"Da li ste vakcinisali decu? Zašto, ili zašto ne?"
Ovo pitanje, koje je Radio Slobodna Evropa postavio u jednoj Fejsbuk (Facebook) grupi za majke, izazvalo je 23 odgovora i nekoliko replika.
Uz sumnje u sastav vakcina i njihovo dejstvo, neke majke su navele da nisu vodile decu na vakcinaciju.
Zakon o sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti na Kosovu zahteva da svako dete koje se upisuje u vrtić ili školu mora da ima potvrdu o vakcinaciji.
Međutim, komentari pojedinih majki ukazuju na to da se ovaj kriterijum ne poštuje u potpunosti.
"Dete ne ide u školu, još je u vrtiću. Starijem detetu, koje sada završava školu, nisu tražili [potvrde o vakcinaciji]. Naprotiv, kada je trebalo da ih odnese u školu, tog dana ga nisam poslala", komentarisala je jedna majka, koja je rekla da njena deca nisu primila nijednu vakcinu.
Radio Slobodna Evropa (RSE) postavio je ovo pitanje podstaknut izveštajem Evropske komisije u kojem se ukazuje na širenje teorija zavere na Kosovu, uključujući verovanje da se lek za rak skriva radi finansijske dobiti i da se virusi namerno proizvode kako bi se kontrolisalo društvo.
Više od 60 odsto stanovnika Kosova slaže se sa ova dva uverenja, pokazuje izveštaj koji je objavila Evropska komisija u februaru prošle godine.
Izveštaj, zasnovan na intervjuima licem u lice sa ispitanicima iz evropskih zemalja, pokazuje da je visok nivo sumnjičavosti sličan u gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana.
Izveštaj je pokazao i pad poverenja u dejstvo vakcina na Kosovu.
Na Kosovu je prva vakcina protiv COVID-a 19, za koju Svetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je spasila više od 1,4 miliona života u Evropi, data 29. marta 2021. godine. Od tada je primenjeno više od 1,8 miliona doza.
Međutim, upravo je COVID-19, izazvan korona virusom, doprineo porastu sumnji u efikasnost vakcina, navode za RSE iz Instituta za javno zdravlje Kosova.
"Pandemija COVID-a 19 dodatno je pojačala ovu sumnjičavost, naročito zbog brzine razvoja vakcina i velike javne rasprave o restriktivnim merama", navode iz Instituta.
Pol Ofit (Paul Offit), pedijatar i stručnjak za vakcine, kaže za RSE da je, kada izbiju epidemije, obavezna vakcinacija najefikasniji način da se one obuzdaju.
Međutim, dodaje, mnogi ljudi to doživljavaju kao da vlada prekoračuje svoja ovlašćenja.
"Znam da u Sjedinjenim Državama ljudi koji dolaze iz istočne Evrope, gde su društva možda bila više potlačena, brže odbijaju bilo šta što im vlada kaže da rade", kaže Ofit, koji je jedan od kreatora vakcine protiv rotavirusa, inače direktor Centra za edukaciju o vakcinama u Dečjoj bolnici u Filadelfiji.
On dodaje da se rasprava često svodi na sukob između ideje "medicinske slobode", gde pojedinac odlučuje isključivo o sebi, i javnog zdravlja, koje podrazumeva odgovornost i prema drugima.
Prema navodima kosovskog Instituta, ove rasprave dovele su do onoga što SZO naziva infodemijom, usled širenja netačnih informacija iz "neprofesionalnih izvora koji su stvorili pogrešan narativ".
Nedavno je jedan građanin Kosova sa oko 150.000 pratilaca na Faejsbuku objavio da svi oni koji se nisu vakcinisali protiv COVID-a 19 treba da budu ponosni na sebe jer su odoleli "propagandi vrednoj stotine miliona dolara".
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Pre oko mesec dana, Policija Kosova uhapsila je Arianita Slamnikua (Sllamniku), koji je takođe stekao veliki broj pratilaca na Fejsbuku, pod sumnjom da je protivzakonito obavljao medicinsku delatnost i sprovodio eksperimente sa lekovima.
Navodi se da je Slamniku, bez medicinske stručnosti, tražio hiljade evra od roditelja, tvrdeći da leči autizam kod dece.
Autizam je neurorazvojni poremećaj koji utiče na komunikaciju, socijalnu interakciju i ponašanje, a obično se ispoljava u ranom detinjstvu. Ne postoji lek, ali postoji podrška i terapijske intervencije koje mogu pomoći u razvoju sposobnosti.
Strah od autizma pominjale su i majke koje su komentarisale objavu RSE na Fejsbuku, kao razlog zbog kojeg ne vakcinišu svoju decu.
Vakcina u koju postoji najviše nepoverenja jeste ona koja se daje deci sa navršenih godinu dana, poznata kao MMR. Reč je o kombinovanoj vakcini koja štiti od tri zarazne bolesti: malih boginja, zaušnjaka i rubeole.
Ovo je i dalje jedina vakcina čiji je obuhvat smanjen na Kosovu. Sa 89 odsto u 2024. godini, procenat vakcinisane dece pao je na 82 odsto u 2025. godini.
Samo četiri od ukupno 20 doza iz kalendara vakcinacije dece na Kosovu dostigle su najmanje 95 odsto obuhvata, što SZO opisuje kao nivo neophodan za sprečavanje izbijanja epidemija.
Pad vakcinacije protiv malih boginja praćen je porastom broja registrovanih slučajeva te bolesti.
U izveštaju kosovskog Instituta za 2025. godinu navodi se da se zemlja nalazi u "epidemiološkoj situaciji sličnoj onoj u regionu, koji se suočio sa izbijanjem epidemija".
Samo tokom januara, Institut je prijavio dva slučaja malih boginja, u Prizrenu i Vučitrnu, kao i jedan slučaj rubeole u Prištini. Sva zaražena deca bila su nevakcinisana.
Kakva je situacija u regionu?
Severna Makedonija
U Severnoj Makedoniji, za koju Evropska komisija kaže da su verovanja u zavere najrasprostranjenija u regionu, nijedna vakcina iz kalendara imunizacije ne ispunjava preporučeni nivo pokrivenosti od 95 procenata stanovništva.
U zemlji sa oko 1,8 miliona stanovnika, nešto više od 876.000 ljudi primilo je najmanje jednu dozu vakcine protiv COVID-a 19.
Direktorka Instituta za javno zdravlje Severne Makedonije (IJZ), Marija Andonovska, kaže za RSE da je, slično kao na Kosovu, i tamo širenje dezinformacija tokom pandemije COVID-a 19 ostavilo posledice.
Ona kaže da zdravstveno osoblje u Severnoj Makedoniji sada ide od vrata do vrata stanovnicima u zajednicama sa manjim stepenom pokrivenosti, kako bi razgovaralo sa roditeljima i nadoknadilo propuštene doze vakcine.
"Nastavićemo sa angažovanjem, sa većim fokusom na borbu protiv dezinformacija, jačanje lokalnih aktivnosti i koordinisanu komunikaciju između institucija nadležnih za vakcinaciju", dodaje Andonovska.
Srbija
U Srbiji, koja na Zapadnom Balkanu najbolje stoji kad je reč o teorijama zavere, prema podacima Evropske komisije, pokrivenost MMR vakcinom je 84,3 odsto – nešto više nego na Kosovu i u Severnoj Makedoniji.
Međutim, prema poslednjem izveštaju Instituta za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" iz 2023. godine, samo jedna od 25 doza u programu imunizacije dece dostigla je željeni nivo obuhvata od 95 odsto.
U izveštaju Instituta "Milan Jovanović Batut" navodi se da su na taj nivo vakcinacije delimično uticali "antivakserski lobi", odbijanje i odlaganje vakcinacije, kao i određene nedoslednosti u pravnim aktima.
Čitajte: Epidemija malih boginja u Novom Pazaru zbog nedovoljnog broja vakcinisanihPedijatar Tomislav Stevanović iz Zrenjanina, grada na severu Srbije, i još nekoliko lekara i roditelja podneli su 2018. krivične prijave protiv 43 javne ličnosti zbog javnih istupa protiv MMR vakcine i širenja panike.
On smatra da se roditelji ne plaše toliko same MMR vakcine, koja je decenijama predmet teorija zavere, koliko se plaše nepoznatog.
"Nepoverenje u MMR vakcinu širili su pojedini profesori, lekari i političari u Srbiji, a kazne za nevakcinisanje dece se ne sprovode", rekao je Stevanović za RSE.
On dodaje da protivnika vakcinacije ima i u pravosudnom sistemu – što dodatno narušava poverenje u vakcinaciju.
Čitajte: Zdravstveni sistem Srbije u borbi protiv antivaksera i neredovne vakcinacijePrema njegovim rečima, Tužilaštvo u Srbiji nije reagovalo na prijave koje su on i drugi lekari podneli 2018. protiv javnih ličnosti zbog širenja panike i teorija zavere o vakcinaciji.
Ranije ni RSE nije dobio odgovor od Višeg javnog tužilaštva u Beogradu o vezi sa pomenutim postupcima koji su vođeni 2018.
Krajem 2017. i 2018. u Srbiji su zabeleženi prvi smrtni slučajevi izazvani malim boginjama u poslednjih 20 godina.
Stevanović kaže da je uticaj lekara koji se protive vakcinama mnogo veći nego uticaj društvenih mreža.
"Te grupe na društvenim mrežama su se donekle utišale, ali problem je u pojedinim profesorima pedijatrije", kaže on.
On navodi da u Srbiji postoji i problem neusklađenosti pravnog okvira, što koriste protivnici vakcinacije.
"S jedne strane, u zakonu piše da je vakcinacija obavezna, ali, s druge strane, stoji da se nijedna intervencija ne može izvršiti bez pristanka pacijenta. To je nešto što protivnici vakcinacije koriste i čime šire strah", zaključuje Stevanović.
Ofit ističe da je isti problem identifikovan i u SAD. Prošle godine su u SAD zabeleženi prvi prijavljeni smrtni slučajevi od malih boginja od 2015. godine, a broj slučajeva nastavlja da raste rekordnom brzinom, prenosi CNN.
"Ljude više vodi strah nego razum. I možda će upravo to biti potrebno: da više dece pati, završi u bolnici ili umre, pre nego što ponovo vidimo da ljude počnu da prihvataju vakcine", kaže Ofit.
Prema njegovim rečima, pošto su vakcine bile uspešne i učinile da bolesti budu ređe, kombinacija odsustva straha i lakog pristupa dezinformacijama dovela je do toga da ljudi budu manje spremni da se vakcinišu.
Tvrdnja da MMR vakcina izaziva autizam potiče iz studije objavljene 1998. u medicinskom časopisu Lanset (The Lancet), koju je vodio Endru Vejkfild (Andrew Wakefield), koja je kasnije povučena zbog manipulacije podacima, etičkih prekršaja i sukoba interesa.
Od tada su velike međunarodne studije, koje su obuhvatile milione ljudi i sistematske analize, oborile tvrdnje o postojanju veze između MMR vakcine i autizma.
Ipak, uprkos konsenzusu vodećih svetskih zdravstvenih organizacija da je vakcina bezbedna i da ne izaziva autizam, sumnje i dalje opstaju kod mnogih ljudi.
"To jednostavno ne nestaje, jer mislim da je veoma teško 'poništiti' alarm kada je jednom podignut. Kada nekoga uplašite, teško je otkloniti taj strah", kaže Ofit.
Čitajte: Kockanje sa životima zbog nevakcinisanja djeceOn dodaje da nedostatak jasnog uzroka ili leka za određene poremećaje ostavlja prostora za strah i nesigurnost, stvarajući tako plodno tlo za širenje tvrdnji protiv vakcina.
U odgovoru za RSE, Nacionalni institut za javno zdravlje Kosova navodi da se problemom oklevanja bavi širenjem naučnih informacija i bliske saradnje s lekarima i zdravstvenim radnicima, posebno u oblastima gde je to oklevanje veće od nacionalnog proseka.
Prema Akcionom planu za vakcinaciju, stope vakcinacije među zajednicama Roma, Aškalija i Egipćana ostaju niže, "zbog različitih zdravstvenih, obrazovnih, ekoloških i socijalnih faktora".
Za Ofit, rešenje je jednostavno: voditi razgovore između zdravstvenih stručnjaka i skeptika i jasno staviti do znanja da odluka o neprimanju vakcine nije izbor bez rizika, već izbor drugog, mnogo ozbiljnijeg rizika.
"Oni su osetili dim i jednostavno žele da znaju da li ima vatre", zaključuje Ofit.