Piše: Lili Rutai
Hiljade ljudi je 14. maja 2022. gledalo kako Katalin Novak hoda crvenim tepihom postavljenim ispred impozantne zgrade mađarskog parlamenta.
Okružena vojnicima obučenim u ceremonijalnu odjeću i konjanicima na bijelim konjima, napravila je svoje prve korake kao predsjednica zemlje, a bodrili su je dugogodišnji mađarski konzervativni lider, premijer Viktor Orban, i njegova supruga.
Novak je stvarala istoriju. Izabrana u dobi od 44 godine, najmlađa je predsjednica Mađarske. Također je prva žena koja je preuzela tu ulogu u ovoj zemlji, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Članica Orbanove vladajuće stranke Fides (Fidesz), Novak je ipak anomalija u Mađarskoj. Uprkos svojoj prestižnoj i uglavnom ceremonijalnoj poziciji, okružena je sa samo nekoliko žena u mađarskoj politici.
Mađarska Nacionalna skupština, jednodomni parlament zemlje, jedan je od najgorih u Evropskoj uniji (EU) u pogledu ravnoteže polova. Žene zauzimaju samo jedno mjesto u Orbanovoj vladi od 14 članova i 13 posto mjesta u parlamentu, u poređenju s prosjekom EU od 33 posto. Švedska i Finska prednjače s 50 posto, odnosno 46 posto.
Kritičari kažu da je mađarski premijer, koji je na vlasti od 2010., odredio ton - i to onaj koji nije naročito dobrodošao ženama.
"Ne bavimo se ženskim pitanjima", rekao je Orban 2017., govoreći o iznenadnoj smjeni ambasadorke i kasnijem popunjavanju funkcije. "Ima nekoliko talentovanih žena, koje bi možda mogle raditi, ali nisam iznenađen što se nisu prijavile za tu ulogu."
Mađarska predsjednica Katalin Novak vrši smotru vojne počasne garde tokom svoje inauguracije u Budimpešti 14. maja 2022.
Jedan od faktora odvraćanja je zlostavljanje političarki u Mađarskoj, često seksualne ili nasilne prirode. Anjes Vadai (Agnes), članica parlamenta, potpredsjednica stranke opozicione Demokratske koalicije (DK) i aktuelna ministrica odbrane u sjeni, podučava mlade žene, uključujući i pripreme kako da se nose s neizbježnim maltretiranjem, od čega većina dolazi putem interneta.
"Jednom je neko napisao da bi volio oprati ruke u mojoj krvi", kaže Vadai, koja je incident prijavila policiji.
Katalin Čeh (Cseh), zastupnica u Evropskom parlamentu iz opozicione stranke Momentum i potpredsjednica centrističke gupacije Renew Europe, jednom je dobila poruku koja je glasila: "Sigurno ne bih glasao za vas, ali bih vam (…) u facu."
"U nekom trenutku postanete desenzibilizirani na to, kako biste se zaštitili", kaže Čeh. "Ali teško je preći preko činjenice da više puta dnevno ljudi žele da (političarke) budu mrtve ili silovane, osakaćenih genitalija, da napadnu njene roditelje i šalju im neželjeni seksualni sadržaj."
"Posljednjih nekoliko godina u Mađarskoj je sve veće raspoloženje protiv žena - također i u javnom životu", dodaje Čeh.
"Imenovanje prve predsjednice moglo je biti važan presedan, koji bi se mogao iskoristiti za isticanje važnih pitanja, simbolično zalaganje za žensku emancipaciju, rodnu ravnopravnost i podršku ženama. Ipak, mislim da sadašnja predsjednica ima drugačiji stav."
Međutim, nedovoljna zastupljenost žena u politici nije samo problem Orbana i Fidesa. To je zaštitni znak mađarske politike od pada komunizma 1989. godine.
"Nije bilo više žena u (Narodnoj) skupštini ni prije 2010.", kaže Burtejin Zorigt, politologinja i stručnjakinja za rodne studije sa sjedištem u Budimpešti, misleći na godinu kada je Orbanova stranka Fides došla na vlast.
Udio žena u Narodnoj skupštini dostigao je vrhunac 1980., s 30 posto zastupničkih mjesta koje su zauzimale žene. U komunizmu su muškarci i žene, barem u teoriji, imali jednaka prava.
Vlasti su željele povećati produktivnost proširenjem radne snage na više žena, uz pomoć državnih dječjih doplataka. Žene su bile ohrabrene da prihvate visokokvalifikovane poslove, poput naučnika, doktora ili advokata, a na poslodavce je vršen pritisak da ih zaposle. Politika nije bila izuzetak.
U istraživačkom radu iz 2013. o zastupljenosti žena u mađarskom parlamentu, Reka Varangi (Varnagy) je napisala: "Iako je procenat žena izabranih u mađarski parlament pokazao stalan porast od 1949. do 1980. (...) to je samo odražavalo pritisak odozgo prema dolje lažne, političke fasade o ravnopravnosti. Proces demokratizacije nije doprinio većem uključivanju žena u donošenje političkih odluka."
Nakon pada mađarskog komunističkog režima 1989., broj žena u parlamentu naglo se smanjio. Na prvim slobodnim izborima, održanim u maju 1990. godine, žene su dobile samo sedam posto zastupničkih mjesta, što je, prema Varnagi, bio odraz "nedostatka političke predanosti da se osigura kritičan nivo zastupljenosti žena".
Mađarski premijer Viktor Orban govori tokom otvaranja proljetnog zasjedanja parlamenta u Budimpešti 27. februara.
Nije bilo žena u kabinetu u periodima 1992-1994., 2009-2010., 2014-2018. Postkomunistički vrhunci rodne ravnopravnosti bili su 2002., 2006. i 2018. Tri žene su u ljevičarskoj vladi zauzele ministarske položaje 2002. i 2006. godine.
Na početku Orbanova trećeg uzastopnog mandata, 2018., bile su tri ministrice. Samo je jedna od njih, ministrica pravosuđa Judit Varga, ostala u aktuelnoj vladi.
Kako bi se riješio nedostatak žena u politici, bilo je nekoliko inicijativa za uvođenje zakonskih kvota, iako su, prema Varnagi, "one propale zbog nedovoljne društvene mobilizacije i nedostatka političke volje".
Reka Safrani iz Mađarskog ženskog lobija, lokalnog ogranka Evropskog ženskog lobija, koji se zalaže za ravnopravnost polova i ljudska prava za žene, kaže da je tokom socijalizma " uključivanje žena na tim pozicijama bilo obavezno, što je rezultiralo time da većina stranaka (sada) ne gleda na kvote kao mogućnost, iako je to najbolje privremeno rješenje."
"U većini evropskih zemalja rodne kvote već se primjenjuju u nekom obliku - u strankama pri odabiru kandidata i pri sastavljanju (stranačkih izbornih) lista", kaže Čeh.
"Povećanje broja žena u Evropskom parlamentu također je u velikoj mjeri povezano (s kvotama). Postoje zakonske obaveze koje ne ostavljaju rupe za one koji ne žele nametnuti jednakost, tako da su (kvote) definitivno moćno sredstvo."
Katalin Čeh, zastupnica u Evropskom parlamentu iz opozicione stranke Momentum i potpredsjednica centrističke grupacije Renew Europe.
Bernedet Bakoš (Bernadett Bakos), zastupnica iz mađarske Stranke zelenih (LMP), najmlađa je zastupnica u Nacionalnoj skupštini. Kaže da njena stranka ima kvote kako bi osigurala učešće žena na različitim nivoima, ali još uvijek ne uspijevaju postići ravnopravnost polova.
"Među ljudima (koji rade u politici, ali ne političarima) ima više žena, ali one preuzimaju anonimne, niže poslove, a ne one koji su okrenuti ka javnosti", kaže ona.
U vladi DK u sjeni manje od 20 posto članova su žene, uprkos tome što se stranka pridržava kvote od 30 posto u drugim područjima. "Mislim da kvote nisu dovoljne", kaže političarka DK Vadai.
"(Kvote su samo) osnova koja stvara prilike za žene koje su zainteresovane za politiku, koja ih podstiče da preuzmu političku ulogu na lokalnom ili državnom nivou. Ali potrebna je daljnja podrška", kaže ona.
RSE se obratio svim članicama Narodne skupštine u svim parlamentarnim strankama. Političari Fidesa odgovorili su u jednom e-mailu, odbivši komentar. Zastupnici desničarskih stranaka Jobik (Jobbik) i Domovinskog pokreta te opozicionih saveza Mađarska socijalistička stranka – Dijalog nisu reagovali.
S relativno malim brojem zagovornika u parlamentu, pitanja koja pogađaju žene u Mađarskoj često se ne rješavaju.
"Žene rijetko dostižu iste plate kao muškarci", kaže stručnjakinja za rodna pitanja Safrani. "Vidimo to u pogledu plata po satu dugoročno, kao i po penzijama. I mislim da vladina porodična politika također ne podstiče ekonomsku nezavisnost žena."
U Mađarskoj je rodna razlika u platama 17,3 posto, a žene s djecom postižu lošije rezultate od onih bez djece. To je na nivou Finske (16,7 posto), Njemačke (18,3 posto) i Švicarske (18,4 posto), ali ispod prosjeka EU od 13,0 posto.
Zbog debelog staklenog stropa Mađarske, udio žena u nadzornim odborima ili upravnim odborima velikih korporacija iznosi 10,5 posto, što je trećina prosjeka EU od 31,6 posto.
Ministrica pravosuđa Judit Varga
Zastupnica LMP-a Bakoš, koja ima diplomu inženjera, vodila je kampanju protiv staklenog stropa i drugih problema kao što je mjesečno siromaštvo - nedostatak pristupa određenom dijelu stanovništva menstrualnim higijenskim proizvodima. Osjeća li da treba? "Apsolutno", kaže ona.
"Upravo zato što nas je tako malo, moramo se baviti ovakvim problemima. Mjesečno siromaštvo je sjajan primjer. Vjerovatno to muškarcima ne bi ni palo na pamet. Stoga te probleme moramo učiniti vidljivim, razumljivim."
Bakoševa kampanja predlagala je ukidanje poreza na menstrualne proizvode koji su trenutno najviši u EU. No, prijedlog iz marta naišao je na reakciju i zastupnika i zastupnica te je na kraju bio nadglasan. Bakoš to nije iznenadilo. "(Muškarci) ne razumiju nužno zašto je to važno. Neko mi je rekao da bismo trebali finansirati i muške pelene za njihove mokre snove", kaže ona.
Barem u očima mađarske vladajuće stranke, Fidesa, nisu sve žene stvorene jednake. One koje su se nedavno popele na više stepenice političkih ljestvica u Mađarskoj, poput predsjednice Novak ili ministrice pravosuđa Varge, u potpunosti su žene Fidesa.
I Novak i Varga su majke troje djece i strastvene borkinje za ono što Fides definiše kao "tradicionalna porodica". Za partijske poklonike to znači heteroseksualac, hrišćanin i po mogućnosti roditelj s više djece.
"Tokom sedmice kuham vjerovatno pet puta", kazala je Novak pred kamerama dok je stajala uz masivni kuhinjski sto zajedno sa suprugom i troje djece. Video je snimljen za seriju 'Porodična čarolija' koju je producirala neprofitna organizacija pod pokroviteljstvom Fidesa.
Novak sjedi sa suprugom Ištvanom Veresom (drugi lijevo) i troje djece u zgradi parlamenta u Budimpešti 10. marta 2022.
Kao dio mađarske kampanje protiv takozvanih rodnih ideologija, Orbanova vlada ima program koji ohrabruje "tradicionalne porodice" i nudi finansijsku podršku za kupovinu automombila sa sedam sjedala, oslobađanje od poreza i beskamatne kredite, što je Novak, kao bivša ministrica za pitanja porodice, snažno podržala.
Na upit RSE, iz kabineta Novakove rekli su da predsjednica ima popunjen raspored i da ne može komentarisati.
Međutim, za žene u Mađarskoj postoji nekoliko tračaka koje bude nadu, posebno u lokalnoj politici, gdje su žene bolje zastupljene.
U prosjeku, u okružnim administracijama Budimpešte, oko 25 posto lokalnih političara su žene, a 20. gradski okrug predvodi grupu s 47 posto. U cijeloj zemlji, 646 od 3.170 opština (20 posto) vode gradonačelnice. U većim okružnim administracijama 18 posto mjesta u skupštinama zauzimaju žene.
Govoreći na godišnjem sastanku Komisije Ujedinjenih nacija (UN) o statusu žena u Njujorku u aprilu 2022., Novak je rekla da "na Zapadu žene danas imaju slične šanse za uspjeh kao i muškarci".
Barem u pogledu politike u Mađarskoj, to nije osjećaj koji dijele mnoge druge žene. Dok širom zemlje broj žena u politici stalno raste, te promjene se ne vide u nacionalnom parlamentu ili vladi, kaže zagovornica žena Safrani.
"Što položaj ima veću moć, to su manje šanse da će ga žena dobiti", kaže ona. "Vjerovatnije je da će žene ostati u lokalnoj politici."
"Uprkos strankama i ideologijama, politička elita je zatvorena", kaže stručnjakinja za rodna pitanja Zorigt. "Možda će biti žena kandidatkinja, ali najvažnije pozicije će biti podijeljene među muškarcima."