Poslanici Skupštine Kosovu u četvrtak su usvojili predlog zakon o ograničenju cena, uprkos protivljenju opozicije koja je optužila Vladu da preko njega želi da se meša u slobodno tržište.
Zvanično nazvan Zakon o privremenim merama za osnovne proizvode u posebnim slučajevima destabilizacije tržišta usvojen je sa 63 glasa za, bez glasova protiv i bez uzdržanih, oko nedelju dana pošto je prošao prvo čitanje.
Da bi postao zakon, mora da ga potpiše predsednik zemlje, u ovom slučaju vršiteljka dužnosti predsednice Aljbulena Hadžiju (Albulena Haxhiu).
Vlada je odbacila kritike opozicije, tvrdeći da zakon ima za cilj da uvođenje privremenih i srazmernih mere za osnovne proizvode u vanrednim slučajevima poremećaja na tržištu, kako bi se građani zaštitili od nerazumnih i naglih povećanja cena osnovnih proizvoda.
Čitajte:
Zakon o ograničenju cena među prioritetima nove Kurtijeve VladeZakon kao osnovne proizvode definiše žitarice, brašno, hleb, pirinač, testenine, jestivo ulje, mleko i mlečne proizvode, vodu, voće i povrće, kuhinjsku so, kokošja jaja, meso, kristalni šećer, osnovnu hranu za bebe, proizvode za ličnu higijenu (sapun, deterdžent, šampon za kosu, toalet papir, rolne toalet papira), peciva i pelene, kao i drva za ogrev.
Zakon takođe predviđa osnivanje petočlanog odbora kao najvišeg i najodgovornijeg tela za rešavanje pitanja ograničenja cena, koje mora da podnosi izveštaj Skupštini svaka tri meseca.
Protivljenje opozicije
Poslanici tri opozicione stranke, Demokratske partije Kosova, Demokratskog saveza Kosova i Alijanse za budućnost Kosova, rekli su da se ne protive inicijativi za donošenje zakona o ograničenjima cena, ali su se usprotivili načinu na koji je Vlada premijera Aljbina Kurtija (Albin) sastavila ovaj zakon.
Arben Mustafa iz Demokratske partije Kosova rekao je da nacrt zakona ima "mnogo nejasnoća" i da ostavlja prostor za intervenciju na slobodnom tržištu.
"Nije jasno u kojim slučajevima će se intervenisati na tržištu kako bi se odredile maksimalne cene. Zakon navodi da će se na tržištu intervenisati u slučajevima kada dođe do nerazumnog i naglog povećanja cena. Međutim, metodologija za određivanje šta predstavlja nerazumno povećanje cena mora biti određena zakonom, jer u suprotnom ostavlja prostor za proizvoljnost u intervenciji na slobodnom tržištu", rekao je Mustafa poslanicima.
Poslanica Demokratskog saveza Kosova Janina Imeri (Ymeri) rekla je da ta stranka ne podržava zakon, uz ocenu da taj zakon može biti pod uticajem "partijskih, privatnih, ličnih interesa i pod uticajem vladajuće stranke, bez efikasne kontrole drugih državnih institucija".
Besnik Tahiri iz Alijanse za budućnost Kosova je rekao da njegova partija ne podržava zakon, uz obrazloženje da će članovi odbora "proisticati iz Vlade".
Odbor će se imati pet članova, tri spoljna člana i dva člana koje delegiraju Ministarstvo industrije i Komisija za zaštitu konkurencije. Vlada vrši selekciju i šalje u Skupštinu Kosova na glasanje prostom većinom od 61 glasa.
Ministarka industrije, preduzetništva, trgovine i inovacija, Mimoza Kusari-Ljilja (Kusari-Lila), odbacila je optužbe opozicije, insistirajući da je predviđen da se zakon aktivira samo u slučajevima destabilizacije tržišta.
"Ovaj zakon važi samo za proizvode koji su navedeni u ovom nacrtu zakona, dakle za proizvode iz osnovne potrošačke korpe", rekla je Kusari.
Ona je rekla da je cilj zaštita najranjivijih kategorija stanovništva u slučaju promene cena i da zakon nema za cilj da određuje cene za sve proizvode, već samo za cene za listu proizvoda predviđenu zakonom.
Zakon o ograničenju cenama je već 2023. Ustavni sud proglasio nevažećim, navodeći da nije u skladu s Ustavom.
Tokom predstavljanja nacrta zakona 3. aprila, Kusari-Ljilja je rekla da su prilikom njegove izrade uzete u obzir preporuke Ustavnog suda.