Osamdesetogodišnja žena ubijena je u Prizrenu, a osumnjičeni počinitelj je, prema navodima policije Kosova, njen osamdesetjednogodišnji suprug.
Ovo je drugo ubistvo žene na Kosovu u roku od sedmicu dana u kojem su osumnjičeni počinitelji supružnici.
Osnovno tužilaštvo u Prizrenu opisalo je slučaj kao teško ubistvo.
"Na osnovu početnih podataka iz istrage, osumnjičeni B.D. sumnjiči se da je svojoj supruzi oduzeo život primjenom fizičkog nasilja", navodi Tužilaštvo u saopćenju za javnost.
Tužilaštvo je saopćilo da je B.D. zadržan u pritvoru u trajanju od 48 sati te da će u zakonskom roku zatražiti određivanje mjere pritvora.
Ova institucija je navela da se u saradnji s Kosovskom policijom nastavljaju istrage kako bi se rasvijetlili motivi i sve okolnosti ovog događaja.
U međuvremenu, u preliminarnom saopćenju, Policija je navela da se sumnja da je ubistvo izvršeno bez upotrebe bilo kakvog oružja.
"Sumnja se da su povrede pronađene na tijelu žrtve nanesene tupom silom, bez upotrebe bilo kakvog oružja ili drugog sredstva", saopćila je Kosovska policija.
Policija je navela da prema njihovoj evidenciji par nije imao prethodno prijavljenih slučajeva nasilja "te da su u trenutku incidenta bili sami u svojoj kući".
Tijelo žrtve poslano je u Institut za sudsku medicinu u Prištini, dok je osumnjičeni nakon ispitivanja, odlukom državnog tužioca, zadržan u pritvoru u trajanju od 48 sati.
Mreža žena Kosova (KWN) reagovala je nakon ubistva u Prizrenu ističući da nasilje nad ženama "nije privatna stvar niti niz 'porodičnih slučajeva'".
"To je nasilje ukorijenjeno u rodnoj neravnopravnosti i zahtijeva snažan institucionalni odgovor. Životi žena ne mogu se štititi tek nakon što budu izgubljeni", navodi se u reagovanju, uz poziv institucijama da preduzmu konkretne korake u sprečavanju nasilja nad ženama.
Čitajte:
Zakoni na Kosovu promenjeni, ali ne i bezbednost ženaIncident u Prizrenu dolazi nakon što je 24. augusta u Mališevu ubijena trudnica, a osumnjičeni je njen suprug, koji se nalazi u kritičnom stanju nakon što je i sam zadobio rane od vatrenog oružja.
Nakon ovog slučaja, iz Mreže žena Kosova su za Radio Slobodna Evropa izjavili da ovi slučajevi ubistava žena dovode u pitanje efikasnost državnih mehanizama koji su uspostavljeni s ciljem zaštite žrtava nasilja.
"Žene bivaju ubijane, a država i dalje ne uspijeva da ih efikasno zaštiti. Za Mrežu ovo nisu izolovani slučajevi niti individualne tragedije. Oni su pokazatelji sistemskih propusta u sprečavanju i rješavanju nasilja nad ženama", stoji u odgovoru KWN-a za Radio Slobodna Evropa.
Čitajte:
Kako prijaviti nasilje na Kosovu?Nakon ubistva u Mališevu, zamjenica premijera i vršiteljica dužnosti ministrice pravde, Donika Gervalla, održala je sastanak s predstavnicima Kosovske policije, Tužilaštva, Suda i Centra za socijalni rad, kako bi se preispitalo funkcionisanje institucionalnih mehanizama i mjere koje treba preduzeti u cilju sprečavanja ovakvih slučajeva.
"Prevencija zahtijeva budnost, odgovornost i punu saradnju između institucija. Svi moraju biti na visini zadatka, djelovati blagovremeno i ne dozvoliti da ijedna karika u sistemu podbaci", rekla je Gervalla, prema pisanom saopćenju ministarstva od 26. augusta.
Kosovo je 2020. godine ratificiralo Istambulsku konvenciju koju je izradilo Vijeće Evrope, čime je ona postala dio Ustava te zemlje. Ovaj obavezujući instrument obavezuje države na borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
Na osnovu konvencije, očekuje se da država štiti žrtve nudeći im smještaj, procesuirat će nasilje nad ženama, sve državne institucije će sarađivati te imati mehanizme za praćenje provođenja konvencije.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.