenim preko internetaZakonske izmjene u toku
Upravo činjenica da politizacija degradira cijeli zdravstveni sektor potaknula je Mijalčeta Minova, rendgenskog tehničara, da se pridruži inicijativi organizacije "Solucija" za reformu pravednog zapošljavanja u javnom zdravstvu.
Iako je Minov prije više od 20 godina diplomirao na Medicinskom fakultetu u Plovdivu u Bugarskoj, njegovo radno iskustvo u makedonskom zdravstvu je kratko i karijeru je gradio u Londonu.
Tamo je završio postdiplomske studije uz stipendiju bolnice Kings College, gdje je i zaposlen.
"Čak i nakon diplomiranja, susreo sam se s haosom makedonskog sistema gdje morate tražiti veze ili pružati uslugu za uslugu. Imao sam ugovor o radu koji je trajao nekoliko mjeseci, a onda sam dao otkaz. Izazovi od prije 20 godina su, nažalost, i dalje isti, a zapošljavanje po narudžbi je i dalje aktuelno. Nažalost, nismo uspjeli izgraditi sistem koji će cijeniti dobro i gurati ga naprijed", kaže Minov za Radio Slobodna Evropa.
On je, zajedno s pravnim konsultantom iz "Solucije", uključen u pripremu nove verzije Zakona o zdravstvenoj zaštiti, a u svojim prijedlozima su odrazili iskustva iz bugarskog, engleskog i portugalskog modela. Odliv medicinskog osoblja, kaže, je alarmantan, jer trenutni uslovi zapošljavanja samo povećavaju sklonost ka političkim strankama kao vezi za razvoj karijere.
Pored ukidanja diskrecionog prava direktora, prijedlog udruženja je da oglas za zapošljavanje, umjesto pet dana, traje 15. Tokom tog perioda, oglas bi se objavljivao na web stranici ustanove, Ministarstva i Zavoda za zapošljavanje.
"Diskreciono pravo je arhaičan alat koji direktoru daje isključivo pravo da bira ko će biti zaposlen. Novim zakonom će biti oduzeto, a njegov ili pritisak nekih vanjskih veza će biti potpuno isključen", objašnjava Minov za RSE.
Prijedlog koji je podnesen zdravstvenim vlastima zahtijeva da tri najbolja kandidata budu pozvana na intervju od iste stručne komisije koja će prethodno provjeriti svu dokumentaciju i provesti stručnu provjeru.
Na ilustrativnoj fotografiji Klinička bolnica "Dr Trifun Panovski" u Bitoli
Registar ljudskih resursa za bolje prilagođene politike
Članove komisije za izbor bi birao sam stručni odbor zdravstvene ustanove.
"Unaprijed precizno utvrđenom metodologijom, obuhvatit će se profesionalne i praktične vještine kandidata, kao i etičke i moralne norme. Napraviće se bodovanje i odabrati najbolji kandidat, koji će kasnije biti predložen za zapošljavanje. Direktor, prema novom zakonu, neće moći odbiti ovaj prijedlog ili, ako ga odbije, treba imati dobro pismeno objašnjenje zašto je to učinjeno", dodaje Minov.
Ovi prijedlozi ili preporuke rezultat su razgovora s nekoliko udruženja u medicinskoj oblasti, gdje članovi uključuju ne samo ljekare već i drugih profila.
Uprkos brojnim primjedbama onih koji su već doživjeli nepravde u ovoj oblasti, nadležno ministarstvo je za RSE reklo da nisu prijavljene moguće zloupotrebe u zapošljavanju ljekara u javnom zdravstvu.
Na pitanje hoće li promijeniti ili ukinuti diskreciono pravo direktora da biraju koga će zaposliti, Ministarstvo zdravlja je naznačilo da se mogućnosti za to razmatraju.
Trenutno je u toku procedura za zakonske izmjene procedure zapošljavanja ljekara, a konkretna rješenja biće definirana nakon završetka ovog procesa - navelo je Ministarstvo u pisanom odgovoru za RSE.
Ali pored zakonskih izmjena, ljekari traže i pooštravanje uslova za upis na medicinske fakultete. U intervjuu za RSE, komentirali su da iako im kolege stalno odlaze, imamo hiperprodukciju kadra, a da se ne vidi ko ima kakve predispozicije.
Kako bi se utvrdilo gdje i koliko zdravstvenih radnika nedostaje, ministar Azir Aliu najavio je E-registar za ljudske resurse.
On će poslužiti kao alat vlastima za usklađivanje novog zapošljavanja, čime će započeti i preraspodjelu viška osoblja.
Analiza koju je Aliu nedavno predstavio pokazuje da je u javnom i privatnom zdravstvenom sektoru zaposleno ukupno 32.383 osobe. Od toga, 18.536 "pripada" javnom sektoru, od čega je skoro 5.000 ljekara i medicinskih asistenata na sekundarnom i tercijarnom nivou.
U javnim zdravstvenim ustanovama zaposleno je 7.003 medicinskih sestara, kao i ostalo medicinsko i nemedicinsko osoblje.