Ministar odbrane Latvije umanjio je bilo kakvu neposrednu opasnost nakon najnovijeg ruskog nuklearnog upozorenja NATO-u u vezi sa Kalinjingradom.
"Ne vidim neposrednu prijetnju u ovom trenutku", rekao je Rajvis (Raivis) Melnis za Radio Slobodna Evropa u intervjuu u Vašingtonu 30. septembra, slažeći se sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom (Rutte), koji je rekao da rusko upozorenje nije shvatio "toliko ozbiljno".
Rusija je ove nedjelje upozorila NATO da je spremna da upotrebi cio svoj arsenal, uključujući nuklearno oružje, ako zapadni savez pokuša da odsječe Kalinjingrad, jako militarizovanu baltičku enklavu smještenu između članica NATO-a Poljske i Litvanije.
U diplomatskom memorandumu koji je distribuiran državama članicama NATO-a, Moskva je saopštila da ima informacije da savez priprema "vazdušnu i pomorsku blokadu" teritorije.
Upozorenje je navelo Rutea da pozove Rusiju da "zaustavi nuklearne prijetnje", rekavši da je NATO odbrambeni savez i da "to apsolutno nije potrebno i nije korisno". Dodao je da ruski predsjednik Vladimir Putin zna da ne može pobijediti u direktnom sukobu sa NATO-om.
Melnis je rekao da je Rusija više puta pribjegavala nuklearnim prijetnjama otkako je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu, tvrdeći da Moskva koristi takvu retoriku da bi uplašila zapadno stanovništvo, oslabila podršku Kijevu i testirala koheziju NATO saveza.
"Rusija će koristiti sva sredstva da nam prijeti, da unese strah među naš narod da podrži Ukrajinu, a takođe i da razbije naše jedinstvo, koheziju, da podrži i jednostavno testira gdje su te granice", rekao je.
Rizici eskalacije?
Rusko upozorenje je ipak izazvalo zabrinutost među stručnjacima za kontrolu naoružanja i bezbjednost, posebno zbog strateškog položaja Kalinjingrada i ruske nuklearne doktrine koja se razvija.
Čitajte:
Može li se rat u Ukrajini proširiti preko Kaljiningrada?Daryl Kimball, izvršni direktor Udruženja za kontrolu naoružanja, nestranačke neprofitne organizacije sa sjedištem u Vašingtonu, rekao je za RSE da rusku prijetnju treba shvatiti ozbiljno i osuditi kao neprihvatljivu. Rekao je da jezik Moskve odražava ono što je opisao kao nepažljiv pristup opasnostima od upotrebe nuklearnog oružja.
Kymball je primijetio da se čini da NATO ne priprema vojnu akciju kako bi izolovao Kalinjingrad. Čak i ako bi se takva konfrontacija razmatrala, rekao je, upotreba nuklearnog oružja u sukobu koji uključuje drugu državu ili savez sa nuklearnim oružjem mogla bi izazvati odmazdu, eskalaciju i potencijalno katastrofalne posljedice.
Tvrdio je da Moskva umjesto toga treba da se obrati NATO-u diplomatskim kanalima, rekavši da "umjesto prijetnje nuklearnim napadom, Kremlj treba da se obrati prijestonicama NATO-a kako bi razjasnio sve zabrinutosti koje Rusija može imati i da se te zabrinutosti riješe diplomatski i odgovorno".
Lynn Rusten, viša saradnica u Centru za analizu evropske politike i bivša visoka zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće zadužena za kontrolu naoružanja i neširenje oružja, rekla je za RSE da najnovija ruska nuklearna retorika djeluje "neuravnoteženo i hiperbolično" iz zapadne perspektive.
Ali Rusten je takođe upozorila na opasnu kombinaciju faktora: ruske prijetnje i provokativno hibridno ratovanje, snage NATO-a i Rusije koje djeluju u neposrednoj blizini, kontinuiranu zapadnu podršku Ukrajini i nedostatak smislenog dijaloga.
Ona je rekla da bi ti uslovi mogli povećati rizik od opasnih pogrešnih procjena, posebno zato što Rusija i NATO tvrde da postoje suprotstavljene crvene linije dok kanali za upravljanje tenzijama ostaju ograničeni.
"Nedostatak smislenog dijaloga i rastući jaz u bezbjednosnim percepcijama nosi ozbiljan rizik od dalje i potencijalno nenamjerne eskalacije i širenja ovog sukoba", rekla je Rusten.
Sylvia Mishra, direktorka za nuklearnu politiku u Institutu za bezbjednost i tehnologiju, rekla je da nuklearno rješavanje problema nije novo za Moskvu, ali da ga ipak treba shvatiti ozbiljno.
Kalinjingrad, napomenula je, dom je sjedišta ruske Baltičke flote i strateški je važan, ali geografski ranjiv, okružen članicama NATO-a Poljskom i Litvanijom i odvojen od kopnenog dijela Rusije.
Mishra je rekla da su izvještaji o vazdušnim operacijama NATO-a oko enklave sredinom avgusta, koje su uključivale avione sa mogućnostima da ometaju komunikacije, radarske i navigacione sisteme, mogli pojačati osjećaj ranjivosti Moskve.
Ona je takođe ukazala na revidiranu rusku nuklearnu doktrinu iz 2024. godine, kojom je formalno spušten prag koji je Moskva opisala za potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja.
Mishra je rekla da se čini da je najnovije upozorenje prvi slučaj da je Rusija izdala pisanu diplomatsku notu u kojoj se eksplicitno upozorava da je spremna da upotrijebi nuklearno oružje ako zapadna alijansa pokuša da izoluje Kalinjingrad.
Hibridni napadi
Za Melnisa, međutim, neposrednija prijetnja nije ni nuklearni niti veliki ruski konvencionalni vojni napad na NATO, već rastuća kampanja hibridne aktivnosti, neprijateljske akcije osim otvorenog ratovanja, uključujući sajber napade, sabotažu i naoružavanje migracije.
Rekao je da Latvija i njeni saveznici kontinuirano preispituju prijetnju, prateći ruske vojne kapacitete, gubitke u Ukrajini, generisanje snaga i aktivnosti poput sumnjivih napada na vojno-industrijske objekte i ključnu infrastrukturu.
"Pratimo i blisko sarađujemo sa ukrajinskim partnerima ili sa našim NATO partnerima", rekao je Melnis, dodajući da je procjena prijetnje Latvije kontinuirani proces i da se hibridna aktivnost povećava.
Čitajte:
Baltičke države se naoružavaju zbog pretnje iz Rusije, procurilo pismo pokazuje veće strahoveMelnis je rekao da ne vjeruje da Rusija trenutno ima kapacitet da pokrene konvencionalnu ofanzivu protiv zemlje NATO-a dok održava rat u Ukrajini.
"Rusija je stala u Ukrajini, ne postižu ciljeve", rekao je, ukazujući na ukrajinske kontraofanzivne operacije i tvrdeći da bi se Moskva suočila sa velikim poteškoćama pokušavajući da istovremeno sprovede dvije velike vojne operacije.
On je opisao sajber napade, pritisak kroz migracije iz Bjelorusije, za koje je Minsk optužen da olakšavaju destabilizaciju svojih susjeda, i druge neprijateljske aktivnosti kao dio novog bezbjednosnog okruženja sa kojim se suočavaju Latvija i njeni saveznici.
Latvija takođe jača odbranu od dronova. Melnis je rekao da je zemlja rasporedila sisteme za presretanje i dodatni radar duž svojih granica sa Rusijom i Bjelorusijom, u velikoj mjeri crpeći pouke iz Ukrajine.
Melnis je rekao da bi ruski upadi dronova mogli postati sve češća karakteristika baltičkog bezbjednosnog okruženja, navodeći nedavne incidente u kojima su učestvovale Litvanija, Poljska i Rumunija. Latvija se, rekao je, sprema za još takvih incidenata.
Uloga u evropskoj odbrani
Melnis je bio u Vašingtonu kako bi produbio odbrambenu saradnju sa SAD, uključujući razgovore o Nacionalnoj gardi Mičigena, programima nabavke i razvoju kapaciteta.
Rekao je da je i dalje uvjeren da će SAD zadržati vojno prisustvo u Evropi uprkos prilagođavanju raspoređivanja u pojedinačnim zemljama. Američke snage, rekao je, ostaju u Latviji, a Vašington nastavlja da prepoznaje strateški značaj regiona.
Istovremeno, Melnis je rekao da evropski saveznici moraju preuzeti veći dio tereta za sopstvenu odbranu. Zasluge za podsticanje članica NATO-a da povećaju izdatke za odbranu pripisao je američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, rekavši da je Latvija zakonom obavezana da godišnje troši najmanje pet procenata bruto domaćeg proizvoda na bezbjednost počev od sljedeće godine.
Članice NATO-a su se na samitu 2025. u Hagu složile da do 2035. godine godišnje troše pet procenata BDP-a na odbranu i prioritete vezane za odbranu, što je više od prethodnog cilja alijanse od dva procenta. Latvija je napredovala brže, a njen parlament zahtijeva da nacionalna potrošnja za odbranu bude najmanje pet procenata projektovanog BDP-a od 2027. godine.
Ali Melnis je rekao da će veća evropska odgovornost ići ruku pod ruku sa kontinuiranom podrškom SAD.
"Sjedinjene Države će osiguravati. Biće tamo. Boriće se sa nama ako bude potrebno", rekao je Melnis, naglašavajući da Evropa mora da učini više.