Online uticaj, offline kontrola: Kako Sjeverna Makedonija reguliše influensere

Influenseri, youtuberi, vlogeri i kreatori sadržaja morat će jasno da označavaju kada su njihove objave, videi, reelsi ili streamovi na društvenim mrežama plaćene reklame ili sponzorstva.

Svi koji objavljuju sadržaj na Instagramu, TikToku, YouTubeu i sličnim platformama, imaju više od 10.000 pratilaca ili pretplatnika, objave najmanje 24 videa godišnje i od toga ostvaruju zaradu, obavezni su da se registruju u Registar AVMU-a.

To je propisano Pravilnikom AVMU-a koji je stupio na snagu od Nove godine. Influenseri tvrde da im se time ograničava sloboda govora i uvodi dodatni namet od kojeg nemaju korist.

AVMU, s druge strane, smatra da influenseri pružaju medijsku uslugu – informišu, edukuju i zabavljaju – te zbog toga imaju uredničku odgovornost.

Prema Pravilniku, influenseri ne smiju da obmanjuju javnost, ne smiju da djeluju protiv interesa potrošača, ne smiju da nude sadržaje koji mogu štetiti maloljetnicima, moraju posebnim oznakama da naznače za koju je dobnu grupu sadržaj namijenjen, te da učine sadržaje pristupačnim i osobama s invaliditetom.

Stotinu influensera online, samo sedam 'u sistemu'

Petar Stavreski i Sanja Ristić Pecakovska posljednja su dva influensera koja su se upisala u registar 9. januara.

Oni su među svega sedam registrovanih influensera, od ukupno oko stotinu koliko AVMU procjenjuje da ih ima u državi, a koji objavljuju audiovizuelne sadržaje i time utiču na javnost.

U registar se upisao i nutricionista Antonio Velkovski, čiji je Instagram profil "Hajde da jedemo". Iako je ispunio zakonsku obavezu, smatra da bi Pravilnik AVMU-a trebalo izmijeniti jer se reklame regulišu kao na televiziji ili radiju, što je, prema njegovim riječima, drugačije od načina na koji influenseri reklamiraju proizvode.

"Mi uvijek pronalazimo kreativne načine da promovišemo proizvode i upravo zato brendovi sarađuju s nama. Kontrola treba da postoji kada je riječ o tome šta se reklamira, ali obaveza da se svaki 'story' označi kao reklama ubila bi našu kreativnost kao autora. Najbolje reklame su suptilne i spontane, a publika ionako zna da je riječ o reklami", rekao je Velkovski za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ističe da na društvenim mrežama već postoji opcija "plaćeno partnerstvo", kao i drugi načini označavanja koji ne zadiru u slobodu autora.

možda vas zanima

'Lakše pratimo nastavu': U školi u Srbiji zabranjeni mobilni telefoni Da li ograničavanje političkog sadržaja na Instagramu utiče i na korisnike u Srbiji?

Stand-up komičar Dušan Petrovski kaže da je registracija influensera kao "da vam u kuću uvedu vodomjer ili strujomjer na vaše ime", pa na kraju nemate mnogo izbora.

"Prije svega sebe smatram umjetnikom i ne pripadam tim grupama s američkim nazivima. Ako bi me priznali kao umjetnika, možda bih se registrovao, to je kao da država kaže da više ne možete biti momak i djevojka, nego morate ozbiljno pristupiti i stupiti u brak", rekao je Petrovski za RSE.

Nekoliko influensera na društvenim mrežama reagovalo je navodeći da AVMU zadire u njihovu slobodu izražavanja, nameće im dodatne administrativne obaveze i nove finansijske namete.

YouTuber Stefan Lazarov napisao je da već plaćaju 10 posto poreza državi, da plaćaju i 18 posto PDV-a ako su obaveznici, dok YouTUbe uzima oko 40 posto prihoda plus porez, a TikTok i Instagram ne nude mogućnost direktne zarade.

Stefan Lazarov

Uprkos tome, AVMU ih označava za medije i traži dodatnih 0,5 posto, iako od toga nemaju nikakvu korist.

Mia Kostova je navela da influenseri kojima je to osnovna profesija, sarađuju s brendovima i kompanijama koje posluju legalno, ne isplaćuju novac "na ruke", već rade putem ugovora, a porez na dohodak plaća se preko marketinških agencija ili direktno.

Nutricionista Velkovski najavio je da će podnijeti predstavku AVMU-u, jer smatra da su mnoge odredbe nejasne i nedovoljno definisane, što je, prema njegovom mišljenju, glavni razlog otpora influensera.

Na 100.000 eura godišnjeg prihoda – 500 eura za AVMU

Nakon što se registruju, AVMU vrši nadzor nad tim da li se poštuje Pravilnik, a influenseri će za taj nadzor da plate naknadu u visini od 0,5 posto od ukupnog godišnjeg prihoda ostvarenog u prethodnoj kalendarskoj godini.

Nadzor se odnosi na poštovanje obaveza u vezi sa zaštitom maloljetnika, označavanje sponzorstava i reklama, prisustvo govora mržnje i diskriminacije, kao i na transparentno objavljivanje vlasništva i načina finansiranja.

Influenseri su dužni da AVMU-u dostave izvještaj o ukupnom prihodu najkasnije do 15. marta tekuće godine, dok se naknada za nadzor plaća najkasnije do 15. aprila.

Na primjer, influenser s godišnjim prihodom od 100.000 eura mora da plati 500 eura AVMU-u, dok bi za godišnji prihod od 20.000 eura iznos bio 100 eura.

Direktor AVMU-a Zoran Trajčevski rekao je za RSE da će Agencija da sačeka sredinu marta, kada influenseri treba da dostave godišnje finansijske izvještaje za 2025. godinu, na osnovu kojih će se obračunati iznos naknade za nadzor.

Oni koji se ne registruju suočavaju se s kaznama u iznosu od 250 do 500 eura.

"Naš stav je jasan – usklađujemo se s evropskim direktivama o audiovizuelnim uslugama i s podzakonskim aktima koje su pripremili njemački stručnjaci", izjavio je Trajčevski.

Naknada od 0,5 posto postoji i za druge subjekte koji su pod regulacijom, poput kablovskih operatera, još od donošenja Zakona o audio i audiovizuelnim medijskim uslugama 2013. godine.

Izmjenama ovog zakona iz 2023. godine, Agencija je kao regulatorno tijelo postala nadležna i za platforme za dijeljenje videa, poput Facebooka, YouTubea i TikToka.

Čitajte: Sve je postalo 'satira i mim'

U Pravilniku se navodi da biti kreator ili kreatorica sadržaja ne znači samo fotografisati, snimati i objavljivati sadržaj koji nekome donosi informaciju, zabavu ili edukaciju, već predstavlja i poziciju moći kroz koju se može utjecati na javnost.

Zbog toga je neophodno razumijevanje i poštivanje odgovornosti koju ta moć nosi. Influenseri postaju najuticajniji medij među mladima.

Prema istraživanju Evropske komisije o društvenim mrežama iz 2025. godine, 37 posto Evropljana redovno prati influensere, dok je među mladima između 15 i 24 godine taj procenat čak 74 posto.

Studija je pokazala da se u gotovo 60 posto sadržaja koji objavljuju politički influenseri ne može jasno razlikovati činjenica od mišljenja, što stvara rizik od manipulacije.

Zakoni u više država – publika ne smije biti dovedena u zabludu

U Evropi ne postoji jedinstven zakon koji reguliše i kontroliše rad influensera.

Umjesto toga, različite zemlje koriste različite zakone, ali cilj je isti – da građani ne budu manipulirani ili prevareni.

Jedan od najnovijih slučajeva je onaj italijanske modne influenserke Chiare Ferragni, koja je bila optužena da je obmanjivala potrošače promovišući prodaju limitiranog izdanja kolača "pandoro" i uskršnjih jaja.

Prema promotivnoj kampanji, povećana cijena tih proizvoda trebala je direktno da ide u humanitarne svrhe.

Chiara Ferragni napušta sud nakon oslobađajuće presude, Milan, 14. januara 2026.

Prije desetak dana, Ferragni je oslobođena optužbi, ali je taj slučaj ipak doveo do reakcije vlasti.

Vlada premijerke Giorgie Meloni predstavila je takozvani Ferragni zakon, kojim se ciljano regulišu influenseri za koje postoji sumnja da svoju publiku dovode u zabludu nejasnim ili obmanjujućim marketinškim promocijama.

U Kini od prošle godine važi zakon o influenserima prema kojem svi koji govore o osjetljivim temama, kao što su medicina, pravo, obrazovanje ili finansije, moraju da imaju odgovarajuću diplomu, certifikat ili profesionalnu licencu iz tih oblasti.

Cilj ove politike je da se osigura da online publika dobija pouzdane i stručne savjete od kvalifikovanih osoba te da se korisnici zaštite od netačnih ili pogrešnih informacija.

Francuska je 2023. godine donijela zakon kojim se potrošači štite od lažnih ili štetnih proizvoda i nepoštenih trgovačkih praksi na internetu.

Influenseri u toj zemlji mogu biti osuđeni i na zatvorske kazne ukoliko se utvrdi da su prekršili zakon. Parlament Francuske je podržao prijedlog zakona kojim bi se djeci mlađoj od 15 godina zabranilo korištenje društvenih mreža.